Za razliku od prošle godine imamo mali prvi razred. Samo ih je 11, ali simpatična su ekipa. Među njima čak dvoje su Harča. To su blizanci Lana i Luka Harča. Učiteljici Marini Golec ovo je 6. generacija otkad predaje u našoj školi, a u ovoj će generaciji imati puno prilike za usporedbe.
Naime, učiteljica Golec bila je razrednica Sanji Nemčić, majci prvašića Leonarda Pečnika. Učila je nekad Ivana, oca učenice Ive Beloša i Tomicu, oca prvašice Barbare Dvečko. Učiteljica je bila i Josipi, sestri prvašice Julije Ban, te Petru, bratu prvašića JakovaKosa. /Klaudije Mažar, 8.b; foto: S.L./
Ideja za Udrugu “Perzeidi” nastala u našem Stražincu
Od Ratka Matića, našeg novog učitelja fizike, osim o fizici mogli bismo puno naučiti i o astronomiji, medijima, glazbi, pa i povijesti. Naime, sve su to područja na kojima je naš učitelj Matić vrlo aktivan.
Razgovarajući s njim najviše smo doznali o njegovom velikom hobiju, astronomiji. Njome se bavi niz godina, a od 2011. sa skupinom ljubitelja astronomije osnovao je Križevačku astronomsku udrugu “Perzeidi”. Kako nam je ispričao, Udruga je dobila ime po meteorskom roju, kojeg neki zovu i zvijezde padalice, a najčešće se pojavljuje između 11. i 12. kolovoza.
Zanimljivo je da je nastanak Udruge vezan uz obližnji Stražinec. Naime, Matić i nekoliko zaljubljenika u astronomiju u kolovozu 2010. u Stražincu su promatrali Perzeide i baš je tamo nastala ideja o osnivanju Udruge. Ta je Udruga, kako smo doznali od učitelja Matića, ubrzo postala poznata među astronomima u Hrvatskoj, ali i šire jer je na križevačkom području 4. veljače 2011. pao meteorit. (Meteorit je dio meteorida (nebeskog tijela) koji ne izgori u atmosferi već stigne do tla, a izgleda poput komada stijene ili željeza). Taj su meteorit članovi Udruge i njihovi gosti, astronomi amateri iz raznih krajeva Hrvatske, pronašli 20. veljače 2011., na području križevačkog sela Majurec. Isti je kasnije dobio ime Križevci, a certifikat da je to doista meteorit stigao iz laboratorija ovlaštenog za analize meteorita iz Manchestera.
Uređuje dvije radijske emisije, a piše i za glazbeni portal
Novinar Mažar i učitelj Matić
Napomenuli smo da bismo od učitelja Matića mogli učiti i o medijima jer on je dugogodišnji urednik radijskih emisija “Ne dirajte mi krugove” i “Rock oko”. Prva je nastala prije 23 godine. Preciznije, emitira se na križevačkom radiju od 20. ožujka 1993. Ovaj tjedan je emitirana 1121. emsija, a tijekom godina u ovoj mozaičnoj emisiji o znanosti, kulturi i obrazovanju gostovali su mnogi poznati umjetnici i znanstvenci. Među njima, prisjetio se učitelj Matić, bio je i znanstvenik Ivica Puljak. Ovaj znanstvenik bio je dio CERN-ove (najveći znanstveni laboratorij na svijetu za istraživanje fizike čestica, nalazi se u Genevi – Švicarska) ekipe koja je dobila Nobelovu nagradu za eksperimente s tzv. Higgsovim bozonom (česticama koje djeluje na druge čestice i daju ima masu).
Učitelj Matić uređuje i emisiju o glazbi “Rock oko”, a suradnik je i glazbenog portala soundguardian.com, koji mu je objavio brojne intervjue s glazbenicima.
Učitelj Matić rado posjećuje koncerte. Rekao nam je da je bio na tristotinjak koncerata, od čega na dvadesetak u inozemstvu. Vani je najčešće posjećivao koncerte svoje omiljene rock grupe Pink Floyd, a rado se sjeća i koncerata Tine Tarner, grupe Dire Straits, U 2…..
Još da obrazložimo zašto bi od učitelja Matića mogli učiti i o povijesti. Naime, on je dugogodišnji aktivni član, a posljednjih godina i predsjednik Povijesnog društva Križevci.
Drago nam je što smo dobili takvog učitelja i očekujemo da ćemo od njega puno toga naučiti./Klaudije Mažar, 8. b; foto: S.L./
Matić : Više pokusa, a manje teorije
Učitelja Matića pitali smo i što bi po njegovom mišljenju trebalo mijenjati u školama. – Što više praktičnog rada, pokusa, promatranja, a manje teoretske nastave. No, to naravno ovisi i o opremljenosti škole – rekao nam je Matić. Od njega smo doznali i da se u našoj školi osjeća dobro iako mu je to prvi puta da radi u osnovnoj školi. Naime, dosad je uvijek radio u srednjim školama.
U nastavku pogledajte neke od medijskih uradaka našeg učitelja Matića. Na priloženim poveznicama su: video razgovora s Marijanom Brkićem-Brkom, bivšim članom Prljavog kazališta i intervju s Đorđem Balaševićem s portala soundguardian.com
Igračima ove igrica proširene stvarnosti dešavaju se brojne nezgode, jedna je završila i smrću
Izreka svakog gosta tri dana dosta, mogla bi se primijeniti i na igricu Pokemon Go. Ta je igrica na tržište stigla 6. srpnja, a već 1. kolovoza “skinulo” ju je 100 milijuna ljudi. Ipak popularnost, na žalost vlasnika igre, kompanije Nintendo, nije dugo trajala jer već krajem kolovoza, prema pisanju Večernjeg lista, Pokemone je igralo samo 30 milijuna igrača dnevno. Sredinom srpnja, kad je to bila najpopularnija igra, Pokemone je igralo 45 milijuna igrača dnevno.
U mom 7.c Pokemone je igralo 7 učenika, a sada tu igricu ne igra više nitko jer nam je dosadila, kao što sve igrice s vremenom dosade.
Razlog zbog čega ću ja pamtiti Pokemone je taj što je to bila prva igrica proširene stvarnosti (termin proširena stvarnost označava stvaran svijet proširen podacima ili objektima koje generira računalo), koju sam trebala igrati u kretanju. Cilj igre je pronaći što više Pokemona. Oni se nalaze posvuda vani, a može ih se vidjeti kroz mobitel, naravno ukoliko imate aplikaciju Pokemon Go.
Upravo zbog toga što ljubitelje računalnih igara odvlači iz njihovih fotelja, i igra se vani u pokretu, mnogi su je na početku hvalili. No, zbog igranja u pokretu često se događaju i svakakve nezgode. Jedna se desila i meni i po tome ću zauvijek pamtiti igricu Pokemon Go.
Bilo je to na ljetnim praznicima. Jureći za Pokemonima, prvo sam otišla na cestu, a zatim sam ušla u susjedovo dvorištu, gdje su bila čak tri Pokemona. Gledajući u mobitel nisam pazila gdje stajem dok najednom nisam čula glasno mijaukanje. Stala sam na mačku. Uplašile smo se i ja i mačka, no srećom nije joj bilo ništa, ali od tog dana ja više ne igram Pokemone.
Gvatemalac ubijen zbog Pokemona
No, moj slučaj tek je jedna od manjih nezgoda koje su zadesile igrače Pokemona. Da Pokemone treba igrati s puno opreza svjedoče i primjeri koja sam pronašla na internetu.
Bug online piše (29.8. 2016.) da je u Velikoj Britaniji policija zabilježila 290 incidenata zbog Pokemona. Uz prometne prekršaje i krađe, britanska policija je evidentirala i masovne tuče Pokemon trenera. Prema pisanju portala telegram.hr, jedan vozač iz Baltimora (SAD), igrajući Pokemone u automobilu zabio se u policijski auto. Loveći Pokemona koji se nalazio u policijskoj postaji, igrač iz Michigena, na svoju je žalost ušao je za njim. Naime, taj vatreni igrač zaboravio da je za njim raspisana tjeralica. Igračica iz New Jerseya u žaru igre popela se na neko stablo na groblju, ali nije mogla dolje pa su je morali spašavati vatrogasci.
Osim takvih slučajeva kojima se možemo nasmijati bilo je onih koji su završili tragično. Jedan od takvih je slučaj dvojice dvadesetogodišnjaka iz Kalifornije. Oni su završili u bolnici nakon pada s litice gdje su lovili Pokemone. Djevojčica iz Bora u Srbiji, podletjela je pod automobil igrajući Pokemone, pa je je 5 dana bila u komi zbog teških i tjelesnih ozljeda, a tinejdžer iz Gvatemale ubijen je. Naime, on je u lovu na Pokemone provalio u kuću, čiji ga je vlasnik ustrijelio misleći da se radi o pravom lopovu. /Nina Mikec, 8.c, fotografije preuzete s interneta/
Prvi puta otkako pratimo u koju su se srednju školu upisali naši bivši osmaši, imati ćemo učenicu u Školi za primalje. Ta se škola nalazi u Zagrebu, a pohađati će je naša bivša osmašica Sofija Fagnjen. Još jedno zanimanje koje prije nije upisao nitko od naših bivših učenika je tehničar za logistiku i špediciju, a u Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu taj će smjer pohađati Nikola Huzjak, bivši učenik 8.b.
Ostatak od ukupno 29 učenika, koliko ih je lani uspješno završilo 8. a i 8. b razred, upisao je već uobičajena zanimanja. Učenici su upisali čak 18 različitih zanimanja, a najviše njih upisalo je smjer komercijalista i opće gimnazije. U Srednjoj školi “Ivan Seljanec” u komercijalni smjer upisalo se 4 učenika, a isto toliko upisalo se i u opći smjer križevačke Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog.
U sve ostale smjerove upisalo se samo po 1 ili 2 učenika, od čega je njih 11 izabralo trogodišnje smjerove. Oni su upisali smjerove za zanimanje konobar, kuhar, automehaničar, autoelektričar, vodoinstalater i mehaničar poljoprivredne mehanizacije. Jedino učenik Igor Belani, smjer za zanimanje električar pohađati će u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi Zagreb, a svi ostali trogodišnje smjerove upisali su u Srednjoj školi “Ivan Seljanec”.
Školu Seljanec će i ove školske godine pohađati najviše naših bivših osmaša, njih čak 14. U Srednju gospodarsku školu u Križevcima, koja je prijašnjih godina upisivala znatan broj naših učenika, ove se školske godine upisalo samo troje naših bivših učenika.
Ove godine po prvi puta imamo i nekog tko će školovanje nastaviti u Krapinsko-zagorskoj županiji. To je naša Gabrijela Matoić. Ona će u Zaboku pohađati smjer za zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist.
U Srednjoj školi Koprivnica imati ćemo 2 naša bivša učenika, a ukupno 4 učenika školovati će se u Zagrebu te jedan u Varaždinu. Valja napomenuti i da su razrednice Karolina Tomekovec (8.a) Branka Filipović (8.b), izvrsno pripremile učenike za elektronske upise. Naime, svi su se učenici uspjeli upisati u prvom roku, a samo su dvojica učenika upisala smjer koji ima je bio na drugom mjestu liste prioriteta. Svi ostali učenici, njih 27, upisalo se u smjer koji su najviše željeli.
Valja napomenuti i da su najbolje plasirani, na listama u školama koje su upisali, bili naši učenici Matija Kurpez i Karolina Šok. Kurpez je po bodovima bio drugoplasirani od ukupno 47 upisanih učenika u križevačkoj Gimnaziji. Šok je također bila druga, ali od ukupno 20 upisanih u smjeru za tehničare cestovnog prometa u Srednjoj školi “Ivan Seljanec”. /Emanuela Koretić, 7.a; fotografije iz arhive razrednica/
Filmovi naše filmske grupe pozvani su na čak 4 filmska festivala
Prvo putovanje bit će u Veliku Goricu, a posljednje, četvrto, u Dubrovnik. Razlog putovanja su filmski festivali, a na put će naši filmaši koji su marljivo radili prošle godine i snimili dva dokumentarna i jedan igrani film .
No, krenimo redom. Na Smotru hrvatskoga školskog filma pozvani su igrani film „Novac“ i dokumentarni „Šišmiš“. Smotra se održava od 21. do 23. rujna, a na Smotri će nas predstavljati osmašica Jasmina Funtak i i šestaš Luka Furmeg, koji u u filmu “Novac” glumi glavnu ulogu.
Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece održava se od 5. do 8. listopada, a selekcijski žiri za tu je Reviju uputio pozive za naše filmove „Šišmiš“ i već spomenuti „Okus doma, gost ACES-a“. U Makarskoj će filmaše predstavljati sedmaši Sebastijan Orak i Ema Koretić.
Mali DOKUart održava se od 8. do 14. listopada u Bjelovaru. Od ukupno 40 prijavljenih dokumentarnih filmova iz cijele Hrvatske, za projekciju posljednjeg festivalskog dana izabrano je 8 filmova. Među njima će biti i naš „Okus doma, gost ACES-a“. Taj je festival vrlo važan za naše filmaše jer omogućava da škole ili klubovi čiji su filmovi izabrani, u Bjelovar pošalju po jednog učenika i mentora na šestodnevnu filmsku radionicu koju vode višestruko nagrađivani filmski autori Damir Čučić i Boris Poljak. U Bjelovaru će naše filmske snage predstavljati sedmaš Marko Puškar.
I šećer na kraju je međunarodni Dubrovnik film festival (DUFF), koji se održava od 20. do 23. listopada. Na tom festivalu naši filmaši još nikad nisu sudjelovali, a na DUFF-u će se film „Okus doma, gost ACES-a“ prikazivati u kategoriji do 15. godina, zajedno s filmovima iz Francuske, Španjolske i drugih zemalja čiji su filmovi ušli u konkurenciju. U Dubrovniku će naše filmaše predstavljati osmašica Mihaela Miklečić. /Lucija Furmeg, 8.e c; fotografije preuzete sa web stranica DUFF-a i Malog DOKU-arta/
Roditelji će moći pristupiti svim podacima upisanim u e-dnevnik, a on će ih redovito obavještavati o izostancima učenika
Zvonilo je, a učitelj ili učiteljica ulazi u razred držeći u ruci veliki plavi dnevnik. Spušta ga na stol i najprije upisuje tko nije prisutan na satu.
Takav prizor ove školske godine više se ne može vidjeti u učionicama jer i naša je škola ušla u sustav e-dnevnika. To znači da će naši učitelji odsad umjesto velikog dnevnika na papiru na satove dolaziti s malom spravicom koja se zove token. Ta spravica omogućava generiranje lozinke potrebne za ulazak u e-dnevnik, nakon što učitelj uključi računalo i internet. Zanimljivo je napomenuti da će učitelji moći vidjeti podatke samo za svoj predmet, a samo razrednici imati će mogućnost vidjeti sve ocjene i sve ostale pojedinosti za učenike svog razreda.
Token
Kako smo doznali od ravnatelja Stjepana Lučkog, podaci iz e-dnevnika bit će dostupni našim roditeljima ukoliko se prijave u sustav e-građanin. Roditelji će moći vidjeti vremenik testova, što imamo za lektiru, bilješke o našem ponašanju, kakve ocjene imamo i sve ostale podatke koje učitelji unesu u e-dnevnik. Ocjene će roditeljima biti dostupne u roku 48 sati, a mi učenici moći ćemo ih vidjeti isti dan. – To je zato da stignete pripremiti roditelje ukoliko ste dobili lošu ocjenu – našalio se ravnatelj, dometnuvši da roditelji u sustav e-dnevnika mogu ući i preko naših korisničkih lozinki.
Kako e-dnevnik ima i sustav obavještavanja roditelja (npr. roditeljima će se slati informacije ukoliko učenik nije bio na nastavi), oni mogu birati hoće li dobivati obavijesti putem SMS-a ili e-maila.
Dakle, više nema mogućnosti da mi učenici „muljamo“ roditelje u vezi s ocjenama i izostancima, a nema ni mogućnosti da nešto sami upisujemo u e-dnevnik jer je CARNET dobro osigurao e-dnevnik od mogućih uništavanja podataka ili neovlaštenog pristupa e-dnevniku. /Klaudije Mažar, 8.b; foto: K.M./
Početna stranica e-dnevnika za učenike i roditelje
Na križevačkom području samo 2 škole imaju e-dnevnik
Sustav e-dnevnika započeo je kao pilot projekt u školskoj godini 2011./2012. Prve tri škole koje su ga uvele bile su srednje škole iz Zagreba, Zadra i Požege. Do ove školske godine u sustavu e-dnevnika bilo je 559 škola, a ove godine ulazi još stotinjak škola. Na križevačkom području e-dnevnike imaju OŠ “Vladimir Nazor” i Glazbena škola Alberta Štrige.
Da bi ušla u sustav e-dnevnika naša je škola morala prilagoditi internet vezu i uvesti je u sve učionice. Za to je, prema riječima ravnatelja Lučkog, potrošeno oko 20.000 kuna. Trebalo je nabaviti i tokene, a svaki košta 107,00 kuna.
Zainteresirani se mogu registrirati na internet stranici i pratiti kuda putuju njihove knjige
Danas se obilježava Međunarodni dan pismenosti, a tim povodom odlučili smo vas upoznati s jednim projektom koji može utjecati na širenje pismenosti, jednog od temeljnih ljudskih prava.
Projekt s kojom vas želimo upoznati zove se BookCrossing, a nastao je 2001. u Sjedinjenim američkim državama (SAD) pokretanjem internetske stranice istoimenog naziva. Ideja Rona Hornbakera, pokretača ove Internet stranice bila je „ da knjige moraju biti slobodne, a ne zarobljene na policama“ . Zato je predložio da svi koji to žele ostavljaju knjige na vidljivim javnim mjestima kako bi ih prolaznici mogli uzeti i pročitati, a poslije ostaviti negdje za nekog drugog čitatelja.
Da bi bilo moguće pratiti kuda je sve knjiga putovala i tko ju je čitao, može se otvoriti profil na stranici BookCrossing.com i registrirati darovanu knjigu. Registracijom se dobiva jedinstveni broj “Bookcrosing ID“ (BCID). Knjiga se obilježi tim brojem i adresom internetske stranice i ostavi na nekom javnom mjestu. Čitatelj koji uzme tu registriranu knjigu može se prijaviti na navedenu internetsku stranicu i navesti gdje je knjigu našao ili napisati dojmove o knjizi.
U travnju 2003. BookCrossing imao je preko 113.000 članova, a 2012. već više od milijun članova i registriranih oko 8,5 milijuna knjiga.
Kod nas u Hrvatskoj BookCrossing je više prisutan od 2011. godine. Tada ga je predstavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), te su mjesto ostavljanja knjiga postale sve sveučilišne knjižnice u Hrvatskoj. /Jasmina Funtak, 8.b; fotografije preuzete s interenta/
O gotovo četiri metra visokim skulpturama od slame kod mosta u Gušćerovcu, već se pisalo na nekoliko portala, no nitko nije spomenuo da su te skulpture napravili članovi obitelji Štriga i to na prijedlog Blaženke Štriga. Njihova farma nalazi se preko puta skulptura, a Blaženkina želja bila je uljepšati ulaz u Gušćerovec i njihovo polje na kojem je posijano nekoliko vrsta kukuruza.
U izradi skulpture sudjelovala je cijela obitelj, a za izradu odjeće zaslužna je baka Zlata. Izrada prsluka, i pregače potrajala je duže nego izgradnja same skulpture od ogromnih slamnatih bala. Doznali smo da im je za postavljanje trebalo oko 3 sata.
Nakon postavljanja dobili su imena i iako ih neki nazivaju Dudek i Regica, oni su ustvari Štefek i Barica. Tako su ih članovi obitelji Štriga nazvali na prijedlog njihovog djelatnika Ivana.
– Nismo očekivali da će Štef i Barica izazvati toliko pažnje. No, ljudi se vrlo često zaustavljaju kraj njih i fotografiraju ih, a nedavno su se njima slikali i mladenci – rekla nam je Blaženka Štriga. /Antonela Štimac, 8.b; foto: S.L./
Velika šteta nastala je i na zidovima i stropovima
Voda se po stubištu na prvom katu slijevala kao sa slapova, a u učionici povijesti vode je bilo do gležnja. Takvo je stanje jutros u školi zatekao spremač Vilim Tremski, koji je ubrzo utvrdio da je razlog poplave puknuće cijevi u sklopu slavine u učionici povijesti.
Osim što je voda u učionici povijesti posve uništila parket, voda je veliku štetu prouzročila i na stropu i zidovima učionice trećeg i četvrtog razreda te na zidovima i stropovima hodnika. Puni vode bili su i zahodi na prvom katu, te oni u prizemlju, a voda je doprla čak i u podrumske prostorije.
Spremači i domar cijelo su prijepodne imali posla s uklanjanjem vode, a saniranje nastale štete, prema riječima ravnatelja Stjepana Lučkog, uslijedit će tijekom praznika. /S.L.; foto: S.L./
Oštećeni zidovi na hodniku u prizemlju
Voda je tekla i sa stropa kod zahoda na prvom katu
U videu na temu boravka Martina Hrga na ACES akademiji u Senecu predstavljamo vam Kizoa online alat za uređivanje videa i fotografija, kolaža i čestitki.
Kizoa se počeo razvijati 2006. Osnovne ideje osmislio je Francuz Nicolas, a sadašnji međunarodni tim koji ga dalje razvija djeluje iz Pariza.
Uređivač za video nudi brojne mogućnosti prijelaza (transition), efekata i animacija koji videu daju dinamiku. Što se efekata tiče najkorisniji su oni u rubrici Motion, gdje se nude razne mogućnosti zumiranja.
Slike se mogu i opisati pomoću uređivača teksta, no problem je što fontovi ne podržavaju naše znakove poput č,ž, š… Kioza vam omogućuje i umetanje glazbe na vaš video. Možete birati glazbu iz njihove dosta solidne ponude, a možete unijeti i vlastitu glazbu s računala.
Rad u alatu je vrlo jednostavan (efekti se samo se povuku na fotografiju i potvrde na opciju validation), a ukoliko ste svojim videom nezadovoljni nakon spremanja ga uvijek možete popraviti. U besplatnoj verziji, za čije je korištenje dovoljno registrirati se kao korisnik, video se ne može skinuti već se samo može pohraniti na internetu odnosno dijeliti putem poveznice. /knjižničarka S.L./
