Home Blog Page 46

Pizza najomiljenije jelo u školskoj kuhinji, a tjestenina s makom najomraženije

0
Sendviči-15. 12. 2021.

Anketa je pokazala da učenici ne vole variva, ali često bacaju i sendviče koje su svrstali na treće mjesto na listi poželjnih jela

Analizu problema bacanje hrane pripremljene u školskoj kuhinji nastavljamo interpretacijom ankete u kojoj su sudjelovali naši učenici predmetne nastave, njih 148 od ukupno 167 učenika. U prethodnom članku interpretirali smo zašto su neki odustali od prehrane u školskoj kuhinji. Prenijeli smo i tvrdnje anketiranih da im roditelji daju novac za hranu iako se hrane u školskoj kuhinji. Anketiranjem smo utvrdili i da većina učenika koji se hrane u školskoj kuhinji dobivaju još između 10-20 kuna dnevno za kupovinu hrane.

U ovom članku donosimo podatke o tome kako su učenici ocijenili jela koja se nude u školskoj kuhinji. U anketi su mogli ocjenjivati 28 jela koja se češće ponavljaju u jelovniku. Među ponuđenim jelima bila je i pizza koju su učenici ocijenili s najviše petica. Čak 84 anketiranih učenika (87,5%) pizzi je dalo odličnu ocjenu. Drugo mjestu po broju dobivenih petica dobio je  hot dog. Njemu je 76 (79,2%) anketiranih učenika dalo odličnu ocjenu. Na trećem mjestu je sendvič  kojem je peticu dalo 75 učenika (78,1%).

Na četvrtom mjestu po broju petica nalazi se čokolino. Njemu je 68 učenika (70,8%) učenika dalo peticu, a piletina s mlincima je peto najomiljenije jelo. Tom je tradicionalnom jelu peticu dalo 67 učenika (69,8%) učenika.

No, unatoč dobrim ocjenama tim jelima, u kantama pred kuhinjom često se može vidjeti i prilično pune kante nepojedenih sendviča, mlinaca i piletine, čokolina…

Od šest variva koje su ocjenjivali učenici najviše petica dobili su grah sa špekom i grašak s piletinom. Njima je  po 20 učenika (20,8%) dalo odličnu ocjenu, a najviše je jedinica dobilo varivo od poriluka. To je jelo jedinicom ocijenilo 14 učenika (14,6%). Ni ostala variva poput graha s kašom, variva od leće ili variva od kelja nisu baš omiljena kod naših učenika. Nisu baš niti obožavatelji svinjetine sa satarašem i rižom. To je jelo dobilo najaviše trojki.

Prema ocjenama učenika može se zaključiti da oni još nešto radije jedu knedle s mlijekom, griz s čokoladom i müsle s mlijekom.

Uvjerljivo najviše jedinica dobila je tjestenina s makom. Čak 25 učenika (26,%) dalo joj je tjestenini s makom jedinicu, a peticu samo 11 učenika(11,5%). Drugo najlošije ocjenjeno jelo je tjestenina s čokoladom. Njoj je 18 učenika (18,8%) dalo jedinicu.

Rezultate ove ankete predočit ćemo Županiji, ali i učenicima i Vijeću roditelja. Roditelje  ćemo pitati kakve su prehrambene navike njihove djece kod kuće, a na satovima razrednih zajednica to ćemo pitanje postaviti i učenicima.  Možda nam uspoređivanje prehrambenih navika kod kuće i onog što se dešava u školi pomogne u pronalaženju rješenja problema bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji. /Petra Kušec, 8.b; foto: S.L./

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Dan državnosti, najvažniji dan za Rumunje

0

Rumunji diljem svijeta 1. prosinca obilježavaju Dan državnosti, najvažniji trenutak u povijesti naše zemlje. Prije 103 godine, 1918., u Alba Iuliji, održana je Velika skupština na kojoj je izglasano ujedinjenje Transilvanije s Rumunjskom. Tako je nastala današnja Rumunjska koju zovemo i  Velika Rumunjska.

U Aleksandriji je Dan državnosti obilježen je 1. prosinca svečanošću održanom ispred spomenika herojima. Događaj je započeo pjevanjem državne himne, u nazočnosti dužnosnika županije Teleorman, predstavnika Mjesnog vijeća Aleksandrije i Županijskog vijeća Teleorman. Prisutni su bili i  predstavnici Aleksandrijske vojske, ratnih veterana, ali i građana Aleksandrije. Svečanost je završila  polaganjem vijenaca na spomenik herojima Prvog svjetskog rata.

Uoči  1. prosinca, gradsko vijeće Aleksandrije darovalo je učenicima osnovnih škola 1000 rumunjskih trobojnica. To se dogodilo nekoliko dana prije Dana državnosti, jer je državni praznik i djeca na ovaj dan ne idu u školu. Trobojnice su  im vjećnici darivali sa željom da Dan državnosti Rumunjske ne prođe  nezapaženo među aleksandrijskim učenicima. Uz trobojnice od vijećnika su dobili  i  poruku “Djeco sretan vam dan državnosti”.  /Roxana Maria Cobârlie, 6A/

Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu MEDIAGENER@TION

Udruga roditelja škole Maestre de Calatrava financira brojne učeničke projekte

0

 

Upravi odbor Udruge roditelja (A.M.P.A) škole Maestre de Calatrava  sastao se 29. listopada kako bi dogovorili nove projekte za ovu školsku godinu te izabrali novo vodstvo Udruge.

Dosadašnja predsjednica na sastanku je rekla da su zbog panedmije COVID imali problema u ostvarivanju prethodno planiranih projekta. No, unatoč poteškoćama, a zahvaljujući marljivom radu članova udruge, ipak su uspjeli provesti veći dio planiranih aktivnosti.

Na sastanku je prezentiran i financijski izvještaj udruge. Rečeno je da su  sredstva Udruge utrošena na licence za digitalne udžbenike te za stipendiranje učenika u okviru projekta “Cerementa”. Također i na radionice  projekta “Školski vrt” koji se provodio unutar Odjela za biologiju i prirodoslovlje.

Iz sredstava Udruge financirat će se i aktivnost  pidžama party. Ta aktivnost održat će se povodom Dana dječjih  prava. Cilj ove aktivnosti je ukazati na probleme djece koja borave u domovima za djecu. /Lucía Quiralte Tweddle, Ana Avón Bonal, Jimena Avón Bonal; foto: J. A./

Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnim novinama CALATRAVATIMES.

Dobrodošli u digitalne školski list španjolske škole Maestre de Calatrava

0

Učenici srednje škole  Maestre de Calatrava iz španjolskog grada Ciudad Reala, sudjelovali su na novinarskim radionicama. Na radionicama su učili pisati osnovne novinske oblike. Radionice su se održavale  od 3.  do 10. studenog, a vodili su ih učitelji  Odsjeka za španjolski jezik i književnost.

Radionice su započele  izučavanjem osnovnog novinskog oblika – vijesti.  Naučenu teoriju o vijestima učenici su zatim imali priliku provjeriti kroz praktičan rad pišući vijesti.  Na radionicama su sudjelovali učenici 3 razreda obaveznog srednjoškolskog obrazovanja.

Ove radionice održane su kako bi se unaprijedila kvaliteta sadržaja našeg školskog digitalnog lista “Calatrava Times” . Naš školski list pripremamo u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”. Naši partneri iz Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije također uređuju svoje digitalne školske listove. Unutar partnerstva  međusobno razmjenjujemo članke kako bismo se bolje upoznali, uvećali našu medijsku pismenost i poznavanje engleskog jezika. U skoroj budućnosti učenici iz partnerskih zemalja imat će priliku posjetiti našu zemlju, Španjolsku. /3ºB; foto: C.L.C./

Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu  CALATRAVA TIMES.

Kako EU naš život čini boljim

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Osmaši uče o EU kako bi se pripremili za posjet EU parlamentu u Bruxellesu

Najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora sve članice EU moraju osigurati zaposlenima unutar svojih država. Sve zemlje EU moraju se pridržavati jedinstvenih propisa koji obuhvaćaju sve faze proizvodnje i distribucije hrane. Isto tako sve zemlje EU moraju se pridržavati EU Zelenog plana te npr. zato više niti u jednoj EU zemlji nema prodaje i proizvodnje čaša, tanjura i ostalog plastičnog pribora za jednokratnu upotrebu.

Učenici 8. b uče o EU

O tim i drugim promjenama u svakodnevnom životu građana nakon priključenja EU učili smo na satu razredne zajednice 29. 11.  Prije nego što nam je knjižničarka Stojanka Lesički iznijela podatke o promjenama, morali smo sami pogoditi na kojoj se razni donosi neka odluka. Ukoliko je naše mišljenje bilo da se neka odluka donosi na razini EU morali smo otići u jedan ugao učionice, a ukoliko smo mislili da se neka odluka donosi na razini država u drugi dio učionice. Bio je to dinamičan i zanimljiv način učenja.

O povijesti i funkcioniranju EU učimo kako bismo se pripremili za posjet Europskom parlamentu u Bruxellesu. U posjet EU parlamentu  ići će 5 učenika iz naše škole zajedno s učenicima iz partnerske škole iz grada Sachsenheim iz Njemačke. Oni su ove školske godine naši partneri u Erasmus+ projektu “Let’s Think Sustainably”. Prema utvrđenom planu kod naših partnera trebali bismo boraviti tri dana krajem ožujka. Tamo će nam se pridružiti i naši eTwinning partneri iz iz Grčke, Italije i Španjolske i zatim ćemo svi zajedno na dvodnevni put u Belgiju gdje ćemo posjetiti EU parlament.

Do našeg puta još trebamo naučiti dosta toga o EU, ali i pripremiti radijske priloge o održivim aktivnostima koje smo već počeli provoditi u školi.  Jedan od priloga bit će i o akciji prikupljanja čepova i papira koje provodimo ovaj tjedan. /Anastazija Blagaj, 8.b; foto: S. L./

Baka Prase godinama vrijeđao Youtubericu Kiku koja je navodno počinila samoubojstvo zbog cyberbullyinga

0

Uz školu i roditelji su ti koji trebaju savjetovati i poučavati svoju djecu što je vrijedno njihove pažnje na internetu

Je li doista srpska Youtuberica Kristina Đukić, poznata pod nadimkom Kika, počinila samoubojstvo (8. 12.)  zbog cyberbullyinga (nasilja na internetu) policija još istražuje. Također i to jesu li kontraverzni Youtber Baka Prase i njegovi mrzilački komentari upućeni Kiki utjecali na njeno samoubojstvo. Da bi utvrdila moguću vezu između Kikinog samoubojstva i uvreda Bake Praseta, srpska policija je utjecajnog Youtubera  prije dva dana privela na ispitivanje.  

Baku Praseta prati 1,98 milijuna pretplatnika na Youtubeu. Među njima je i  mnogo mladih iz Hrvatske. Svi koji ga prate znaju da je preminuloj Youtuberici 2019. “posvetio” pjesmu “Jel te nije blam”. Tek nakon smrti mlade Youtuberice  tu je pjesmo uklonio s Youtbea. Iako u spomenutoj pjesmi ne spominje njeno ime, da ismijava baš nju tvrdi se i u članku  portala Index.hr. U tom članku piše i da je na hrvatskom Youtubu ta pjesma Bake Praseta bila  najslušanija u listopadu 2019.  

Neka djeca su na mobitelima dok roditelji spavaju

Za ovaj tragični slučaj mlade srpske Youtuberice, i druge slične u svijetu te za hejterske pjesme poput spomenute, mnogi roditelji vjerojatno niti ne znaju. Možda  ne znaju da i mnogo drugih Youtubera, pa i naših hrvatskih, svoje sadržaje temelje na izazivanju sukoba s drugim Youtuberima, vrijeđanjima, psovkama, neprimjerenim prenkovima i raznim bizarnostima.  Zato i pišemo o ovom slučaju.

Dok  djeca sama ne  shvate da je praćenje takvih sadržaja samo gubljenje vremena koje na njih može štetno utjecati, i roditelji su ti koji trebaju savjetovati i poučavati svoju djecu što je vrijedno njihove pažnje, a što nije. Također i postavljati granice provođenja vremena na internetu.

Nažalost u školama, pa i našoj,  brojna djeca govore da često do jutarnjih sati na svojim mobilnim uređajima  igraju igrice ili prate neke druge sadržaju dostupne na internetu dok njihovi roditelji spavaju.

U školama koliko god se trudili bez pomoći roditelja ova se bitka ne može dobiti.  /Stojanka Lesički, odgovorna urednica “Klinčeka”/

Većina korisnika školske kuhinje dobiva još i novac za kupovinu hrane

0

Obrok u školskoj kuhinji košta 6 kuna i nitko od učenika nije istaknuo da je od prehrane u kuhinji odustao zbog visoke cijene obroka

Bacanje hrane u našoj školi već je godinama tema koju pratimo u “Klinčeku”. Pisali smo, fotografirali, a i snimili film. Kako medijski istupi nisu dali rezultate,  i prema procjenama ravnatelja i bivše kuharice u prosjeku se  baca gotovo 50% hrane pripremljene u školskoj kuhinji,  Vijeće učenika odlučilo je pokrenuti  konkretniju akciju.

Prvi dio planirane akcije već je izvršen. Početkom ovog tjedna anketirali smo  učenike da doznamo njihovo mišljenje o jelima iz ponude naše školske kuhinje, ali  ovu smo anketu iskoristili i da bismo utvrdili još neke važne činjenice. Jedna od njih  vezana je uz novac koji učenici svakodnevno dobivaju od roditelja za kupovinu hrane.

No, na početku nekoliko općenitih podataka o anketi i napomena da ćemo u idućem nastavku pisati o ocjenama jela. Anketa je bila namijenjena učenicima predmetne nastave jer je načinjena putem Google Formsa, a učenici razredne nastave još se ne snalaze toliko na računalima da bi mogli sudjelovati u ovakvom tipu anketiranja.

Najviše učenika više se ne hrani u školskoj kuhinji jer hrana nije bila ukusna

Od ukupno 167 učenika predmetne nastave, anketu je ispunilo 148 učenika, od kojih se 98 učenika hrani u školskoj kuhinji. Od 50 učenika, koji se ove školske godine ne hrane u školskoj kuhinji, doznali smo da se samo njih 7 (ili 14%), nikad nije hranilo u školskoj kuhinji. Najviše učenika, njih 22 (44%) odustalo je od prehrane u školskoj kuhinji jer im hrana nije bila ukusna, a sviđa 20 učenika (40%) jer im se nije svidjela ponuda jela.  

Od učenika koji se ne hrane u školskoj kuhinji doznali smo i da najveći broj njih, 31 učenik (62%), kupuje hranu u trgovini. Manji dio učenika, njih 17 (34%), nosi hranu od kuće, a samo 2 učenika (4%) izjasnilo su se da ne jedu u školi, odnosno da jedu prije ili poslije škole.

Učenici koji se ne hrane u školskoj kuhinji najčešće kupuju sendviče. Sendviče kupuje čak 90,3% ili 28 učenika.

Iako se hrane u školskoj kuhinji, većina učenika dobiva 10-20 kuna za kupovinu hrane

No, novac za hranu dobiva i većina od 98 učenika koji su ustvrdili da se hrane u školskoj kuhinji. Anketa je pokazala da novac za kupovinu hrane ne dobiva  samo njih  21 (21,4%).  Ostali dobivaju povremeno 36 učenika (36,7) ili redovito 41 (41,8 %).  Većina od učenika koji dobivaju novac za hranu dnevno dobiju 10-20 kuna. Taj iznos dobije 29 (37,7%), a 10 učenika (13%) dobiva dnevno i više od 20 kuna. I oni kao i učenici koji se ne hrane u školskoj kuhinji, najviše novca potroše na sendviče. Sendviče kupuje 45 učenika (58,4%), a ostali peciva, 14 učenika,  sokove, 10 učenika te slatkiše 8 učenika.

Ravnatelj Stjepan Lučki u jednom od članaka posvećenom bacanju hrane, apelirao je na roditelje  da razmisle treba li djeci davati džeparac za sendviče ako se hrane u školskoj kuhinji. Da bi to mogao biti jedan od uzroka bacanja hrane govori i  fotografija ispod. Takvi prizori poput ovih česti su u našoj školi. I djeca u popodnevnoj smjeni često čim dođu u školu konzumiraju sendviče. O tom i drugim problemima vezanim uz bacanje hrane pripremljene u školskoj kuhinji članovi Vijeća učenika uskoro će razgovarati s članovima Vijeća roditelja.

Vijeće učenika planira i razgovor s predstavnicima Županije i kreatorima menija za sve školske kuhinje u Županiji. /Petra Kušec, 8.b; foto: S.L./

Naranče ostavljene danas ispred učionica 1 i 4 razreda – nitko ih nije želio pojesti

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Virtualna moda – Mary Ren vlasnica je virtualne haljine plaćene 9.500 dolara

0

Pristalice digitalne mode tvrde da je ona prihvatljiva za okoliš – digitalna majica tijekom životnog ciklusa stvara samo 0,26 kg ugljičnog  dioksida

Dizajnerica Gala Vrbanić – izvor Diva.hr

Ova odjeća  zimi ne grije jer nije vunena, a ljeti ne hladi jer nije ni lanena. To je zato što ta odjeća nije prava, već virtualna. Oni koji igraju računalne igrice zasigurno su nekad kupili virtualnu odjeću za neke likove iz igrice, no tržište virtualne odjeće odnedavno nije namijenjeno samo likovima iz računalnih igara i avatarima već i stvarnim ljudima.

Zasad su kupci takve “odjeće” uglavnom influenceri  i drugi korisnici društvenih mreža koji se u istoj odjeći ne žele fotografirati nekoliko puta. No, kako to  kaže hrvatska dizajnerica Gala Vrbanić, “kolekcije virtualne odjeće nisu trenutačni hit, već smjer u kojem će se razvijati moda”. Tu je izjavu Vrbanić, vlasnica branda digitalne mode Tribute Brand,  dala je za časopis gloria.hr. U tom Glorijinom članku spominje se da se cijene njene virtualne odjeće kreću od 39 do 699 dolara, a navode se i neki njeni slavni klijenti. Među  njima je i stilist pjevačice Lady Gage

Virtualna jakna dizajnerice Gale Vrbanić – izvor New York Post

Cijene virtualne odjeće naše dizajnerice Gale Vrbanić sitnica su u odnosu na iznos od 9,500 dolara za koji je prodana virtualna haljine modnog Brenda The Fabricant. Haljinu je svojoj supruzi  Mary Ren, 2019. kupio poslovnih čovjek Richard Maa. On, kako to piše BBC.NEWS,  smatra da je to dobro ulaganje i da će za 10 godina svi kupovati i virtualnu odjeću.

Mary Ren u kreaciji branda The Fabricant – izvor BBC

Guccijeve stvarne tenisice koštaju više od 1000 dolara, virtualne se mogu nabaviti za 12 dolara

Virtualnu modu počeli su stvarati i neki vrlo poznati brendovi poput Guccija i Moschina. Gucci kreira kostime za avatare u igri Pokemon Go, a odnedavno prodaju i svoje virtualne tenisice za 12 eura.  Takve stvarne Guccijeve tenisice koštaju više od 1000 dolara. Brand Moschino kreira virtualnu odjeću za likove u Simsima. Prema predviđanjima Kerrya Murphya, vlasnika branda virtualne mode The Fabricant, za nekoliko godina ” svi modni brendovi imat će  3D odjeću jer će kupci odvagnuti koliko im predmeta treba u stvarnosti, a koliko u virtualnom svijetu društvenih mreža.”

Pristalice digitalne mode navode da je takva moda prihvatljivija za okoliš jer proizvodnja digitalne odjeće znatno manje zagađuje okoliš. Izračunato je da pamučna majica tijekom proizvodnje i svog “životnog ciklusa” stvara 7,8 kilograma ugljinčnog dioksida, a digitalna samo 0,26 kg.

Na kraju treba spomenuti da kupac digitalne odjeće za kupnju takve odjeće treba poslati svoju fotografiju u uskoj odjeći. Na tu fotografiju dizajner aplicira virtualnu kreaciju.  Pranje odjeće i tuširanje prije izlaska nije potrebno. /Amadea Bošnjak, 7. a; fotografije preuzete s interneta/

Modeli Tribute Branda dizajnerice Gale Vrbanić – izvor Super1

Trećaši PŠ Fodrovec u Godini čitanja posebnu pažnju posvetili romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Godini čitanja u našem 3 razredu PŠ Fodrovec posebnu pažnju posvetili smo romanu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. Naša učiteljica Mirjana Mekovec, dala nam je upute kako čitati taj roman. Dogovorili smo i koliko dnevno treba pročitati i cijeli smo roman uspjeli pročitati u 10 dana.

Napravili smo plakat i pisali provjeru pročitanog. Vesela završnica bio je današnji  Kahoot kviz  o knjizi koji je organizirala knjižničarka Stojanka Lesički.

Kahoot kviz u PŠ Fodrovec – 7. 11. 2021.

Za svaki točan odgovor naglas smo se veselili. Većinu odgovora smo znali, a kroz kviz smo i naučili značenje nekih pojmova.  Na primjer naučili smo da je vranac konj crne dlake, da je šilo alat kojim se služi postolar za bušenje rupa na koži ….

Tri najbolje plasirana učenika, od nas šest u razredu, bili su: Karlo Tinodi, Tea Kušec, Marko Borjan Kešer. /Tea Kušec, foto: S. L./

Pobjednik Karlo Tinodi

Vjetroelektrane – energija vjetra za čišći okoliš

0

Inspirirana projektom iz kemije, odlučila sam pisati  o temi važnoj za budućnost. Jeste li čuli za pojam “vjetroelektrana”?

Pa, vjetroelektranu čini  skupina vjetroturbina koje se nalaze na istom mjestu i koriste za proizvodnju   električne energije. Vjetroelektrane se razlikuju po veličini. Ima onih s malim brojem  turbina do onih s čak nekoliko stotina koje pokrivaju veliko područje. Vjetroelektrana može raditi slično kao vjetrenjača. Energija vjetra se od početka čovječanstva koristila kao sredstvo za pogon čamaca i brodova. Moderne vjetroturbine pretvaraju energiju vjetra u električnu energiju, proizvodeći između 50-60 KW po propeleru promjera jedan metar.  Većina ih može proizvesti između 500 – 1500 500-1500 KW.

Zemlje s najvećim instaliranim kapacitetom vjetroelektrana su Danska, Kina, SAD, Njemačka, Portugal, Velika Britanija i Španjolska. U Rumunjskoj je najveći udio instaliranih turbina u Dobrudži u jugoistočno Rumunjskoj. Možda se pitate zašto koristiti vjetroelektrane ili koje su prednosti korištenja energije vjetra za nas? Hajdemo malo analizirati… Ima i prednosti i mana.

Prednosti:

  • nulta emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova;
  • nema spaljenih goriva
  • ne stvarju  otpad
  • manji troškovi po jedinici proizvedene energije;
  • smanjeni troškovi razgradnje

Posljednje, ali ne i najmanje važno:

  • savršen način za brigu o našem planetu.

Nedostaci:

  • visoka cijena za proizvodnju turbina, iako se, prema riječima stručnjaka, isplati uložiti u turbine s obzirom na to da se moramo brinuti za planet
  • neugodan vizualni izgled
  • onečišćenje bukom
  • varijacije u brzini vjetra – mnoga mjesta na zemlji ne mogu proizvesti dovoljno električne energije koristeći snagu vjetra.

U južnom dijelu Rumunjske, s obzirom na klimu, imamo prednost što možemo iskoristiti snagu energije vjetra. Energija vjetra je dobra alternativa električnoj energiji jer hvata kinetičko gibanje vjetra i ne zagađuje okoliš. Razmatrajući prednosti i mane, više je prednosti i preporučljivo je koristiti energiju vjetra. Ne samo zato što su smanjeni troškovi gradnje vjetroelektrana, već i zato što korištenje energije vjetra ne zagađuje planet.

Što kad bi svi automobili koristili zelenu energiju (sunčevu, vjetar itd.), čak i uz rizik da ne mogu postići brzinu o kojoj ljubitelji adrenalina sanjaju tijekom vožnje? PS: Zajedno možemo spasiti planet! /Sorana Cioaca,7A/

Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listu “MEDIA GENER@TION”.