Home Blog Page 5

Roditelji i djeca zajedno za okoliš i ormariće

0
Lucija Tremski, potpredsjednica VU i članovi

Vijeće učenika na jučerašnjoj sjednici usvojilo je program rada za ovu školsku godinu. Najopsežnija aktivnost u organizaciji Vijeća učenika bit će aktivnost Roditelji i djeca zajedno! Kako je to na sjednici obrazložila Lucija Tremski, zamjenica predsjednice Vijeća učenika, roditelji i djeca zajedno bi trebali izraditi neki uporabni predmet od stvari koje više ne koriste. –  Cilj je ove aktivnosti da svi zajedno osvijestimo da je radi zaštite prirode potrebno produžiti vijek trajanja stvari i da ne treba baš sve kupiti. Još važniji ciljevi ove aktivnosti su i poticanje druženja među djecom i roditeljima i učenje korisnih vještina. Kroz ovu aktivnost možemo pokazati našu kreativnost, a ona ima i dobrotvornu svrhu – istaknula je potpredsjednica Vijeća učenika.

Ta dobrotvorna svrha bit će nabava ormarića za učenike 8. a, a da bi uspjeli u toj namjeri Vijeće učenika predložilo je ravnatelju Stjepanu Lučkom da se u školi organizira izložba na kojoj bi se prikupljale donacije za izložene proizvode. Vijeće učenika isplaniralo je i termine za provođenje ove aktivnosti. Proizvode bi roditelji i učenici izrađivali tijekom zimskih praznika, a izložba bi bila početkom veljače. Ravnatelj Stjepan Lučki podržao je prijedlog Vijeća učenika i napomenuo da će škola nagraditi tri najbolja rada, a nagradni fond iznosit će 200 eura.

Vijeće učenika kao i prethodnih godina organizirat će izbor za naj osobu u svakom razredu te će razgovarati sa svojim kolegama u razredima i na sjednicama će iznositi njihove prijedloge u cilju što poticajnijeg okruženja za učenje i odrastanje u našoj školi. /Martin Mikec, 7. a; foto: S. L./

Stjepan Lučki, ravnatelj i članovi Vijeća učenika

Zbog sposobnosti eholokacije teško je da će vam se šišmiš zavući u kosu

0
Izvor: Wikipedia

Kad netko spomene šišmiše nekima je prva misao da se oni mogu zavući u kosu. Taj je strah povezan s praznovjernim pričama da će ako onaj komu se šišmiš zapetlja u kosu imati  kronične glavobolje, uši ili čak dobiti bjesnoću. U stvarnosti tako nešto je teško moguće jer šišmiši imaju sposobnost „vidjeti“ u mraku.

Ta se sposobnost zove eholokacija, a moguća je zahvaljujući izuzetno osjetljivim ušima šišmiša. Njegove uši sposobne su čuti visokofrekventne  zvukove kakve ljudi ne mogu čuti. (Ljudi čuju zvukove od 16 Hz do 20 kHZ, a šišmiši i do 200 kHZ).

Da bi noću mogao loviti plijen šišmiš stvara i odašilje kratke, glasne i visokofrekventne ultrazvučne krikove. Kad ti krikovi naiđu na neki objekt (drvo, kukca, zid…) oni se odbijaju od površine i vraćaju natrag. Šišmiš taj eho (odjek) hvata svojim osjetljivim ušima te na temelju njega može odrediti smjer iz kojeg je došao eho, udaljenost objekta i njegovu brzinu kretanja. 

Većina šišmiša lovi noću pa im eholokacija pomaže u lovu. Omogućava im da izbjegnu prepreke, zidove i druge šišmiše u mračnim i skučenim prostorima, ali i da izbjegnu grabežljivce. Sličnim sistemima ljudi se koriste na brodovima za traženje podmornica, ali eholokacija je prirodni biološki sustav. Na internetu smo pronašli da se eholokacijom još služe i dupini i neke vrste rovki. /Kim Kuntić, 5. a/

Župan Tomislav Golubić uručio učenicima 8.b  bon u vrijednosti od 2.000 eura

0

Župan Tomislav Golubić i Nikola Martinaga iz RCGO Piškornica, uručili su danas predstavnicima 8. b razreda, bon u vrijednosti od 2.000 eura. Vrijednu nagradu dobili smo za naš hotel za kukce s kojim smo osvojili prvo mjesto na natjecanju na temu gospodarenja otpadom u organizaciji Regionalnog centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica (RCGO).

Voditelj projekta Martinaga, u ime RCGO Piškorinica, zahvalio je svim sudionicima i rekao kako smo napravili predivne radove od nečeg što bi drugi nazvali smeće, a župan Golubić pohvalio je kreativnost svih sudionika natječaja.

Bili smo ponosni kad su oni izgovorili te pohvalne riječi, a još više kad nas je voditelj prozvao da dođemo na pozornicu kako bi nam uručili nagradu. Ponosni su bili i naša mentorica Mateja Benjak i ravnatelj Stjepan Lučki, u čijem smo društvu putovali i pogledali radove ostalih škola. S nama su na proglašenju bili i predstavnici 8. a koji su na natjecanju sudjelovali s kućicom za ptice.

Prigodna svečanost, na kojoj su sudjelovali i predstavnici ostalih sudionika natječaja, održana je danas u 10 sati u Domu mladih u Koprivnici. Osim bona kući smo se vratili i s platnenim vrećicama punim poklona. Između ostalog, u vrećicama je bio i memorijski štapić. /Antonia Bedoić, 8. b; foto: /

Osmašica Petra Paček bila članica Dječjeg žirija Festivala prava djece

0
Iva Dugač iz Alternatora i članovi Dječjeg i Žirija mladih

Naša učenica Petra Paček, članica je ovogodišnjeg Dječjeg  žirija Festivala prava djece. U Žiri je pozvana zahvaljujući tome što je lani naš film sudjelovao na tom Festivalu i zato što smo sudjelovali u projektu “Filmom do senzibilizacije”.

Od Paček smo doznali da je prethodne dvije subote sudjelovala u online edukaciji koju je organizirala udruga “Alternator”. Ta udruga organizira Festival prava djece, a ove godine održava se 17. Festival. Tema Festivala je sprečavanje nasilja među djecom i mladima i dobro je što su ga priliku imali vidjeti učenici u svim školama u Hrvatskoj.

– Na online edukacijama filmologinja Nika Petković, govorila nam je o filmskim rodovima i žanrovima, filmskom jeziku (kadar, plan, perspektiva…) montaži, ali i o tome da je za ocjenjivanje nekog filma najvažnije uočiti što je u tom filmu nama zanimljivo – rekla nam je Paček. Dometnula je i da su nakon edukacije morali pogledati sve filmove za osnovnoškolski uzrast i napisati nekoliko rečenica o tim filmovima i dati im svoju ocjenu. Potom su se ocjene svih triju članova žirija zbrojile i podijelile s tri. Film s najvećom prosječnom ocjenom izabran je za najbolji. – Izabrali smo animirani film Phobiu. Taj film govori o strahovima. Ja sam ga gledala i na 63. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, gdje je također dobio prvu nagradu Ocjenjivačkog suda djece. Film su snimili članovi Škole crtanog filma Dubrava iz Zagreba – kazala nam je naša kolegica Paček, dometnuvši da je sudjelovanje u radu Dječjeg žirija za nju bio novo iskustvo. – Novo, ali pozitivno jer sam nešto novo naučila o filmu i moje je mišljenje bilo važno – rekla nam je na kraju Paček.

Podsjećamo da je ovaj Festival jedini inkluzivni festival u Hrvatskoj jer su svi filmovi prilagođeni gluhim i slijepim osobama. Baš te prilagodbe filmova za gluhe i slijepe naši petaši i šestaši prošle godine načinili su za dva filma naše filmske grupe u okviru projekta “Filmom do senzibilizacije.” /Ena Dubrava, 8. a/

Radionicu pisanja vijesti započeli kvizom “Najbrži prst”

0

Učenici 4. razreda PŠ Fodrovec kratkim kvizom pod nazivom “Najbrži prst”, započeli su radionicu o pisanju vijesti. Učenici su kviz igrali kako bi im poslužio kao izvor podataka za pisanje vijesti. 

U kvizu je sudjelovalo osam učenika. Pitanja su bila iz matematike i opće kulture, a postavljala ih je učiteljica Kristina Dubravec. Pobjednik kviza s pet osvojenih bodova bio je Matej Matoić, a drugi s četiri osvojena boda bio je Teo Dubravec.

Ključnu ulogu u kvizu imao je deveti učenik, Matija Tinodi. On je bio sudac i novinar zadužen za prikupljanje ključnih informacija na pitanja – tko, što, kada, gdje i zašto.

Radionica je održana 11. studenoga, a vodila ju je knjižničarka Stojanka Lesički. Radionica je dio projekta “Čitam, razumijem, stvaram.” /Matej Matoić, foto: Kristina Dubravec/

Mračna strana video igara

0
Radionica "Mračna strana video igara" u 7. a

Radionica je održana u okviru Festivala prava djece

Video igrice, uz koje puno vremena provode i učenici naše škole, bile su tema radionice „Mračna strana video igara“. Radionica je, za nas  učenike 6.b,  održana u ponedjeljak (10. 11.) u školskoj knjižnici. Radionica je pripremljena u okviru Festivala prava djece čije filmove  u svojim školama imaju priliku gledati učenici svih škola u Hrvatskoj.  

Na radionici smo glumili kako se osjećamo kad gubimo u video igrici, kad nas mama prekida u igrici i kad ne uspijevamo završiti razinu video igrice. Nakon što smo pogledali film “Igra izvan ekrana”, učenika OŠ Mate Balote iz Buja, zaključili smo da  se i mi ponekad prilikom igranja ponašamo ljutito i uznemireno kao glavni lik iz filma.

Razgovarali smo i o tome kakve igrice igramo i koliko igramo, a imali smo i zadatak napisati savjete koliko bi vremena bilo preporučljivo igrati igrice te što bismo preporučili ukoliko nekog obuzme bijes i ljutnja tijekom igranja video igrica. U jednom zadatku trebali smo osmisliti igricu koja bi kod igrača poticala pozitivne emocije. 

Knjižničarka Stojanka Lesički, govorila nam je i o mračnoj strani igranja video igrica, spomenuvši nam neke igrače koji su tragično završili jer su pretjerivali u igranju video igara. /Elena Benčak, 6. b; foto: S. L./

Radionica u PŠ Miholec

Dominik Knezić iz stare felge napravio teglu za cvijeće

0
Dominik Knezić

Kad žele, naši učenici mogu biti kreativni. Odličan primjer vršnjacima u priloženom kratkom videu pokazuje Dominik Knezić, učenik 8.b. On je u zadatku za  Erasmus+ projekt “Zero Waste” odlučio pokazati svoje majstorske vještine te je staru automobilsku felgu prenamijenio u teglu za cvijeće.

U tom procesu valjalo je očistiti (izbrusiti) felgu, zavariti metalne nožice, bojati, umetnuti pleksiglas na dno i izbušiti rupe u njemu, oslikati teglu i na kraju posaditi cvijeće. – Nije baš bilo jednostavno, neke stvari poput varenja radio sam prvi puta, ali moj tata je automehaničar pa sam ga često gledao kako to radi. Da bi sve sigurno prošlo tata je bio kraj mene kad sam radio i davao mi je potrebne upute. Radio sam u etapama u razdoblju od  5 dana. Ovo mi je bio baš zanimljiv zadatak i rado bih se ponovno upustio u sličan zadatak prenamjene nečeg nepotrebnog u nešto što nam može koristiti – rekao nam je Dominik, dodavši da ga privlači zanimanje poput očevog. /Eleonora Črnek, 6. b/

Rad učenika Dominika Knezića
Dominik Knezić, izradio teglu od stare automobilske felge

Učenici 8. b pobijedili na natječaju i osvojili novčanu nagradu

0
Učenici 8. b izradili su hotel za kukce

Učenici 8. b pobijedili su na natjecanju na temu gospodarenja otpadom kojeg je organizirao Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica (RCGO Piškornica). Novčanu nagradu u iznosu 2.000 eura osvojili su za izrađeni hotel za kukce. Njega su izradili od već korištenih materijala. Koristili su stari crijep, metalne čepove od boca, stare matice, role od toaletnog papira, žicu…

Mentorica učenicima bila je učiteljica Mateja Benjak. Proglašenje pobjede i dodjela nagrada održat će se 20. studenog 2025. u Domu mladih u Koprivnici.

S također odličnim radovima na natjecanju su sudjelovali i učenici 8. a te 5. a. Učenici 8. a, također pod mentorstvom učiteljice Benjak, izradili su kućicu za ptice, a učenici 5. a izradili su morski svijet od plastičnih vrećica i starih CD-ova. Učenicima 5. a mentor je bila učiteljica Petra Koretić./Antonia Bedoić, 8.b, foto: Mateja Benjak/

Petra Paček izabrana je za predsjednicu Vijeća učenika

0
Lucija Tremski i Petra Paček, zamjenica i predsjednica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec

Zamjenica je Lucija Tremski

Petra Paček, učenica 8. a i Lucija Tremski, učenica 7. b vodit će Vijeće učenika naše škole u školskoj godini 2025./2026. Paček je izabrana za predsjednicu, a Tremski za njenu zamjenicu na konstituirajućoj sjednici Vijeća učenika održanoj 6. 11. 2025.

Sjednica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec

Sjednici je prisustvovalo 20 učenika (imamo 22 razredna odjela), ravnatelj Stjepan Lučki te voditeljica VU Stojanka Lesički. Ravnatelj Lučki govorio je o ulozi Vijeća učenika i mogućnostima sudjelovanja učenika u procese donošenja odluka u školi. Spomenuo je kako su upravo na poticaj učenika, članova Vijeća učenika kupljeni školski ormarići te je ograđeno školsko igralište.

Učenici su na prvoj sjednici iznijeli neke od problema koje imaju u svojim razredima, a Patrik Habijanec, predstavnik PŠ Gregurovec iznio je problem u vezi nedostatka golova na igralištu pored škole u Gregurovcu.

Predsjednica i zamjenica su se obavezale napraviti prijedlog programa rada. Nakon što ga pripreme bit će sazvana naredna sjednica. /Vita Slavi, 5. a; foto: S. L./

Mamuti živjeli i na području Hrvatske

0
Mamut - ilustracija; Izvor: Freepik

Njihov je izgled bio je vrlo sličan današnjim slonovima, no većina mamuta  izumrla je prije oko 10.000 godina. Poput slonova imali su kljove i surlu, a težina je ovisila o vrsti. Stepski mamuti dosezali su visinu od 4 metra u ramenima i mogli težiti do 12 tona, vunasti mamuti bili su veliki poput afričkih slonova. Njihova visina u ramenima bila je oko 3,4 metra i težili su  oko šest tona. Oni su živjeli kasnije od stepskih mamuta i imali su dvostruki sloj krzna zbog čega su i dobili naziv vunasti. Prvi sloj njihovog krzna bio je gušći i kraći, a dlake vanjskog krzna mogle su biti duge i do metar.

Kika i Vika su odlično sačuvani fosili mamuta na području Srbije

Kako je mamut izgledao znamo jer su njegovi crteži pronalaženi u pećinama, ali u nekim zemljama svijeta sačuvani su prilično dobro očuvani  kosturi (skeleti) mamuta. Nama najbliže, i jako  dobro očuvani fosili stepskih mamuta, pronađeni su u Srbiji. Mamut Kika pronađen je 1996. u glinokopu jedne tvornice na području Kikinde. Kikin skelet ima  sačuvanih oko 90% kostiiju i izložen je ispred Nadodnog muzeja u Kikindi. Procjenjeno je da je Kika uginula sa 64 godine i da je težila oko 7 tona.

Mamutica Vika pronađena je 2009. na području arheološkog parka Viminacijum u mjestu Stari Kostolac. Kostur joj je ostao odlično sačuvan jer se zaglavila u pijesku i blatu. Kad je uginula imala je oko 60 godina i težila gotovo 10 tona.

Fosilni ostatci mamuta pronađeni su i na području Hrvatske. U selu Mohovu pored Iloka lani je pronađena 70 cm duga mamutova kost, a već prije i zubi te dijelovi vilice mamuta. Zato je ta lokacija nazvana Dolinom mamuta. /Vita Slavi, 5. a/

Najduže su opstali mamuti na Vrangelovom otoku

Na Vrangelovom otoku koji se nalazi u Arktičkom oceanu između Istočnosibirskoga i Čukotskog mora. Jedna mamutska vrsta opstala je čak do oko 2000 pr. Kr. Dugo su mamuti preživjeli i na otoku St. Paul Island kod Aljaske. Utvrđeno je da su tamo izumrli oko 4400 pr. Kr.