Sabina Miklečić, kuharica u OŠ Sveti Petar Orehovec
U našoj školskoj kuhinji soli se prema preporukama stručnjaka
Neki učenici naše škole često znaju prigovarati da hrana u školskoj kuhinji nije dovoljno slana. Međutim naše kuharice poštuju preporuke nutricionista koji kreiraju školske jelovnike, a oni se pak pridržavaju preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prema preporukama WHO unos soli za odraslu osobu ne bi trebao prelaziti 5 grama dnevno. Što se djece tiče WHO preporuča da se količina soli prilagoditi sukladno nižim energetskim potrebama djece. Konkretno ovo su preporučeni dnevni unosi soli po dobi:
za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1.5 grama
za djecu od 4 do 6 godina 1.6 grama
za djecu od 7 do 13 godina 3.6 grama
za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.
Važno je da se naše kuharice pridržavaju propisanih standarda jer povećani unos soli može biti okidač za različite bolesti. Ponajviše onih vezanih uz srce, tlak i krvne žile. – Prehrana koja sadrži puno soli razvija još veću sklonost za dodatno soljenje – rekla nam je naša kuharica Ančica Kos. Na pitanje kakva to hrana izaziva sklonost prema slanijoj hrani, kuharica Kos nam je rekla da je to industrijska, visoko prerađena hrana. To su npr. gotove juhe i druga gotova jela, salame i grickalice. Puno skrivene soli nalazi se i u pekarskim proizvodima. Stručnjaci kažu da se okus hrane može obogatiti začinima poput bosiljka, origana, mažurana, ružmarina i drugih bez potrebe za dodatnim soljenjem.
Na internetu ima puno recepata za hranu s manje soli, a mi u nastavku donosimo recept za pizza kokice s manje soli. Ove kokice imaju onaj poznati okus pizze, ali bez umjetnih dodataka. /Margareta Ivšak, 6. a; foto: S. L./
Pizza kokice
Sastojci :
3 žlice kukuruza kokičara
1 žlica maslinovog ulja
pola žličice sušenog origana, pola žličice češnjaka u prahu i 1 žlica ribanog parmezana.
Postupak:
ispeći kokice u loncu na malo ulja (poklopiti lonac i tresti ga dok pucketanje ne prestane).
dok su kokice još vruće, prebaciti ih u zdjelu.
posipati ih začinima i parmezanom pa sve dobro protresti.
Učenici razredne nastave OŠ Sveti Petar Orehovec 15. siječnja 2026. gledali su predstavu “Čarobna zemlja Poštovanzanija” koja je organizirana povodom obilježavanja Dana smijeha. Predstavu je u sportskoj dvorani OŠ Sveti Petar Orehovec izvodio mađioničar Jozo Bozo.
Učenicima je predstava bila jako zabavna i puno su se smijali. Jozo Bozo je pričao o poštovanju i o tome kako je njega poštovanju naučila njegova učiteljica. /Matej Matoić, 4. razred PŠ Fodrovec; foto: Kristina Dubravec/
U Hrvatskoj se konzumira gotovo dvostruko više šećera od preporučenih količina
U našoj školi priprema se veliko okupljanje djece i roditelja 27. veljače. Na tom će druženju djeca i roditelji zajedno raditi zdrave salate. Novinarska skupina odlučila je svoj doprinos poticanju na zdravu prehranu dati istraživanjima o zdravim stilovima života. U ovom članku pišemo o šećeru i njegovom utjecaju na dječje zdravlje.
Na internetu smo pronašli podatke da je šećer potreban u ljudskoj prehrani, ali u ograničenim količinama. Prema preporukama nutricionista (stručnjaka za prehranu) i pedijatara (liječnici specijalizirani za liječenje djece), djeca u dobi od 7 do 10 godina ne bi smjela konzumirati više od 24 grama (5 malih čajnih žličica), a djeca od 11 godina nadalje ne bi smjela konzumirati više od 30 grama (6 malih čajnih žličica). Za odrasle Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ograničenje unosa dodanih šećera na 10 posto ukupnog energetskog unosa ili do 50 grama dnevno (10 malih čajnih žličica šećera).
Radi usporedbe valja reći da samo jedna limenka gaziranog pića može sadržavati 10 žličica šećera, a kod nas u Hrvatskoj pije se puno gaziranih pića i jede puno slatkiša i kolača. Stoga i ne čudi podatak da je ljudi u Hrvatskoj konzumiraju (pojedu) gotovo 20 žličica šećera dnevno, što je gotovo dvostruko više od preporučene količine.
Ilustracija – Izvor: Freepik
Stručnjaci kažu da pretjerivati s količinama šećera nije dobro jer šećer povećava opasnost od pojave pretilosti (debljina, gojaznost). Posljedice unosa pretjerane količine šećera mogu biti povišeni krvni tlak, dijabetes (šećerna bolest), bolesti srca i krvnih žila, gihta, karcinoma, Alzheimerove bolest i staničnog starenja. Za neke od ovih bolesti možda niste niti čuli, ali za zubni karijes i akne (prištiće) jeste pa spominjemo da oba spomenuta imaju veze s konzumacijom šećera. Kad je riječ o šećeru valja znati i da šećer omogućava brzi nalet energije, ali on kratko traje. Nakon toga slijedi nagli pad zbog kojeg se možemo osjećati umorno, razdražljivo ili dekoncentrirano.
Važno je znati da je bolje konzumirati prirodne šećere odnosno one koji se prirodno nalaze u voću, povrću i mlijeku i mliječnim proizvodima. Dodani šećeri, oni dodani u jelima i napitcima tijekom kuhanja ili neposredno prije nego što ih se jede, znatno su manje prihvatljivi i upravo su oni uzrok povećane učestalosti mnogih gore spomenutih bolesti. Takve bolesti mogni još nazivaju i bolesti životnog stila. /Margareta Ivšak, 6. a/
Ilustracija je kreirana alatom umjetne inteligencije
Posljedice mogu biti mentalni problemi, a čak i samoubojstva
Nedavna preporuka Ministarstva obrazovanja za platformu Help4U kao podršku žrtvama seksualnog zlostavljanja potaknula nas je da pišemo o pojmovima sexting i sextortion. Na platformi Medijska pismenost navedeno je da je sexting slanje ili primanje eksplicitnih (nedvosmislenih) ili seksualno sugestivnih (poticajnih) slika, poruka ili videa. Takav način komunikacije je danas sve češći među mladima, a prema istraživanju EU Kids online 2025., u Hrvatskoj svako četvrto dijete navodi je u posljednjih godinu dana primalo seksualne poruke. Napominjemo da je istraživanje vršeno među djecom u dobi od 10 – 16 godina te da je među 16-godišnjacima udio poruka sa seksualnim sadržajima još veći i iznosi 40%.
Zato stručnjaci za medijsku pismenost koji su nedavno predstavili istraživanje EU Kids online 2025., smatraju da je potrebno sustavno medijsko obrazovanje djece još od predškolske dobi, ali i stalno raditi s roditeljima.
Mi pišemo ovaj članak kako bi informirali naše vršnjake i roditelja kako posljedice sextinga mogu biti različiti mentalni problemi, a dešavaju se i tragedije kako je to nedavno objavljeno na mrežnoj stranici Centra za sigurniji Internet. Oni su u studenom pisali o još jednoj žrtvi sextortinga, Evanu Boettleru, američkom šesnaestogodišnjaku koji si je oduzeo život nakon što je podijelio intimne fotografije s vršnjakinjom. Nakon tog čina, uslijedile su prijetnje i ucjene, a upravo za takve aktivnosti upotrebljava se pojam sextortion.
Strašnih situacija bilo je i u Hrvatskoj, a o nekima slučajevima iz naše Županije zbog kojih su djeca završavala kod psihijatra, u našoj su školi pričali djelatnici MUP-a kad su nam u školi držali radionice o sigurnosti na internetu.
Kako bi se izbjegle posljedice sextinga stručnjaci prije svega preporučuju razgovor djece i roditelja o tim temama, a još nekoliko konkretnih savjeta prenosimo s mrežne stranice Centra za sigurniji internet. /Manuela Kralj, 8. a/
Savjeti Centra za sigurniji internet
Nemojte slati intimne slike iz kojih se jasno može iščitati da ste to vi.
Nemojte slati slike na kojima se vidi vaše lice.
Nemojte slati slike na kojima se vide vaša prepoznatljiva obilježja poput tetovaža ili okruženje koje se jasno može prepoznati kao vaše.
Što učiniti ako ste žrtva seksualne iznude?
Nemojte paničariti – zapamtite da niste sami u ovome i da niste krivi što ste se našli u ovoj situaciji.
Osobi od povjerenja recite što vam se dogodilo kako bi vam pomogao/pomogla u traženju pomoći.
Prekinite komunikaciju s napadačem.
Napadaču nemojte slati još sadržaja ili novac ako to od vas zatraži.
Sačuvajte dokaze o prijetnjama i ucjenama na vašem mobitelu ili osobnom računalu.
Slučaj prijavite policiji. Ponavljamo, sextortion je kazneno djelo.
Za psihosocijalnu podršku se možete obratiti i stručnjacima Centra za sigurniji Internet na besplatnu i anonimnu liniju 0800 606 606 svakog radnog dana u terminu 08:00-20:00.
U ovom prilogu objašnjavamo jednu riječ koja se baš često ne koristi, ali bilo bi dobro znati njeno značenje. Nećemo odmah objasniti o čemu se radi, već prije otkrivanja inačica za pojam entuzijazam evo nekoliko pitanja pa neka svatko sam zaključi je li entuzijast.
Osjećaš li ponekad toliki zanos dok nešto radiš (npr. crtaš, igraš igricu, treniraš…) da potpuno zaboraviš na vrijeme?
Kada se pojavi problem u nečemu što voliš raditi, postane ti još zanimljivije jer želiš pronaći rješenje?
Voliš pričati drugima o hobijima ili stvarima koje te zanimaju?
Budiš li se ujutro uzbuđen jer znaš da ćeš se taj dan baviti nečim što voliš?
Činiš li nešto što nisi obavezan napraviti, ali to baš želiš?
Na kraju vraćamo se na početak, na obećanje da ćemo napisati inačice riječi entuzijazam. Potražili smo ih na Hrvatskom jezičnom portalu, rječniku hrvatskog jezika gdje se mogu pronaći pojašnjenja za riječi koje ne razumijemo. Entuzijazam je osjećaj volje ili oduševljenja, polet, ushit, zanos, želja.
Entuzijast je pak osoba koja će učiniti i nešto za što ne dobiva plaću ili ocjenu, ali to želi jer ga to ispunjava. Učinit će to jer voli stvarati jer mu učenje, istraživanje, rad ili pomaganje drugima čini život zabavnijim i smislenijim. /Elena Benčak, 6. b/
Obitelj Karmen Kokot izrađuje organizator za olovke od starih računalnih tipkovnica
Radovi se primaju do 2. veljače, a najbolje radove čeka primamljiva novčana nagrada
Ovaj tjedan u knjižnicu su počeli pristizati radovi učenika i roditelja za aktivnost “Roditelji i djeca zajedno”. Dosad ih je stiglo dvadesetak. Učenici ih razgledaju i komentiraju, a gotovo svaki odmor netko se igra sa stolnim nogometom, uratkom Davida Štragelja iz 5. a kojeg je on načinio od drvenih štapića, kartona i kvačica.
Maštu i kreativnost pokazali su i ostali roditelji i učenici koji su već donijeli svoje radove. Pristigli su radovi od ostataka drveta, vune, trapera, papira, tkanine i stakla, a Karmen Kokot iz 3. razreda PŠ Bočkovec i njeni roditelji odlučili su iskoristiti tipkovnice od starih računala. – Na tavanu smo imali puno starih tipkovnica, a u kuhinji limenke od kave i odlučili smo ih iskoristiti. Bilo je to baš zanimljivo obiteljsko druženje. Karmen i tata Kruno odvijačem su vadili tipke. Ispadale su posvuda pa se uključila i mlađa kćer koja ih je skupljala. Onda smo Karmen i ja prale tipke, a tata ih je lijepio. Usput smo se zafrkavali i bilo je to baš dobro druženje, a kako ja shvaćam ovu aktivnost to joj je i bio cilj. Podijelili smo vrijeme i zajedno radili nešto kreativno poučivši djecu da ne treba baš sve kupiti – rekla nam je Andrea Kokot, pomoćnica u nastavi u našoj školi i majka trećašice Karmen.
– Mama i ja smo izradile krevetić za psa, a onda sam se sjetila da bismo još mogle napraviti i igračku kost pa sam ja nacrtala kost, a mama ju je sašila, a zatim smo je napunile punjenjem za jastuke. Kako sam na stolu imala i nekoliko bilježnica koje ne koristim palo mi je na pamet da bih ih mogla iskoristiti za recepte – rekla nam je Lorena Benčec, dometnuvši kako su bilježnicu ukrasile materijalom od neke njene stare haljinice.
Krevetić za psa – učenice Lorene Benčec
Podsjećamo da će najbolji radovi biti nagrađeni. Nagradni fond iznosi 200 eura, a radovi se u knjižnici zaprimaju još do 2. veljače. /Eleonora Črnek, 6. b; foto: Andrea Kokot; S. L./
Dragica Jerkov i njeni suradnici razvili su tehnologiju prerade sirove vune u ekološko gnojivo
Za naš Erasmus+ projekt „Zero Waste“ jedan od zadataka svake partnerske škole je istražiti dobre primjere recikliranja u svojoj državi. Pretražujući medije mi smo našli odličan primjer recikliranja vune. Uspjeli smo stupiti u kontakt s Dragicom Jerkov, vlasnicom tvrtke „Fema“ u čijem sastavu djeluje tvornica „Eko Lika Greennovation“. Ona nam je u online razgovoru (15. 1. 2026.) ispričala puno zanimljivih detalja o projektu koji provodi s velikim entuzijazmom i zbog kojeg se iz Splita preselila u Otočac. Tvornica djeluje od 2023., a proizvodi ekološko organsko gnojivo i sredstvo za zaštitu od puževa golaća. Za oba proizvoda, za koje su dobili mnoštvo nagrada u Hrvatskoj i svijetu, baza je sirova ovčja vuna pasmine pramenka.
Zašto je prerada te vune korisna u ekološkom smislu?
Vuna se u prirodi razgrađuje 95 godina. Kod nas u Hrvatskoj se godišnje baci oko 1300 tona vune. To je vuna trećerazredne kvalitete od ovaca namijenjenih za prehranu (meso, mlijeko). Ona završava kao smeće i bude bačena u škrape, šume i tko zna gdje sve ne zagađujući okoliš i privlačeći štetočine i miševe. Komunalna poduzeća je ne otkupljuju jer je vuna puna parazita pa spada u otrovni otpad. Osim koristi u ekološkom smislu nama je važan i taj moment kružne ekonomije. Vuna koja se godinama tretirala kao smeće sad se prerađuje što je važno i za lokalnu zajednicu i za poljoprivredu.
Prizori iz tvornice “Eko Lika Greennovation2
Gdje i koju vrstu vune otkupljujete?
Za sada samo vunu pasmine pramenka, i sva je tehnologija zasnovana na dlaki pramenke. Otkupljujemo je u zoni Like i Zadarske županije na području od oko 200 km. Godišnje otkupljujemo oko 250 tona vune, a kapacitet tvornice je 400 tona. Važno je za ovakve tvornice da se grade tamo gdje vune ima. To je važno zbog cijene transportnih troškova, ali i zagađivanje zraka koje je nastaje transportom.
Koje su prednosti gnojiva od sirove vune?
Naše gnojivo od vune ima 12,5 posto dušika, dok stajsko gnojivo ima 5 posto. Važna prednost je i to što je vuna hidroskopična (ima svojstvo dobrog upijanja vlage) te se korištenjem gnojiva od sirove vune uštedi oko 25 posto vode kod navodnjavanja. Peleti otpuštaju vodu i hranjivo 3 – 6 mjeseci te to utječe na bolji prinos. Oni i rahle zemlju, a uz to prozračivanje dolaze i mikroorganizmi koji ozdravljuju tlo odnosno popravljaju kvalitetu tla.
Naš hit proizvod je ekološko sredstvo protiv puževa golaća. Za njega je također važna hidroskopičnost vune. Proizvod funkcionira tako da pahuljice vune upijaju sluz puža te mu onemogućuju kretanje. Pahuljice zatim nabubre i stvaraju zaštitni sloj koji djeluje poput malča. Nakon određenog vremena ukopaju se u tlo, gdje nastavljaju djelovati, zadržavaju vlagu i poboljšavaju strukturu tla.
Je li proces proizvodnje kompliciran?
Proces je dosta složen iz razloga što je pionirski. Počinje odležavanjem vune dva mjeseca kako bi uginuli paraziti na vuni, zatim se vuna češlja kako bi se uklonili nametnici i druge nečistoće te sterilizira. Nakon toga slijedi sjeckanje za gnojivo ili za sredstvo za zaštitu od puževa.
Otkud ideja za takav posao? Jeste li Vi osmislili taj proizvod?
Ideja se počela stvarati za vrijeme COVID-a iz moje suradnje s udrugom GFT. Nakon što sam na poklon dobila 50 kg sirove vune počela sam istraživati problem sirove vune kod nas i u svijetu. Ponosni smo što surađujemo s Agronomskim fakultetom iz Zagreba i što je sve hrvatska pamet i hrvatska tehnologija. Patentirali smo pet strojeva koje koristimo u procesu proizvodnje. Imamo patente ne samo za područje Hrvatske nego i europske i svjetske patente koji pokrivaju tržišta Indije, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Koliko ljudi zapošljavate i planirate li se širiti?
Zasad u proizvodnji radi 7 ljudi, a imamo i 15-tak vanjskih suradnika s kojima radimo na razvoju tehnologije i novih gnojiva. Postoje i planovi u Hrvatskoj za još dvije tvornice na istoku Hrvatske i u Dalmaciji, a interes iskazuju i s područja Srbije i Bosne i Hercegovine gdje ima još znatno više vune. U Bosni i Hercegovini baci se oko 5.500 tona, a u Srbiji oko 12.000 tona. U cijeloj Europi se godišnje ošiša oko 200.000 tona vune, a čak 80 posto te vune se baci.
Što biste preporučili mladima u vezi recikliranja?
Recikliranje je nužno ukoliko želimo dobro našoj planeti i ljudima. Naša planeta ja zatrpana različitim otpadom, a mnogo toga može se iskoristiti. Mi smo uočili da vuna ne treba biti smeće i voljeli bismo da naša ideja bude pozitivan primjer u razvijanju dobrih projekata recikliranja. Mladi su sve osvješteniji što se tiče ekologije, potrebe recikliranja i održivih ponašanja te trebaju nastaviti strpljivo učiti o toj problematici i biti spremni prepoznati mogućnosti onog što se sad doživljava kao smeće. Starijima bih poručila da za dobre priče nikad nije kasno jer sam ja ovaj projekt započela u 60-tim godinama obzirom da nisam mogla mirovati u vrijeme COVID-a. Po zvanju sam logoped i dizajnerica interijera. Bila sam menadžerica talijanske tvrtke Scavolini za područje bivše Jugoslavije i predsjednica Udruge poslovnih žena Hrvatske. Ta i druga poslovna iskustva, plus vječnu radoznalost ugradila sam u ovaj projekt koji je nadrastao sva moja očekivanja. /Manuela Kralj, 8. a/
Iz tvornice „Eko Lika Greennovation“ – Izvor: Mrežna stranice Woole.hr
Podsjećaju i na platformu RED BUTTON koja je namijenjena za prijavu zlostavljanja
Sve veći broj seksualnog zlostavljanja djece putem interneta zabrinjava mnoge, a puno pojedinaca, različitih udruga, agencija… nastoji dati svoj doprinos kako bi se smanjio broj takvih zlostavljanja i poučilo djecu kako postupati u slučaju takvih zlostavljanja. Svoj doprinos nedavno je dao i Europol (Agencija Europske unije za suradnju u provođenju zakona – je agencija za borbu protiv kriminala i provođenje zakona Europske unije (EU) osnovana 1998. godine).
Oni su kreirali projekt Help4U. To je digitalna interaktivna platforma kreirana s ciljem pružanja podrške djeci koja se suočavaju sa seksualnim zlostavljanje ili štetnim ponašanjem na internetu. Platforma je namijenjena mlađima od 18 godina, a osim djeci korisne informacije nudi i roditeljima, učiteljima i stručnim suradnicima koji ih podržavaju. Platforma je interaktivna i dostupna na 10 jezika, između ostalog i na Hrvatskom. Funkcionira na način da korisnicima postavlja 8 jednostavnih pitanja, nudeći izbor odgovora. Posjetitelj ne mora učitavati osobne podatke, a ovisno o danim odgovorima platforma za svakog pojedinog posjetitelja kreira letak kao podršku u rješavanju njegova problema.
Kako djeca često nemaju dovoljno informacija kad im se dese primjeri takve vrste zlostavljanja ili im je neugodno pričati s odraslim osobama o takvim stvarima, ova platforma može biti poticaj da ohrabri djecu da dođu do korisnih informacija i odluče što će činiti dalje. Hrvatska policija koja je o projektu Help4U obavijestila Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih, podsjeća i na njihovu platformu RED BUTTON . Ta platforma omogućuje prijavu seksualnog i drugih vrsta nasilja nad djecom. /Franka Orak, 6. a/
Ravnatelja Lučkog i pedagoginju Ščetar pitali smo za mišljene o ograničavanju roditeljskih ispričnica
Posljednjih nekoliko godina roditelji mogu opravdavati izostanke svojoj djeci do tri dana i broj takvih ispričnica nije ograničen tijekom školske godine. U mnogim školama to je dovelo do različitih zloupotreba pa se tako dešava da neki roditelji često opravdavaju djeci izostanak kako bi izbjegli najavljene pismene provjere znanja (testove). U medijima smo pročitali da su prošle godine hrvatski učenici izostali 40 milijuna sati.
Kako se posljednjih dana u javnosti puno raspravlja o tome treba li roditeljima ograničiti mogućnost opravdavanja izostanaka do tri dana, odlučili smo pitati ravnatelja Stjepana Lučkog i pedagoginju Gordanu Ščetar što oni misle o toj temi.
Stjepan Lučki: Moje je mišljenje da škola učenicima mora biti na prvom mjestu. Izostati se može samo kad je to doista nužno. Odlazak u kupovinu ili zubaru nije opravdanje jer se to može obaviti u vrijeme kad nije nastava. Najčešće se djecu ispričava glavoboljom. Ukoliko dijete doista nešto boli mora se utvrditi zašto ga boli, a to zahtjeva odlazak liječniku.
Roditelji koji opravdavaju učenicima izostanke u vrijeme pismenih provjera znanja svojoj djeci čine medvjeđu uslugu jer ih tako uče izbjegavanju odgovornosti. To će im se kad tad obiti o glavu. Mi u školama smo arhitekti društva i mi to ne smijemo dopuštati. Moramo naći mehanizme da se to ne događa da im izbjegavanje obaveza ne postane pravilo i u budućnosti.
Gordana Ščetar: Trenutna regulativa dopušta roditeljima da više puta godišnje opravdaju izostanak djeci do tri dana. To može dovesti do zloupotreba, a to se ponekad i događa. Ograničavanje bi potaknulo veći nadzor škole i komunikaciju s roditeljima sprečavajući kronične izostanke koji utječu na učenje. Stoga smatram da bi se trebala ograničiti mogućnost roditeljskog opravdavanja izostanka i vjerujem da bi bilo bolje da roditelji imaju mogućnost opravdati dijete do tri dana u jednom polugodištu.
Prijedlog da se liječničkom ispričnicom opravdava barem za vrijeme najavljenih pismenih provjera bio bi dobro rješenje jer bi se na taj način mogla ograničiti zlouporaba roditeljskog opravdavanja. Pisane provjere znanja najavljene su putem e-Dnevnika 14 dana ranije. To je dovoljno dug vremenski period da se učenici pripreme. Roditelji griješe ukoliko opravdavaju djeci nedolazak na unaprijed najavljene pismene provjere znanja jer se nastavni sadržaji gomilaju i nastavljaju jedni na druge te ukoliko učenik nije naučio bit će mu puno teže nadoknaditi propušteno, a neće moći usvojiti ni nove nastavne sadržaje jer nije usvojio prethodne. /Maneula Kralj, Ena Dubrava, 8. a/
Dvije učenice drugih razreda, Mia Mikec i Ilona Benčak, jučer su na hodniku kolegama iz razreda pokazivale kako znaju napraviti špagu i pritom su kazale da su one fleksibilne. Iznenadilo nas je što su znale objasniti da riječ fleksibilnost znači savitljivost njihova tijela, a mi ćemo u ovom tekstu objasniti i drugo značenje riječi fleksibilnost.
Naime, riječ fleksibilan upotrebljava se i za odnose među ljudima i u tom smislu znači sposobnost prilagođavanja različitim uvjetima ili situacijama. Da bi to još bolje pojasnili u nastavku slijedi nekoliko primjera koje nam je ponudila umjetna inteligencija. No, prije primjera još samo napomena da su fleksibilne osobe bolje prihvaćene od okoline i imaju veće šanse za uspjeh. Baš kao što su Mia i Ilona pokazale da se tijelo može istrenirati da bude gipko, tako i mi možemo vježbati svoj um. Sljedeći put kad stvari ne krenu onako kako ste zamislili, sjetite se ‘špage’ u glavi – udahnite, prilagodite se i vidjet ćete da je put do cilja lakši nego što ste mislili. /Margareta Ivšak, 6. a foto: S. L./
Dogovor oko igre
Zamisli da se ti i tvoj prijatelj želite igrati, ali ti želiš igrati Minecraft, a on želi igrati nogomet vani.
Nefleksibilnost: Naljutiš se, kažeš da se uopće nećete igrati i odeš u svoju sobu.
Fleksibilnost: Kažeš: “Ok, možemo pola sata igrati nogomet, a onda idemo na komp.” Našao si sredinu da oboje budete sretni.
Promjena planova za vikend
Cijeli tjedan se veseliš odlasku u zoološki vrt u subotu, ali ujutro padne jaka kiša i mama kaže da ne možete ići.
Nefleksibilnost: Plačeš, vičeš da ti je propao cijeli dan i odbijaš raditi bilo što drugo.
Fleksibilnost: Duboko udahneš i kažeš: “Šteta, baš sam se veselio. Možemo li onda napraviti kokice i pogledati onaj novi film, a u zoo ići idući vikend?”
Kada netko pogriješi
Tvoja sestra je slučajno srušila tvoju kulu od kockica koju si dugo gradio.
Nefleksibilnost: Odmah je napadneš, kažeš da je zločesta i tražiš da i ona pokvari svoju igračku.
Fleksibilnost: Razumiješ da je to bila nezgoda. Kažeš: “Baš sam tužan jer mi je dugo trebalo, ali pomozi mi da je opet sagradimo, ovaj put još veću.”
Dijeljenje i redoslijed
U školi je samo jedna ljuljačka slobodna, a i ti i tvoja prijateljica je želite baš sada.
Nefleksibilnost: Dotrčiš prvi i ne puštaš nikoga dok god ti ne dosadi.
Fleksibilnost: Predložiš: “Ti se ljuljaj prvih 5 minuta dok ja odbrojavam, a onda se zamijenimo.”
Isprobavanje nečeg novog
Tvoja obitelj ide na ručak i naručili su pizzu s povrćem koju nikad nisi probao, a ti si htio običnu Margheritu.
Nefleksibilnost: Odbijaš jesti, guraš tanjur od sebe i kvariš svima raspoloženje.
Fleksibilnost: Odlučiš probati jedan griz. Možda ti se ne svidi, ali si ponosan na sebe jer si pokušao i nisi dopustio da ti to pokvari ručak s obitelji.
