Trening ritmike i plesa pohađala od treće godine

Od svoje treće godine Lorena Benčec, učenica 5. a, pohađala je ritmiku u Plesnom centru ritam u Križevcima, a već treću godinu u istom plesnom centru trenira MTV. Ova vrsta plesa još se naziva i komercijalni stil jer se razvijao usporedo s usponom glazbenih video spotova pa je i dobio naziv po televiziji poznatoj po video spotovima.

Kako nam je rekla Lorena, MTV je mješavina različitih stilova, a ponajviše ima elemente hip-hopa street danca i jazz dancea. Takav stil plesa u svojim spotovima koriste mnogi, a neki od poznatih našoj generaciji su Dua Lipa i Justin Timberlake. Ovaj plesni stil odlikuje sposobnost pomicanja samo jednog dijela tijela (npr. samo glava ili samo kukovi) dok je ostatak miran.

Treninge Lorena pohađa dva puta tjedno, a traju po sat vremena. – Manje mi se sviđa onaj uvodni dio sata kad radimo zagrijavanje, a najdraži dio sata mi je kad učimo elemente koreografije – rekla nam je Lorena. Lorena je bila na puno natjecanja, a sudjeluje kao dio grupe u juniorskoj kategoriji. Voli ići na natjecanja iako to zna biti zamorno zbog putovanja. Ispričala je da joj je posebno naporno bilo kad su jednom išli u Osijek pa je sve kasnilo i oni su umjesto u 18 sati, nastupali tek u 22.30, a kući su došli idući dan u 5 ujutro.

– Najčešće su natjecanja u Hrvatskoj i Sloveniji. Od početka ove školske godine bili smo u Brežicama, Novom Mestu, Zagrebu i Ptuju, a uskoro nas čeka i natjecanje u Križevcima – kazala je Lorena.  Za natjecanje u Križevcima pripremaju koreografiju Keep Watching. Koreografije osmišljava njihov trener Josip Kolić, a u ovoj imamo uloge članova bandi, šefice i suca. Njihove koreografije uvijek su zahtjevne. Ne fokusiraju se samo na korake već je važan tekst pjesme, a kroz izvedbu, pa čak i izraz lica, moraju  prenijeti energiju pjesme.

Neki članovi imaju i samostalne nastupe, a Loreni je uzor kolegica iz kluba Iva Sokač, koja nastupa i u pojedinačnim kategorijama te je osvojila brojne nagrade.  Na treninge rado ide i zbog dobrog društva. Sa svojim kolegicama dobro se slaže, a ponekad zajedno smisle kako nasmijati trenera. Rado se sjeća jednog treninga kad su se skrivale, a trener ih je morao tražiti.

-Dobro društvo, natjecanja, putovanja  te zanimljive plesne koreografije motiviraju me da nastavim s treniranjem i nadam se da će moje oduševljenje plesom potrajati – kazala nam je Lorena. /Kim Kuntić, 5. a; foto: privatna arhiva L. B./

Društvene mreže i igranje igara na mobitelima oduzimaju puno vremena djeci i često su uzročnici različitih problema. Našu “Glavnu temu” zato smo odlučili posvetiti učenicima koji u svoje slobodno vrijeme nisu okupirani isključivo mobitelima. Planiramo predstaviti i neke zanimljive hobije kojima se bave i naši učitelji.

Upravo radi torbu za plažu

Društvene mreže i igranje igara na mobitelima oduzimaju puno vremena djeci i često su uzročnici različitih problema. Našu “Glavnu temu” zato smo odlučili posvetiti učenicima koji u svoje slobodno vrijeme nisu okupirani isključivo mobitelima. Planiramo predstaviti i neke zanimljive hobije kojima se bave i naši učitelji.

Hana Blagaj iz 3. razreda PŠ Fodrovec, u posljednje vrijeme bavi se heklanjem, ručnim radom koji je nekad bio vrlo popularan. Kako heklati naučila je od svoje rođakinje Valentine Kozumplik. Bilo je to prije godine dana kad je rođakinja nešto heklala. Hani se to činilo zanimljivo pa je zamolila rođakinju da je poduči osnovama heklanja. Otad Hana povremeno hekla, a nabavila je i nekoliko različitih heklarica.

Kupila je i trakice za heklanje jer zasad joj je heklanje trakicama jednostavnije nego ono tankim koncem. – U heklanju koncem još se nisam okušala. Moj prvi rad bio je bijeli borić, a poslije sam ih napravila još nekoliko. Sve sam ih radila od pamučnih trakica. Trenutno radim torbicu za plažu od ljubičastih trakica. Do sada sam napravila dva dijela, a imam još dosta posla – rekla nam je Hana.

Od nje smo doznali i da se heklanjem mogu izraditi različiti odjevni predmeti, stolnjaci, tabletići, a i mnoštvo različitih ukrasnih predmeta. – Oni koji imaju vješte ruke i dobre ideje mogu napraviti što god žele. Kad heklam ja ne mislim na ništa drugo i heklanje me baš opušta pa bih ga preporučila svima koji vole svoju kreativnost izražavati vlastitim rukama – rekla nam je Hana. Spomenula je da joj se sviđa i našivavanje. U našivavanju se okušala u Zlataru prilikom posjete sestrični. Ona ju je povela na radionicu na kojoj su zajedno učile tehniku našivavanja. /Lorena Benčec, 5. a; foto: A. B./

Nastupala je na državnim i svjetskim prvenstvima

Društvene mreže i igranje igara na mobitelima oduzimaju puno vremena djeci i često su uzročnici različitih problema. Našu “Glavnu temu” zato smo odlučili posvetiti učenicima koji u svoje slobodno vrijeme nisu okupirani isključivo mobitelima. Planiramo predstaviti i neke zanimljive hobije kojima se bave i naši učitelji.

Naša učenica Julija Siladi (7. a) obožava ples, ali ju je ples odveo u sličnu aktivnost punu dinamike. Aktivnost kojom se ona bavi još od prvog razreda je mažoret sport. – Od malena sam pred svojim ukućanima plesala pa me je mama u prvom razredu upisala u Križevačke mažoretkinje – rekla nam je Julija. Mamin poticaj bio je dobar potez jer Julija već sedmu godinu uživa u društvu svojih prijateljica mažoretkinja. Zajedno s njima veseli se odijevati u različite kostime u kojima nastupaju. – Imamo puno kostima, mislim desetak različitih koje odijevamo ovisno o vrsti koreografije. Meni se najviše sviđa jedan crni sa zelenim cirkonima i volančićima – kazala nam je Julija. No, nastupi i dinamičnost je ono što je ustvari privlači da redovito odlazi na treninge, a imaju ih čak tri puta tjedno. Treninzi su srijedom, petkom i subotom u prostorima Turističkog informativnog centra u Križevcima i traju dva, a ponekad i po tri sata i znaju biti vrlo naporni.

Julija baš ne voli onaj kondicijski dio treninga, a najdraži joj je onaj koreografski dio kad  ih trenerice Ema Antolić i Ivana Zanoški uče različite plesne i gimnastičke elemente. Osobito kad rade sa štapovima. Rad sa štapovima njena je najdraža kategorija, a pom-pon smatra najzahtjevnijom kategorijom, pogotovo kad ima solo nastup. Na naše pitanje je li se kad ozlijedila, rekla je da nije, ali je jednom bila blizu. Bilo je to kad su je izabrali za izvođenje dijela koreografije u kojem su je s ruke na ruku prenosili s  jednog na drugi kraj dvorane. U jednom trenutku nisu je dobro primile pa je završila na podu, ali nije se ozlijedila.

Kroz godine nastupanja, uspjela je savladati tremu. – Prije sam se bojala nastupa pogotvo kad je u publici bilo poznatih, no mnogobrojni nastupi pomogli su u jačanju samopouzdanja – istaknula je Julija, nabrajajući nam uspjehe Križevačkih mažoretkinja. Njih je doista bilo puno, a Juliji je najdraži nastup na Svjetskom kupu u talijanskom gradu Pistoia 2024. Tada su se u Križevce vratili s 9 svjetskih zlata u različitim kategorijama. Julija će taj Svjetski kup zapamtiti zato što je tada imala priliku posjetiti i obližnji grad Pisu gdje je vidjela čuveni kosi toranj. Putovanja su također ono što je privlači u ovom sportu. Najčešće nastupaju u Križevcima, ali ponekad nastupaju  u Koprivnici i Bjelovaru, a državna prvenstva su uglavnom u gradovima na moru.

Julija nam je ispričala da se posljednjih tjedana intenzivno pripremaju za nastup na Državnom prvenstvu koji će se 18. 4. održati u Svetom Martinu na Muri. Ona će tamo nastupiti i u kategoriji solo pom-pon pa treba marljivo vježbati. Veseli se i skorašnjoj izvedbi nekoliko koreografija na Križevačkom velikom spravišču. Nastup na toj manifestaciji joj je uvijek najdraži jer ima puno domaće publike. – Planiram i dalje biti članica Križevačkih mažoretkinje, a u budućnosti bih voljela postati i trenerica, a možda i mažoret sutkinja – rekla nam je Julija na kraju razgovora. /Kim Kuntić, 5. a; foto: privatna arhiva J.S.; S. L./

Od zarade kupio i harmoniku vrijednu 1300 eura

Društvene mreže i igranje igara na mobitelima oduzimaju puno vremena djeci i često su uzročnici različitih problema. Našu “Glavnu temu” zato smo odlučili posvetiti učenicima koji u svoje slobodno vrijeme nisu okupirani isključivo mobitelima. Planiramo predstaviti i neke zanimljive hobije kojima se bave i naši učitelji.

Naš sedmaš Martin Mikec od ranog djetinjstva voli pjevati. Prvu harmoniku dobio je s četiri godine, a u predškolski program Glazbene škole Alberta Štrige krenuo je sa šest godina. U predškoli je svirao ukulele. Zatim se kratko u prvom razredu okušao u violončelu i flauti, a na poticaj učitelja Dalibora Radičevića krenuo je na harmoniku i tu se pronašao. Sada je učenik 5. razreda u Glazbenoj. Učiteljica harmonika mu je Biljana Bastalac, a harmonika mu je najdraži predmet.

-Znam ponešto svirati i bubnjeve, ponekad zaigram i nogomet, ali to je tek hobi, a harmonika je gušt. Najviše volim svirati popularne pjesme, a najradije sviram pjesmu Miroslava Ilića „Pozdravi je pozdravi“ – rekao nam je Martin.

Razgovarajući s njim doznali smo da od svog sviranja već pomalo i zarađuje. – Prva svirka na kojoj sam za sviranje dobio novac, bila je na zabavi u Miholcu prije dvije godine. Sjećam se kao danas da sam tada zaradio 373 eura. Ljudi su mi novac stavljali na harmoniku i na čelo. Nisam tad razmišljao o dobivenom novcu jer se koncentriram i uživam u sviranju, ali kad sam završio bio sam baš ugodno iznenađen koliko sam novca dobio – prisjetio se Martin. Dometnuo je da je od tada imao već desetak nastupa po zabavama i rođendanima i da je prikupio oko 3000 eura. Dio novca je potrošio na poklone članovima svoje obitelji, ali od zarade je prije nekoliko mjeseci kupio i novu harmoniku koju je platio 1300 eura.

U Glazbenu ga najčešće vozi mama, a kad ona ne stigne uskaču i ostali članovi obitelji. Drago mu je što su njegovi roditelji ponosni na njegovo sviranje, a on je bio presretan nedavno na Kalniku na manifestaciji izbora najboljeg kuhara kotlovine. – Moj tata i brat su za kuhanje osvojili treće mjesto, ali zahvaljujući mom sviranju proglašeni smo najboljom ekipom. Bio sam baš ponosan kad su to rekli na mikrofon i pozvali me da još nešto zasviram  – kazao nam je Martin. Na pitanje o planovima vezanim uz glazbu rekao nam je da bi volio kupiti još jednu bolju harmoniku, a kasnije i svirati harmoniku u nekom glazbenom sastavu. /Kim Kuntić, 5. a; foto privatna arhiva M. M.; S. L./