Cenatar je radio i na slučaju trojice Marokanaca poginulih u požaru na Bajakovu
Centar za mirovne studije jedna je od najdugovječnijih udruga u Hrvatskoj koja se bavi ljudskim pravima. Mi učenici 8.b, jučer smo imali online susret s dvoje njihovih djelatnika. Od Antonije Potočki i Luke Kosa doznali smo čime se sve Centar za mirovne studije bavi i kakve aktivnosti provode na području ljudskih prava, a pitali smo ih i što je to civilno društvo u sklopu kojeg djeluje i njihova udruga.
Što je to civilno društvo?
Potočki: Civilno društvo obuhvaća sve one građane zainteresirane za društvene promjene ili rješavanje nekog problema. Zainteresirani za promjene udružuju se u udruge, zaklade, sportske organizacije, strukovne udruge, vjerske zajednice. Tu spadaju i neformalne inicijative građana formirane radi rješavanja nekog konkretnog problema u zajednici. Takve inicijative ne moraju biti registrirane i imati statute i druge dokumente te upravljačka tijela, kao što to moraju imati udruge. Mogli bismo reći i da je civilni sektor sve one izvan privatnog sektora (tvrtke, poduzetnici) i javnog sektora (institucije i organizacije kojima upravlja država npr. županije, općine, ustanove poput škola, bolnica …) Karakteristike civilnog društva su suradnja, solidarnost, tolerancija, aktivizam i to da se financira iz projekata, donacija ili različitih fondova i zaklada. Uključuje i velik broj sati volonterskog rada svih onih koji žele promjene.
Što je sve područje djelovanja Centra za mirovne studije?
Potočki: Bavimo se zaštitom ljudskih prava i težimo za društvenim promjenama utemeljenim na vrijednostima demokracije, antifašizma, nenasilja, mirotvorstva i solidarnosti. U ovom trenutku djelujemo kroz četiri programa. To su zaštita i promicanje azila i migracija, izgradnja uključivog društva (integracija stranaca u Hrvatskoj), mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja te afirmacija socijalnih i ekonomskih prava.
Tko vam se najčešće javlja i u vezi kršenja kakvih prava?
Kos: Ljudi nam se obraćaju radi različitih vrsta diskriminacije, npr. radi diskriminacije u zapošljavanju. No, najviše se bavimo kršenjem prava izbjeglica i drugih migranata. Oni imaju različite probleme. Među njima su i oni koje mi građani ove države rješavamo vrlo jednostavno. Na primjer zbog različitih birokratskih prepreka azilantima je nekad otvaranje bankovnog računa ili vjenčanje nerješiv problem Bavimo se i kršenjem prava na život i dostojanstvo izbjeglica i drugih migranata. Situacijama u kojima su izbjeglice i migranti bili mučeni ili ih se ponižavalo i s njima se nečovječno postupalo. Takve situacije posljednjih godina najčešće se odvijaju na granicama Hrvatske sa BiH te Srbijom, a broj slučajeva bilježe različite organizacije na graničnom području.
Zna se dešavati da izbjeglice na granicama tuku i uzimaju im dokumente i mobitele
Koji su vas slučajevi kršenja ljudskih prava najviše zgrozili u posljednje vrijeme?
Kos: U Centru radim kao pravnik za pružanje besplatne pravne pomoći izbjeglicama i drugim migrantima i moram reći da me puno slučajeva zgrozilo. Ipak možda su to najviše oni slučajevi u kojima se izbjeglicama i migrantima ne pruža prilika da dobiju zaštitu od Hrvatske i još se nad njima vrši nasilje. Organizacije iz godinu u godinu bilježe slučajeve da ih u kojima se
migrante na granicama batina, da te im se uzimaju dokumenti, i mobiteli i
ostala imovina.
Što su po vašem mišljenju najveći uspjesi Centra za mirovne studije?
Potočki: Kroz naš program Mirovnih studija utemeljenog 1997. prošlo je 700 sudionika. Oni sad u svojim zajednicama i različitim udrugama prenose ideju pozitivnog mira i društvene pravde. Dali smo izuzetan doprinos kreiranju Zakona o suzbijanju diskriminacije. Jedna od zasigurno velikih stvari je i formiranje GOOD inicijative kroz koju se zajedno s brojnim drugim udrugama zalažemo za sustavno uvođene građanskog odgoja i obrazovanja u škole.
Kos: Vrlo je važno što javnosti ukazujemo na slučajeve kršenja ljudskih prava, a za neke od njih pokušavamo i izboriti pravdu pred
domaćim i europskim sudovima. Jedan od takvih slučajeva je slučaj Madine Hussiny. Iza presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Hussiny su višegodišnji napori ljudi iz CMS-a, pravnika i volontera te drugih osoba, uključujući i same obitelji Hussiny. U tom slučaju bilo je svakakvih problema pa čak i zastrašivanja onih koji su sudjelovali u procesu da slučaj dođe pred sud. U siječnju je, zasad nepravomoćno, donesena i presuda na Europskom sudu za ljudska prava u slučaju Daraibou. To je slučaj koji se desio 2015. Tada su požaru u pritvoru Postaje granične policije Bajakovo poginula trojica Marokanaca, a jedan je teško ozlijeđen. Na tim i mnogim drugim slučajevima uložili smo puno energije kako bi javnost doznala za kršenje ljudskih prava i kako bi takvi slučajevi bili sankcionirani. /Martin Tremski, 8.b; foto: S. L./
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Rights now!” (“Prava sada!”) te smo stoga odlučili da ljudska prava budu i naša glavna tema u “Klinčeku”. Projekt provodimo s partnerima iz Grčke, Italije i Njemačke.