Kod nas zimski praznici tradicionalno započinju božićnim postom i traju do blagdana sv. Ivana. To je razdoblje bogato običajima, različito od jednog područja do drugog, od jedne zajednice do druge.
Najvažniji trenuci zimskih praznika su: božićni post (15. studenoga – 24. prosinca), Sveti Nikola (6. prosinca), Ignacijevo (20. prosinca), Badnjak (24. prosinca), Božić (25. prosinca), Nova godina (1. siječnja), Bogojavljenje (6. siječnja) i blagdan sv. Ivana (7. siječnja).
Pripreme za koledavanje (čestitanje Božića) negdje počinju već od početka posta, negdje oko sv. Nikole, a negdje nekoliko dana prije Božića. Djeca za koledavanja koriste zvona, palice, bičeve, a buka koju stvara cijeli ovaj arsenal namijenjena je tjeranju zlih sila. Igre s maskama imaju istu ulogu. Uobičajene su maske jarca, medvjeda ili konja. Djeca noseći zvijezdu koleduju do 24. Prosinca. To je običaj koji dijelimo sa svim kršćanima. Nošenjem zvijezde podsjeća se ljude da je zvijezda najavila Isusovo rođenje i vodila trojicu mudraca u Betlehem. Ponekad djeca koleduju uz Vicleim, popularno kazalište koje prikazuje scene Isusova rođenja. U današnje vrijeme cilj koledavnja je čestitanje i objava Isusova rođenja.
Običaj ukrašavanja božićnog drvca jedna je od najljepših tradicija. Ova tradicija započela je u gradovima krajem 19 stoljeća. Običaj ukrašavanja božićnog drvca postao je široko rasprostranjen tek nakon Prvog svjetskog rata. U današnje vrijeme ukrašavanje božićnog drvca postalo je jedan od najomiljenijih običaja i u ruralnim i u urbanim sredinama. Štoviše, ovaj je običaj usvojen na svim kontinentima, bez obzira na vjersku pripadnost tih zajednica. Tradicionalno se božićno drvce ukrašava na Badnjak i drži u kući do Bogojavljenja.
Na Božić bi sve brige trebalo otkloniti kako bi svatko od nas mogao uživati u ovom svetom slavlju.
Autor: Diana Dragomir – V A
Foto: Internet
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listu MEDIA GENER@TION
