U izvještaj u UN- a piše da bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte
U rubrici NEOBIČNO jučer smo pisali kako se i u Hrvatskoj već eksperimentira s pripremom hrane od insekata, a ovom članku donosimo nekoliko razloga zašto bi takva prehrana bila korisna za ljude i prirodu. Podsjećamo i da već oko 2 milijarde ljudi u Africi, Aziji i Australiji povremeno jede kukce.
Krenimo s razlozima koji se tiču prirode. Stručnjaci, kako to piše agroklub.ba, tvrde da se za potrebe konvencionalne poljoprivrede utroši čak 70 posto vode na svijetu. Za jedno govedo potroši se čak 22.000 litre vode. Nasuprot tome za insekta je potrebno samo 8,33 litre vode. Na stručnom skupu “Kukci na tanjuru”, održanom lani na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, rečeno da “jedno govedo mora pojesti 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma”. Cvrčcima, treba 12 puta manje hrane nego govedima, te upola manje hrane nego svinji i kokoši za proizvodnju iste količine protein. Na tom je skupu rečeno i da je jedan kilogram insekata 80 posto iskoristiv, dok je kod goveda iskoristivo samo 40 posto, a kod svinja i peradi 55 posto.
U uzgoju kukaca nastaje znatno manje stakleničkih plinova u odnosu na moderni uzgoj stoke. Nizozemski profesor Arnold Van Huis, koji još od 1996. drži predavanja o koristima prehrane kukcima, tvrdi da uzgoj kukaca, stvara do sto puta manje stakleničkih plinova nego uzgoj svinja. Valja napomenuti i da je već razvijena znanost koja se bavi insektima kao hranom za ljude i domaće životinje. Ta se znanost zove entomofagija
Portal Deutsche Welle predviđa da bi u budućnosti proteini od kukaca mogli zamijeniti biljne proteine u stočnoj hrani, prije svega u uzgoju peradi, svinja i ribe. To bi bilo dobro za prirodu jer uzgoj insekata ne zahtijeva krčenje šuma kako bi se proširila proizvodnja soje ili nekih drugih poljoprivrednih kultura. Upravo zbog krčenja šuma dešavaju se brojne negativne posljedice za okoliš. Također kod intenzivne poljoprivrede koristi se i puno gnojiva i pesticida što utječe na zagađivanje vode.
Portal Novi svjetski poredak spominje i da kukci imaju nizak rizik prijenosa bolesti na ljude, za razliku od stoke, svinja i peradi. Taj portal prenosi i podatak iz izvještaja UN (Ujedinjenih nacija) da bi problemi nestašice hrane, dječje pothranjenosti pa čak i pretilosti mogli biti riješeni kada bi ljudi više jeli insekte. Naime, stručnjaci tvrde da kukci u sebi sadrže sve ljudima potrebne sastojke koje dobivamo i kroz prehranu mesom. Ne sadrže gotovo ni malo ugljikohidrata, imaju jako malo masti, a bogati su vitaminima, mineralima i rijetkim elementima. Dobrobit za ljude je i što je uzgoj insekata jeftin i nezahtjevan.
Zagovornici korištenja insekata u prehrani ljudi kažu i da je EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) još 2015. objavila izvještaj da su kućne muhe, crvi, zrikavci i svilen bube sigurna i hranjiva alternativa za prehranu ljudi i životinja. Zagovornici kažu da proces uvođenja insekata u prehranu ide sporo zbog predrasuda prema kukcima kao hrani. Oni spominju i kako su npr. škampi nekad bili hrana prema kojoj su postojale predrasude i jeli su ih samo siromašni ljudi. / Leona Peklić, 8.a ; fotografije preuzete s interenta/