Fake news – kako ih razotkriti doznali smo iz publikacije Fake ≠ Fact
Sutra ćemo napokon u školu, pa ćemo točno doznati kako i kada ćemo nadoknaditi propuštene sate, ali ono što već sad znamo da su se o štrajku širile i različite lažne vijesti ili kako se to sve češće kaže fake news. Neke od njih širile su se na društvenim mrežama koje i mi čitamo. Te su lažne vijesti govorile kako u drugom polugodištu radi nadoknada neće biti nastave tjelesnog i sata razredne zajednice. Pojavljivale su se i lažne vijesti da će nastavna godina biti poništena.
Valja znati da je najvažniji cilj takvih lažnih vijesti zarada. Naime, mediji na internetu zarađuju od klikova, a lažne vijesti i napuhani naslovi primamljiva su “roba”.
Zato ovom prilikom preporučamo kako prepoznati lažne vijesti. Preporuke smo pronašli u publikacije Fake ≠ Fact. Tu su publikaciju pripremili u Švedskoj, a prevedena je ove godine u sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti. Oni su preporuke detaljnije razradili, no mi donosimo najvažnije.
Uvijek treba provjeriti iz kojeg izvora dolaze informacije. To se može učiniti tako da se kopira naslov ili cijelu rečenicu iz izvornika na određenoj internetskoj stranici i zalijepi ih u tražilicu uz navodnike na početku i kraju rečenice. Tako je moguće doći do izvora informacije i provjeriti što drugi izvori kažu o toj temi. Važno je i provjeriti i kad je informacija nastala. Jeli aktualna ili postoje i novija saznanja o toj temi i nakon koliko je vremena poslije određene pojave ili događaja sadržaj nastao.
Što se tiče fotografija njih se može provjeriti tako da se desnom tipkom miša klikne na sliku i odabere opciju “Traži sliku uz Google”. Pomoću web alata TinEye https://tineye.com/ može se unijeti URL slike i provjeriti gdje je sve ta slika korištena.
Za video materijale autori publikacija Fake ≠ Fact preporučaju obratiti pažnju na kvalitetu video isječka i osobu odgovornu za njegovo učitavanje. Dodatni tragovi mogu biti i komentari vezani uz dotični video.
Za zvučne zapise kažu da je teško odrediti je li zapis autentičan, ali prema nazivu datoteke možda se može doći na pravi trag. /Lea Harča, 7.b; foto: preuzete s interenta/
Mladi sve više vremena provode s medijima, pogotovo novim medijima, a mnogi se ne znaju kritički odnositi prema sadržajima koje konzumiraju i ne znaju kako mediji funkcioniraju. Zato smo odlučili da mediji budu naša glavna tema. Ove školske godine, o medijima i njihovim zakonitostima i odnosu mladih prema medijima, pišemo više nego prije i zbog našeg Erasmus+ KA 229 projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.
