S djecom iz škola iz Torina (Italija) i Kalamate (Grčka), našim partnerima u Erasmus+ projektu “Rights now”, jučer smo igrali Kahoot kviz na temu ljudskih prava. Pitanja su se odnosila na Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Ta nam tema nije bila nepoznata jer smo imali radionicu o Deklaraciji, ali kviz je bio na engleskom te nismo bili brzi kao što bi to bilo da je kviz bio na hrvatskom. Ipak, tri naša učenika odgovorila su točno na sve odgovore, a njih četiri imala su 90 posto točnih odgovora. Pobjednik kviza bio je naš Mihael Đuran. Na drugom mjestu bio je tim iz Grčke, oni su igrali zajedno zbog tehničkih poteškoća, a treći je bio Antonio Fintić.
Na početku naše video-konferencije predstavili su se naši te grčki i talijanski učenici koji će krajem veljače 2023. sudjelovati na mobilnosti u Torinu. Žao nam je što nismo upoznali njemačke partnere. Oni nisu sudjelovali u kvizu jer se neposredno prije održavanja kviza u njihovoj školi oglasio požarni alarm pa su svi morali izići iz škole.
Ovu našu prvu video-konferenciju u projektu posvetili smo obilježavanju Dana ljudskih prava. Taj se dan obilježava 10. 12., ali ove godine pada u subotu pa smo mi to učinili prije. Napomena za one koji nisu još učili o Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Deklaracija je usvojena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. 12. 1948. i zato je 10. prosinac posvećen obilježavanju ljudskih prava. /Josipa Jelak, 8. a; foto: S. L./
Čak 26,4 % djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo je 11,2 % školske djece
-Pozvani ste da se uključite svojim prijedlozima i kvalitetnim receptima i date doprinos kreiranju jelovnika za školsku kuhinju. Želimo suradnju kako bi prehrana u školama bila još zdravija i uravnoteženija te kako bi djeca bacala što manje količine hrane pripremljene u školskim kuhinjama – to je roditeljima naše škole na online predavanju za roditelje (28.11. 2022) poručila Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica prehrambene tvrtke Podravka i kreatorica jelovnika za našu i ostale školske kuhinje kojima je osnivač Županija.
Nutricionistica Helena Tomić-Obrdalj 28. 11. 2022. održala je predavanje roditeljima OŠ Sveti Petar Orehovec
Nutricionisticu Tomić-Obrdalj pozvali smo da održi predavanje kako bismo nakon prošlogodišnjih aktivnosti nastavili edukaciju o neodrživosti bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
-Našim jelovnicima nastojimo podići kvalitetu prehranu učenika u nutritivnom i smislu okusa te ih upoznati s novim namirnicama. Želimo promicati pravilne prehrambene navike kako bi se stvorili preduvjeti za pravilan razvoj i rast djece i zdravlje općenito – istaknula je Tomić-Obrdalj. U nastavku je obrazložila da se oni rukovode piramidom zdrave prehrane pri kreiranju jelovnika.
9 od 10 građama Hrvatske konzumira previse soli
Pripremajući jelovnike vode računa i o energetskoj vrijednosti obroka te o načelu da je dozvoljeno jesti sve, ali treba paziti da neke namirnice ne budu previše, a druge premalo zastupljene. Osobito bi trebalo paziti da djeca ne konzumiraju previše soli, šećera i masti. – Istraživanja pokazuju da 9 od 10 građana Hrvatske koristi previše soli, a prekomjerna konzumacija soli uzrok je brojnih bolesti. Djeca ne bi smjela konzumirati više od 9 grama soli dnevno – rekla je Tomić-Obrdalj.
Istraživanja su pokazala i da čak 35 % djece jednom dnevno ili više puta dnevno konzumira slatkiše, a gazirana pića svaki dan pije 26 % školske djece. Suvišna konzumacija šećera, masti, pržene hrane i općenito nepravilna prehrana uzrok je prekomjerne težine. Čak 26,4 % školske djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo je 11,2 % školske djece. I ti bi podaci trebali zabrinuti roditelje jer donose brojne zdravstvene posljedice.
Nutricionistica Tomić-Obrdalj pozvala je roditelje i da potiču djecu da ne preskaču zajutrak. Uz slabo konzumiranje voća i povrća te pretjeran unos soli i šećera, preskakanje zajutaraka, istaknula je kao jedan od glavnih problema prehrane školske djece. – Preskakanje zajutaraka povezano je s nedostatkom energije i slabom koncentracijom – napomenula je Tomić-Obrdalj.
Naša gošća rekla je i da je Koprivničko-križevačka županija jedna od rijetkih koja ima na ovakav način organiziranu prehranu te da postoje škole koje i dalje serviraju svojim učenicima samo peciva i sendviče ili čak nemaju školsku kuhinju. Pozvala je roditelje, učitelje, ali i školske kuharice da potiču djecu što i kako treba jesti, a učenike da ne bacaju hranu, osobito prije nego što su je uopće kušali. /Iva Beloiša, 7.b; fotografije: PRTSC predavanja/
Preporuke nutricionistice Helene-Tomić Obrdalj u vezi poticanja konzumacije povrća
Preporuča se da obitelj zajedno jede da djeca vide kao roditelji jedu povrće
Kod kuće pripremati različite vrste povrća (kuhano, pirjano, zapečeno…)
Dati djetetu da proba sirovo povrće i da se uključi u proces kuhanja
Špinat i Popay naslov je epizode novog podcasta MISLI ODRŽIVO. Ovom edukativnom podcastu cilj je približiti djeci hranu koju često bacaju kad je dobiju za obrok u školskim kuhinjama. Podcast će osim o zdravoj hrani sadržavati i priloge o neodrživosti bacanja hrane.
Zajedno s našom školom podcast će uređivati i slijedeće škole: OŠ ”Janjina” Janjina s otoka Pelješca, OŠ Šemovec iz Varaždinske županije, OŠ Marija Jurić Zagorka iz Zagreba.
Sve spomenute škole partneri su u eTwinning projektu “Misli održivo” kojeg zajedno provodimo ove školske godine. Prvu podcast epizodu poslušajte na platformi PODBEAN. Na podcast se moguće pretplatiti kako bi dobivali obavijesti čim se objavi nova epizoda. Da bi se moglo lajkati i komentirati potrebno je preuzeti aplikaciju Podbean s Google Playa ili App Storea. Prvu epizodu o špinatu pripremili su učenici Nika Šantić (7.a) i Luka Hubina (7.a). /Magdalena Ivšak, 7. b/
Učenici naše škole željeli su imati nove ljubimce pa su skupili 500 kuna za nabavu hrčka i malenih ribica, a Tanja Maltar Okun, učiteljica biologije, pomogla im je pri kupnji. Hrčka smo dobili prošli tjedan. Naša učiteljica Maltar Okun mu je dala ime Pepy. Bili smo znatiželjni, a pomalo i bojažljivi prema našem novom ljubimcu. Učiteljica nam je dopustila da milujemo našeg hrčka, ali samo kad ga ona izvadi iz kaveza kako ga ne bismo ometali u spavanju.
Ovaj tjedan stigle su i male ribice. Da bi imale dobru vodu u kavezu, nabavljen je i filter za kavez. Ribicama još nismo dali imena. Otkako smo dobili hrčka i ribice svi učenici nestrpljivo iščekuju sat biologije ili kemije kako bi mogli vidjeti naše ljubimce. /Ines Martinek, 6.a; foto: Tanja Maltar Okun/
Na susretu s Josipom Grgićem, savjetnikom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova doznali smo i da u osnovnom obrazovanju radi svega 10 posto muškaraca, a u čak 40 posto osnovnih škola ravnatelji su muškarci
Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednakost muškaraca i žena u različitim područjima života. No, rodna ravnopravnost ne podrazumijeva ista prava samo na temelju spola već i spolne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja. To nas je na online susretu (9. 11. 2022.) poučio Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zato vodi brigu da se ne diskriminiraju ni transrodne osobe (to su osobe koje osjećaju da je njihov rodni identitet različit od spola pripisanog pri rođenju), a također niti homoseksualne osobe (osobe koje privlači isti spol). – Svi oni su ljudi, a ljudi bez obzira na nacionalnost, religiju, spolne, rodne i druge razlike imaju ista ljudska prava – istaknuo je Grgić. Njegova je ocjena da se posljednjih 100 godina puno napredovalo u pitanju ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na to koliko je dugo trajao patrijarhat (oblik društvene zajednice u kojem su muškarci imali vodeću ulogu).
Ove godine ubijeno 13 žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije
Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i učenici 8. a na susretu 9. 11. 2022.
No, problema i dalje ima puno. Grgić je rekao da pravobraniteljica dobiva puno pritužbi u vezi nasilja nad ženama. Istaknuo je i da pravobraniteljica učestalo upozorava na problem femicida (ubojstva žena) u Hrvatskoj. Ove godine do kraja listopada ubijeno je 13. žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije te ima sve više kaznenih prijava zbog nasilja nad ženama. Ipak, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nadalje dobiva najviše pritužbi zbog diskriminacije žena na području rada i zapošljavanja. Grgić je spomenuo i da oni u uredu redovito prate statistiku plaća žena i muškaraca te da su prosječne bruto plaće žena u Hrvatskoj lani bile oko 7 posto manje nego plaće muškaraca. Muškarci su primali 9.912 kuna, a žene 9.226 kuna. Istraživanja potvrđuju da i dalje malo žena u Hrvatskoj radi na najbolje plaćenim mjestima. Grgić je napomenuo i da je u obrazovanju zaposleno oko 90 posto žena, a 40 posto ravnateljskih pozicija u školama zauzimaju muškarci.
Na susretu smo doznali i da su jedne godine, prilikom godišnjeg podnošenja izvještaja u Saboru, dobili primjedbu da se premalo bave ravnopravnošću muškaraca. – Nismo im imali što drugo reći nego da je problem u tome što su žene većinom te koje su diskriminirane i one nam se češće obraćaju – prisjetio se Grgić. Što se pak pritužbi muškaraca tiče, u najvećem broju odnose se na nezadovoljstvo postupanjem centara za socijalnu skrb kod dodjele skrbništva djece nakon razvoda. /Josipa Jelak, 8. a; foto: S. L./
Za ogradu oko igrališta treba osigurati financijska sredstva
Da naše Vijeće učenika dobro uočava važna pitanja za školu i učenike, potvrdio nam je ravnatelj Stjepan Lučki, isti dan nakon sjednice Vijeća učenika održane 25. 11. Naime, nakon što je ravnatelju poslan zapisnik sa sjednice Vijeća učenika, ravnatelj je rekao da škola i Općina već duže vrijeme poduzimaju aktivnosti u vezi pješačkog prijelaza. – Proces u vezi pješačkog prijelaza je u tijeku. Nedavno je postavljen prometni znak s oznakom pješačkog prijelaza, a baš sam maloprije kontaktirao Božu Birta, općinskog redara i on mi je rekao da očekuje da će idući tjedan biti iscrtan pješački prijelaz – rekao je ravnatelj Lučki.
Nacrt ograde oko školskog igrališta izrađen je još 2017.
Komentirao je i prijedlog VU u vezi postavljanja ograde oko školskog igrališta. Napomenuo je da je i njegovo mišljenje da je ograda potrebna. Rekao je da je još 2017. napravljen plan kako bi ta ograda trebala izgledati, međutim problem je novac. Škola nema potrebna sredstva za izgradnju ograde i taj će se plan, prema ravnateljevim riječima, moći ostvariti tek kad škola osigura potrebna financijska sredstva. Kad će to biti ravnatelj nije siguran, ali je pohvalio prijedlog učenika Luke Harče i istaknuo da je dobro da Vijeće učenika upozorava na pitanja koja smatraju važnim za uvećanje sigurnosti učenika. /Iva Beloša, 7.a, foto: S. L./
Znak za pješački već je postavljen, a uskoro bi trebao i pješački
Vijeće učenika donijelo program rada i raspravljalo o problemu žvakaćih guma
Učenik Luka Harča, predsjednik 7. b razreda, smatra da pred školom što prije treba iscrtati pješački prijelaz. Svoj je prijedlog iznio na sjednici Vijeća učenika održanoj u petak 25. 11. Obrazlažući svoj prijedlog rekao je da je i sam skoro doživio nezgodu pred školom i da nije jedini. Na sjednici Vijeća učenika Harča je predložio i da se oko školskog igrališta napravi ograda. – Skoro svaki dan se dešava da lopta završi daleko dolje u jarku ili na cesti koja prolazi između dvorane i igrališta – kazao je Harča i dometnuo da su oba njegova prijedloga važna za sigurnost učenika. On je svoje prijedloge iznio nakon što je Vijeće učenika usvojilo program rada VU za ovu školsku godinu. U spomenutom programu rada upravo je ukazivanje na probleme u školi i predlaganje mogućih rješenja na prvom mjestu u programu. Vijeće učenika podržalo je Harčine prijedloge te će zapisnik VU proslijediti ravnatelju.
Sjednica Vijeća učenika – 25. 11. 2022.
Prva od aktivnosti predloženih programom Vijeća učenika, bit će prikupljanje čepova. Ta ekološko humanitarna akcija održat će se 20. 12. Vijeće učenika organizirat će i predavanja u vezi problema bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji, a planiraju organizirati i volonterske aktivnosti. Pred kraj polugodišta planirani su i izbori naj osobu u svakom razredu, a na kraju školske godine osmaši bi trebali birati naj učitelja.
Na sjednici VU raspravljalo se i o neodrživom postupanju sa žvakaćim gumama. Mislav Matoić, učenik 5.b, iznio je nekoliko neugodnih situacija koje su se desile učenicima njegovog razreda. Vijeće učenika dogovorilo je plan aktivnosti kojima žele utjecati na rješavanje problema sa žvakama. O tom planu više u narednom članku. /Karla Hlebić, predsjednica VU; foto: S. L./
Našoj šahovskoj grupi uručena donacija Šahovskog saveza županije
Nikola Mihočka, predsjednik Šahovskog saveza Koprivničko-križevačke županije jučer je posjetio našu školu kako bi šahovskoj grupi učitelja Darka Kožara darivao šah i šahovsku početnicu. Tim povodom smo s Mihočkom, inače učiteljem informatike u OŠ Đurđevac kratko razgovarali. Između ostalog doznali smo da je predsjednik Šahovskog saveza godinu dana te da se u rad Saveza uključio zahvaljujući svom sinu.
Nedavno ste potpisali Deklaraciju o razvoju šaha u našoj Županiji. Možete li nam pojasniti što to znači?
Otkako sam stupio na dužnost moj je cilj uvođenje šaha u sve osnovne škole. Rad s djecom je najvažniji i zato smo kontaktirali predstavnike Kasparov fondacije u Hrvatskoj. Potpisali smo Deklaraciju o razvoju šaha na području naše Županije, a to nam je donijelo i sredstva te smo počeli donirati školama ploče, figure i šahovske početnice potrebne za rad s učenicima. U našoj Županiji ima 25 škola. Do prošle godine 11 ih je imalo šahovske grupe, a sad smo već na 20. Mislim da ove donacije poticajno djeluju i nadam se da ćemo do kraja školske godine uspjeti osnovati šahovske skupine u svim školama.
Nikola Mihočka, predsjednik Šahovskog saveza Koprivničko-križevačke županije i učenica Iva Beloša
Imate li šahovsku grupu u OŠ Đurđevac?
Da, u našoj školi postoji izvannastavna aktivnost šah. Skupinu polazi 20-tak učenika od prvog do četvrtog razreda. Također i u našem gradu Đurđevcu postoji šahovski klub Picok, ima 60 članova od kojih je 40 djece iz Đurđevca i okolnih mjesta.
Natječu li se školske šahovske grupe u nekoj ligi?
Postoji ekipno prvenstvo škola za djevojčice i dječake u organizaciji Sportskog saveza naše županije, a mi planiramo u siječnju održati prvi turnir za učenike koji su u školama počeli učiti šah. Postoje i turniri u sklopu Sportskih igara mladih. Državno prvenstvo se svake godine održava u Splitu.
Natječete se li i Vi?
Natječem se, ali nemam neku šahovsku titulu. Više sam funkcioner nego vrhunski šahist. Počeo sam se baviti organizacijom na području šaha kada je moj sin Matija prije 7 godina počeo igrati šah. Iako nisam vrhunski šahist moram se pohvaliti da sam nastupio na nekih četrdesetak turnira i osvojio 5 medalja. Jedna je bila zlatna. Sin Matija, sada je učenik sedmog razreda i natjecatelj je četvrte kategorije te je bio treći na državnom natjecanju u brzopoteznom šahu. Osvojio je 50- tak medalja na raznim turnirima natjecanjima.
Zašto biste učenicima preporučili da igraju šah?
Šah je prekrasna igra. Tko se jednom zaljubi u šah, igra ga cijeli život. Šah imitira život jer i u životu je važno kakve poteze povući, kakve odluke donijeti. Treba razmisliti je li nešto dobro ili nije, treba zaključiti što je za nas dobro, a što nije. Šah nam u tome puno pomaže.
Koji je vaš omiljeni šahista?
Bobby Fischer, po mom je mišljenju najbolji šahist svih vremena, a najveći živući šahist je svakako Gari Kasparov. Osim toga što je izvrstan šahist, Kasparov je i veliki humanista. Od naših hrvatskih šahista najviše cijenim Ivana Šarića.
Pratite li Youtube kanal križevčanina Antonija Radića?
Radića osobno poznajem i prije desetak dana smo bili na Skupštini saveza. On je sjajan mladić koji snima odlične video uratke popularne u cijelom svijetu. Veseli me što podržava rad Saveza. On čak i vlastita sredstva donira za pobjednike šahovskih turnira. Pratim njegov rad i jako cijenim to što radi. /Iva Beloša, 6.b; foto: S. L./
Posebnu pažnju posvetili film o usvojenoj romskoj djevojčici
U sklopu projekta “Rights now” učenici 8. b jučer su gledali filmove Festivala prava djece. Pogledali su nekoliko filmova na temu prava djece čiji su autori učenici osnovnih škola. Posebnu pažnju posvetili su filmu “U nadi je spas” koji su snimili filmaši iz OŠ dr Ivana Novaka Macinec.
Nakon gledanja filmova učenici su razgovarali o različitim vrstama obitelji i pravu djece bez roditelja na posebnu brigu. To je jedno od važnih prava iz Deklaracije o pravima djeteta. U filmu “U nadi je spas” glavni lik je djevojčica Mirsada koja živi u udomiteljskoj obitelji.
Ove godine održan je 14 Festival prava djece, a protekle 3 godine filmovi festivala dostupni su i online. To je bila prilika i za sudionike našeg projekta da vide kakve su filmove o dječjim pravima snimili njihovi vršnjaci. /Valerija Puškar, 8.b; foto: V. P./
Izvor: Wikipedija – Nogometaši Salvadora slave pobjedu protiv Hondurasa (27. 6. 1969.)
Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru započelo je u nedjelju (20. 11.), a trajat će do 18. prosinca. Kod nas u Hrvatskoj zakuhalo se već uoči prvenstva i to zbog najave ministra Radovana Fuchsa da će se utakmice moći gledati u školama. No, u ovom članku mi donosimo zanimljivost o jednom pravom ratu kojem je povod bio nogomet.
Taj je rat nazvan Nogometni rat, a dogodio se 1969. u Latinskoj Americi. Zaratile su se Honduras i Salvador, dvije susjedne zemlje Latinske Amerike. Nakon prve kvalifikacijske utakmice u Hondurasu i pobjede domaćina, zbog poraza svoje zemlje Salvadora, ubila se 18-godišnja navijačica Amelia Boainos. Kako to piše TPORTAL, to je samoubojstvo dobilo puno prostora u medijima, a Salvadorci su uoči uzvratne utakmice u svojoj zemlji, u oklopnim vozilima prevozili na stadion gostujuće nogometaše Hondurasa. Salvador je u toj utakmici pobijedio, ali u neredima su ubijena dvojica, a ranjeno je desetak navijača Hondurasa.
Izvor: Wikipedija – Salvadorski vojnici tijekom Nogometnog rata 1969.
Treća utakmica Salvadora i Hondurasa održana je u Meksiku i ponovo je pobijedio Salvador. U novim neredima ponovo je poginulo nekoliko navijača. Kaotičnu atmosferu dodatno je potaknulo protjerivanje salvadorskih migranata iz Hondurasa. Salvadorci su odmah uzvratili upadom na teritorij Hondurasa te je započeo rat. Procjenjuje se da je u tom ratu poginulo oko 3000 ljudi. Zahvaljujući posredovanju država Središnje Amerike, rat je završen već nakon četiri dana primirjem i povlačenjem salvadorske vojske iz Hondurasa.
Ipak, nogomet je bio samo povod tog rata jer dvije zemlje su godinama imale loše odnose. Salvador, tada bogatija zemlja, ali s manje stanovnika od Hondurasa, želio se proširiti na dio teritorija u Hondurasa. Njihov je sukob zbog teritorija riješen tek 1991., a dvije su zemlje u međuvremenu odigrale nekoliko utakmica i to bez krvavih posljedica. /Mihael Đuran, 8. a; naslovna fotografije preuzeta s Povijest.hr/
