Home Blog Page 26

Planirane aktivnosti Erasmus+ projekta „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“

0
Logo projekta izradila je učenica Lucija Srbljinović, učenica 8. a

Novom Erasmus+ projektu koji provodimo ove školske godine cilj je potaknuti čitanje. Nazvali smo ga „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“, a obuhvatit će niz aktivnosti za učenike i učitelje. Učenici predmetne nastave i učenici četvrtog razreda pročitat će jednu dodatnu knjigu uz one na popisu lektire za ovu školsku godinu.

Planirano je da nakon čitanja ne pišu klasični dnevnik čitanja već da rezultati čitanja budu kreativni radovi kao što su to zvučni i video mamci, pismeni napisi o pročitanim knjigama, plakati, umne mape i stripovi te dramatizacije pojedinih ulomaka…

Plan je da učenici čitaju sljedeće knjige:  Zar baš moram u školu? – peti razredi. Ema neustrašiva – šesti razredi, Rukavica za Matildu – 7.a, Nema problema – 7. b, Izgubljena u ormaru – 7.c, Zeleni pas – 8. a, Oblak čvoraka – 8 .b, Eko-eko – 4. razred

Za učenike predmetne nastave planira se održati i  i barem jedan književni susret te čitanje znanstveno popularnih tekstova. Učenici četvrtih i petih razreda natjecat će se u čitanju, a kod mlađih učenika interes za čitanje poticat će se kroz aktivnosti čitanja priča. Čitanje će biti i način volontiranja. Naime, planirano je da učenici sedmih i osmih razreda dva puta mjesečno posjećuju vrtić u Svetom Petru Orehovcu i čitaju mališanima. Organizirat će se i izrada straničnika, izrada loga projekta, a kroz čitanje priča učenici razredne nastave i petaši  učit će o lijepom ponašanju, toleranciji i empatiji. Bit će organizirano i jedno večernje  čitanje u knjižnici, a obilježavat će se i svi značajni datumi vezani uz čitanje i knjigu.

U sklopu projekta planirane su i mobilnosti učenika. Prvoj mobilnosti koja će se održati  u zadnjem tjednu studenog domaćin će biti naša škola, a uslijedit će mobilnosti u ožujku i u svibnju 2024. i to u partnerske škole u Španjolsku i Poljsku.

Projektom su planirane i četiri mobilnosti učitelja i to na strukturirane tečajeve. Na tečajeve će ići učitelji zaduženi za povođenje spomenutih aktivnosti u Erasmus+ projektu „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“.  Interes za Erasmus+ tečajeve izrazili su: Ivana Šiković, Emina Baričević, Tijana Mamić i Stojanka Lesički. /Izvor: Erasmus+ plana projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”/ 

Škole za Afriku – više od 10 milijuna djece u Etiopiji nema pristup obrazovanju

0

Cilj je programa osigurati kvalitetnije školovanje našim vršnjacima u Africi

Prije nekoliko dana naši su učenici i djelatnici  pokazali su da znaju što je to solidarnost i iskazali su se  donirajući novac za kolače koje su pripremile bake i majke naših učenika. Taj novac, više od 400 eura, bit će uplaćen za djecu Etiopije koja nemaju sreće da poput nas  žive u zemlji u kojoj je za svu djecu osigurano besplatno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

Da bi djeca mogla pomagati djeci, dosjetili su se u organizaciji UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) te su 2004. osmislili program kojeg su nazvali Škole za Afriku. U program je zasad uključeno 27 zemalja, a naša zemlja  uključila se 2008. Otad su učenici hrvatskih škola za djecu iz Ruande, Etiopije i Burkine Faso prikupili više od 6 milijuna kuna.  

Našoj školi je ovo peti puta da sudjeluje u ovom plemenitom projektu. Tom je projektu cilj osigurati kvalitetnije školovanje za naše vršnjake kojima su škola i klupa tek daleki san. Prema podacima UNICEF-a u Africi ima preko 38 milijuna djece koja nemaju priliku za obrazovanje. U Etiopiji, jednoj od najsiromašnijih Afričkih zemalja, više je od 10 milijuna djece koje nemaju priliku školovati se, a čak 15.7 milijuna djece u 2022. trebalo je hitnu humanitarnu pomoć.

Aktivnosti poput ove, kojom smo donacijama za kolače pomagali vršnjacima iz Etiopije, bit će još ove školske godine u našoj školi, a da biste znali kako žive djeca u Etiopiji i Burkini Faso i koliko im je važna naša pomoć  pogledajte filmove ispod teksta. /Ines Martinek, 7. a, foto: UNICEF/

Ema neustrašiva, nova je epizoda na podcastu “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”

0
Pobjednice Kahoot kviza: Antonia Beodić, Barbara Poljak,Tihana Miklečić

O Emi, djevojčici koja nam svojim optimizmom i hrabrošću može biti uzor, nedavno smo  čitali u okviru Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi” . Zadatci nakon pročitane lektire su bili nešto drugačiji nego oni koje uobičajeno dobivamo nakon pročitane lektire.  Nakon analize knjige, igrali smo Kahoot kviz, a provjeru pročitanog pisali smo na računalima ili mobitelima u obrascu Google Forms.

Naš zadatak bio je i napisati preporuku za knjigu, a zatim je snimiti i urediti zvučnu snimku kako bi ona postala prikladan zvučni mamac. Taj je zadatak uspješno izvršio naš kolega Mislav Matoić. Njegov zvučni mamac može se poslušati na PODCASTU  projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”. /Tihana Miklečić, 6. b/

Karla Hlebić, ponovno izabrana za predsjednicu Vijeća učenika

0

Karla Hlebić, učenica 8. a, bit će predsjednica Vijeća učenika naše škole i ove školske godine. Izbor vodstva izvršen je u utorak 17. 10. na konstituirajućoj sjednici kojoj je prisustvovalo ukupno 16 učenika.  Za potpredsjednika je izabran Martin Marenčić, učenik 6. b razreda.

Nakon izbora vodstva članovi VU imali su prilike iznositi prijedloge i probleme koje bi u ime Vijeća učenika željeli istaknuti. Jedno od pitanja odnosilo se i na mogućnost produženja odmora za kojeg je učenici imaju obrok u školskoj kuhinji. Je li tako nešto moguće organizirati trebali bismo doznati nakon što VU učenika uputi upit vodstvu škole. /Ema Košutić, 5. a; foto: S. L./

Karla Hlebić – predsjednica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec

U humanitarnoj akciji organiziranoj uz Dan kruha prikupljane donacije za djecu Etiopije

0

Ukupno 408,23 eura prikupljeno je jučer tijekom humanitarne akcije organizirane povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Novac je prikupljen donacijama za kolače i peciva zahvaljujući majkama i bakama učenika 4., 6. b i 8. a razreda koje su pripremile kolače. Prije nego što smo počeli blagovati peciva i kolače, posvetio ih je župnik Krunoslav Detić.

Prikupljen novac donirat će se za djecu Etiopije kroz program Škole za Afriku. U taj smo program uključeni  i ove godine, a vodi ga učiteljica Marina Golec.

Istovremeno dok je trajala navala na kolače, još veća gužva bila je oko stola s plišancima. Taj dio humanitarne akcije organizirali su Mali humanitarci  učiteljice Ane Kambić. Plišanci su planuli još brže nego kolači. Za njih je prikupljeno 170 eura. Dio iznosa bit će doniran za djecu Etiopije, a dio će biti utrošen na organizaciju Dana palačinki. /Ema Pacur, 7.c, foto: E. P.; S. L./

Sedmaši bili na terenskoj nastavi na Plitivčkim jezerima

0

U Muzeju Domovinskog rata moglo se čuti zvukove pravog rata

U jednom danu uspjeli smo razgledati Plitvička jezera, naš najveći i najstariji nacionalni park i Muzej Domovinskog rata u Turnju kod Karlovca. Bilo je to u petak 13. 10, kad smo mi sedmaši tamo imali terensku nastavu.

Nekima je najupečatljiviji trenutak posjete Nacionalnom parku bio hodanje po mostovima i vožnja brodom po jezerima, a nekima gledanje slapova i slušanje zvukova goleme snage vode  dok se raspršuje u tisuće kapljica. Posebno nas je oduševio Veliki slap koji ima čak 87 metara i svi smo se željeli slikati ispred njega. 

Naučili smo da se Plitvička jezera sastoje od čak 16 jezera, a vodič nam je  puno pričao o životinjama i biljkama na području NP. Rekao nam je i da  na području NP obitavaju vuk, ris i medvjed. Njih naravno nismo vidjeli, ali zato smo vidjeli puno različitih vrsta riba, guske i patke.

Naše odredište bio je i Muzej Domovinskog rata u Turnju.  Posebno su nas se dojmile interaktivne igre u muzeju. Na jednom su se mjestu mogli čuti  i zvukovi pravog rata. Neki od nas dosta su se zadržali  u kutku za djecu gdje se od slagalica moglo slagati zastave, igrati memory i slične igrice. Dječake je više interesiralo pravo oružje, pogotovo ogromni tenkovi pred kojima smo se svi fotografirali.

Iako smo se dosta nahodali, ovaj nam se dan proveden u prirodi i u Muzeju jako svidio. /Ines Martinek, 7. a, foto: I. M.; Ivona Barčićević, 7.a/

Osmaši posjetili Park prirode Papuk

0

Svima koji vole izazove preporučamo Adrenalinski park Duboka i šetnju Papukom

U Adrenalinskom parku Duboka osmašima je doista porastao adrenalin. Bilo je to jučer prilikom terenske nastave u Parku prirode Papuk. Taj je dio boravka na Papuku nama učenicima bio je najuzbudljiviji. Za svladavanje različitih prepreka na poligonu smještenom u šumi treba vještine i koncentracije, a kad se spuštaš malim sanjkama zip lineom kao da imaš krila. Hrabre su bile i naše razrednice koje su uspješno svladale višu razinu na poligonima, naravno uz naše gromoglasno bodrenje.

Svima koji vole izazove preporučamo Adrenalinski park Duboka i šetnju Papukom. Uživali smo razgledajući Park prirode Papuk, iako je povremeno bilo i malo naporno je jer šuma prilično strma pa treba snage  za penjanje uzbrdo, ali i za spuštanje nizbrdo.  Posjetili smo i samo srce Parka, kako nazivaju Jankovac. Ta se gorska dolina  nalazi na 475 metara nadmorske visine. Zbog svojih prirodnih ljepota 1955. proglašena je zaštićenom Park – šumom. U Jankovcu se nalazi i veličanstveni slap Skakavac, visok 35 metara.

Naša turistička pratiteljice govorila nam je geološkom profilu Jankovca, o biljkama koje rastu ondje, drveću i životinjama. Između ostalog, zapamtili smo da ponor Uviraljka omiljeno mjesto za zimovanje šišmiša. Zabilježeno je da je čak 11 različitih vrsta šišmiša provodilo zimu u ponoru Viraljka.

Zanimljivost koju smo zapamtile je i da je božikovina, kojom se kuće ukrašavaju za Božić, otrovna za ljude, ali ne i za životinje. Obilazeći Jankovac posjetili smo i mjesto gdje je nekad bila staklana. Doznali smo da je ta lokacija bila pogodna zbog bukovih šuma jer se u proizvodnji stakla koristio pepeo dobiven od bukova drveta.

Nakon šetnje, snagu za napore u Adrenalinskom parku dobili smo na ručku. Još više od tog ručka, uvečer nas je razveselio neplanirani posjet McDonaldsu. /Barbara Dvečko 8.a, Lucija Vukoić 8.a; foto: B.D.; L.V./

Hrvati su autori prve pametne aplikacije o najubojitijoj životinji – komarcu

0
Preslika aplikacije Mosquito Alert

Zbog klimatskih promjena komarci migriraju pa sad i u Hrvatskoj imamo tigrastog komarca prenositelja groznice zapadnog Nila

Ukoliko ste među onima koji misle da su najubojitije životinje morski pas, nilski konj ili lav, pogriješili ste. Ustvari najubojitija životinja je komarac jer  zbog uboda ovog sićušnog insekta godišnje umire između pola i dva milijuna ljudi, a oboli njih oko 200 milijuna. To smo doznali slušajući profesora Branimira Hackenbergera Kutuzovića u emisiji Klimatske promjene Prvog programa Hrvatskog radija.

Hackenberger Kutuzović je profesor na Sveučilištu u Osijeku i u spomenutoj emisiji rekao je i da  zbog klimatskih promjena komarci mijenjaju staništa. Zbog seljenja komaraca sad i mi u Hrvatskoj imamo tigrastog komarca koji nam je donio groznicu zapadnog Nila, bolest koja je nekad bila karakteristična za Aziju i Afrkiku.  Još neke od opasnih bolesti koje prenose različite vrste komaraca su maladija, dengue, chikungunya, Zika virusne infekcije te Usuta virus.

Tigrasti komarac sad je i kod nas postao najraširenija vrsta, a njemu ne treba puno vodenih površina već mu je dovoljna vlaga. Dovoljna mu je vlažna mahovina ili tlo. Zahvaljujući klimatskim promjenama promijenilo se i vegetacijsko razdoblje pa sad komarce imamo od veljače do studenog, a ne kao prije od travnja do rujna.  Ovisno o vrsti, u jednom izlijeganju ženka komarca proizvede od 70 do 150 jajašaca, a izlijeganje može izvršiti 4 do 7 puta godišnje.  

Komarac – izvor: Wikipedija

Osječko područje jedno je od onih gdje ima puno komaraca pa je to i bio  poticaj da osječko Sveučilište u suradnji s Institutom Ruđer Bošković osmisli aplikaciju za komarce. Aplikacija se zove Mosquito Alert, besplatna je i može se nabaviti preko Google Playa. Nastala je kroz europski projekt ‘Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama’, a voditelj projekta je profesor Hackenberger Kutuzović.

Ri portal piše da aplikacija koristi  algoritme umjetne inteligencije te je prva takva APLIKACIJA  za komarce u svijetu. Učit će iz novih podataka koje će korisnici unositi u nju. Što će više podataka biti u aplikaciji, ona će postati preciznija. Koristeći aplikaciju korisnici mogu pridonijeti proučavanju i praćenju komaraca, a aplikacija nudi kako tretirati komarce na pojedinim područjima da bi to bilo učinkovito. Može izračunati i cijenu tretiranja, a daje i uvid u provedene tretmane. /Lucija Srbljinović, 8. a; foto: Wikipedija/

Policija opet u našoj školi zbog vrijeđanja na internetu

0

Novi slučaj uključuje čak i prijetnju ubojstvom

Policiji je ovih dana prijavljen novi slučaj vrijeđanja na internetu u kojem su akteri učenici naše škole. Vrijeđanje jedne naše učenice odvijalo se putem društvene mreže TikTok, a policijske djelatnice jučer su u školi predočile preslike vrlo ružnih uvreda  te čak i prijetnju ubojstvom.

Policija istražuje slučaj, a sve bi moglo završiti i prijavom obitelji počinitelja Centru za socijalni rad, što može u konačnici dovesti i do izdvajanje djeteta iz obitelji. O ovom slučaju odlučili smo pisati zato što smatramo da probleme ne treba gurati pod tepih već učenici, učitelji i roditelji  moraju o problemima razgovarati i nastojati ih riješiti. Zlostavljanja na internetu treba prijavljivati i policiji jer samo ukoliko se ukaže na slučaj on može biti riješen. Nažalost, djeca se često ne obrate ni roditeljima, niti nastavnicima te trpe zlostavljanja, a posljedice mogu biti tragične. Zato je pohvalno što je ovaj aktualni slučaj prijavljen policiji.

Na probleme vezane uz sigurnost na internetu prošle školske godine nismo upozoravali samo  učenike, već smo o tom problemu razgovarali i s roditeljima na roditeljskim sastancima. Od roditelja smo zatražili suradnju predlažući im i različite mogućnosti kontrole djece pri korištenju društvenih mreža i drugih sadržaja na internetu. Jedno od važnih upozorenja na tim roditeljskim sastancima odnosilo se i na dobno ograničenje za pristupanje društvenim mrežama. Sve djeci atraktivne društvene mreže: TikTok, Snapchat i Instagram imaju dobno ograničenje 13 godina, odnosno djeca im ne bi trebala pristupati prije 13 godina. Isto važi i za Facebook kojeg djeca sve manje koriste. Unatoč postavljenoj dobnoj granici, sve spomenute društvene mreže djeca vrlo često koriste ranije, a izgleda da su i akteri spomenutog događanja mlađi od 13 godina.

U nedavno donesenom školskom kurikulumu planirano je da će se ove školske godine provoditi edukacije roditelja. Ovaj slučaj još je jednom pokazao je da su one nužne i nadamo se da će  roditelji biti zainteresirani doći na novu seriju radionica. /Stojanka Lesički, odgovorna urednica Klinčeka/

Filmski festivali – pohvala za “Stribor”, nagrada za “Ne budite lijeni”

0
Ema Pacur i Ines Martinek

Naši filmovi uspješno su se predstavili na 11. Smotri hrvatskog školskog filma i 61. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece održanim u Zagrebu od 5. do 8. 10. Animirani “Stribor” jedan je od 12 filmova koje je pohvalilo povjerenstvo Smotre (na Smotri nema nagrada), a “Ne budite lijeni” nagrađen je drugom nagradom stručnog ocjenjivačkog suda u kategoriji TV reportaže. U obrazloženju nagrade članovi stručnog ocjenjivačkog suda istaknuli su slijedeće: “Mladi autori ove reportaže poveli su nas na uzbudljivo putovanje nepoznatim predjelima koji su nam najčešće nevidljivi. Pokazali su nam ogoljenu istinu o tome kako školske klupe i stolci izgledaju – s donje strane, tamo gdje generacije učenika godinama ostavljaju prežvakane žvakaće gume! Hvale vrijedna akcija škole, pohvalna reakcija učenika koji su se potrudili ukloniti okamenjene žvakaće, doveli su do nastanka nadasve zanimljivoga filma”.

Maja Flego, članica stručnog ocjenjivačkog suda i Ema Pacur
Animirani film “Stribor” publici je predstavila Ines Martinek

Na festivalima je bilo nekih filmova koji nam se nisu svidjeli, ali je bilo daleko više onih koji su bili vrlo zanimljivi. Od igranih filmova osobito su nam se svidjeli “Film noir”, “Crvenkapica: Kako je bakica sredila vuka” i “Elizabeta II”. “Film noir”  imitira filmski žanr spomenut u naslovu, a detektiv ustvari  rješava problem nestanka petica i to s puno humora.  “Crvenkapica…” je moderna verzija te bajke u kojoj baka ne treba spas već ona “sredi” vuka. “Elizabeta II” je krimić u kojem detektivska ekipa rješava zamršeni slučaj ubojstva, istodobno nam pokazujući mnoštvo divnih lokacija otoka Šipana. U kategoriji TV reportaže osobito nam se svidio film “Portugal” koji je bez riječi, koristeći se samo slikom i glazbom prikazao ljepote Portugala. Svi filmovi prikazani na Smotri i Reviji dostupni su još tjedan dana na ovoj POVEZNICI pa vas pozivamo da ih pogledate. Učenike, roditelje i učitelje posebno pozivamo da pogledaju film “Idealni jelovnik” (druga projekcija) jer govori o bacanju školskih obroka, problemu koji je aktualan i u našoj školi.

Gledajući filmove na ukupno 8 projekcija naučile smo da sve može biti filmska tema samo treba naći zanimljiv način da je se prikaže. To je na  okruglom stolu Smotre istaknuo i filmski snimatelj član povjerenstva Silvestar Kolbas, rekavši da sama tema ne jamči uspjeh. – Važno je kako je tema ispričana – rekao je Kolbas, dodavši da filmovima treba dati autorski pečat. Nama filmašima činio nam se važan odgovor članova povjerenstva Smotre na pitanje što je najvažnije kod snimanja dokumentarnog filma. Svi članovi Povjerenstva istaknuli su da snimamo kad želimo neku svoju ideju prenijeti i podijeliti s drugima. To je ustvari pravilo koje  vrijedi za sve filmske rodove.  – Kad znate što želite poručiti onda ćete znati i što snimiti, gdje postaviti kameru, kakav plan izabrati odnosno kako vizualizirati film – naglasili su članovi povjerenstva montažer Slaven Zečević i redatelj Neven Hitrec. Članica povjerenstva Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica Škole animiranog filma Čakovec, posebno je pohvalila autore koji su  iskoristili animiranu formu da bi ispričali priču o nekoj povijesnoj ličnosti.  

Tijekom našeg boravka u Zagrebu imali smo priliku upoznati filmaše iz brojnih filmskih grupa i klubova. Najviše njih upoznali smo na speed dateu na pozornici  Dječjeg kazališta Dubrava, no žao nam je što sličnih aktivnosti zajedničkog druženja nije bilo više. Nedostajalo nam je i zajedničko upoznavanje Zagreba, ali to smo djelomično nadoknadili u vlastitoj režiji. /Ines Martinek 7.a; Ema Pacur, 7.c; foto: S. L./

222 i 322

Ove godine Smotra i Revija održavale su se istovremeno, a objedinjene su i prijave što je rezultiralo velikim brojem prijava na oba festivala. Na Smotru je prijavljeno 222 filma, a selektirano je njih 38, dok su na Reviju  filmove mogu prijavljivati i klubovi. Ukupno je na Reviju prijavljeno čak 322 filma, a selektirano je njih 73. Animirani film “Stribor” bio je pozvan na oba Festivala.