Home Blog Page 93

“Borac protiv seksizma” – najbolji film Erasmus+ festivala

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Treći dan Erasmus+ razmjene u Italiji

Na festivalu prikazani filmovi koje smo snimili tijekom našeg Erasmus+ projekta

Preko dvjesto učenika iz Barija sudjelovalo je na našem filmskom festivalu “A Big Step for European Citizenship” – “Veliki korak za europsko građanstvo”. Festival se održao trećeg dana Erasmus+ učeničke razmjene u školi “Luigi Santarella” u Bariju.

U prvoj projekciji   prikazano je 8 filmova koje smo  snimili tijekom projekta. U drugoj projekciji gledali smo još 8 filma iz partnerskih zemalja, a još 4 filma gledali smo za vrijeme Okruglog stola “Dobre prakse iz regije Apulia”.  

Pobjednički film “Borac protiv seksizma”

Za priznanja su konkurirali samo filmovi koje smo snimali tijekom našeg projekta, a ocjenjivala ih je publika. Najbolji film po mišljenju djece prisutne u dvorani bio je  film “Borac protiv seksizma” naših prijatelja iz Španjolske. Njihov film izgleda poput video igrice, a kroz junake video igrice na duhovit su način progovorili o problemu seksizma odnosno rodne ravnopravnosti.

I svi ostali filmovi bili su zanimljivi, a najviše nas je nasmijao film “Reciklažna zabava”. To je film naših prijatelja iz Italije. Glavna junakinja filma je djevojčica koja se neprestano zalaže za ekološko ponašanje. No, u praksi se baš ne pridržava onog za što se zalaže. Članovi našeg tima s osobitim zanimanjem pratili su i drugi talijanski film “Stigao je još jedan leptir” jer su u tom filmu male uloge glumili i neki naši učenici i koordinatorica projekta. Naime, naši prijatelji iz Italije dio filma snimili su u našoj školi za vrijeme učeničke razmjene u Hrvatskoj.

Karlo Aleksić

Festival je bio odlično organiziran i lijepo je bilo na velikom platnu gledati filmove koje smo pripremali tijekom našeg dvogodišnjeg projekta. U drugoj i trećoj projekciji gledali smo filmove o problemima migranata, o djeci koja žive bez roditelja,  Romima, reklamama, problemima osoba s invaliditetom… Ti su filmovi osim za širenje medijske kulture bili važni i za promjene odnosa među različitim skupinama djece koja su ih snimala. U nekima je pak kamera poslužila kao svojevrsno ogledalo kako bi razmišljali o sebi o uvjetima u kojima žive, kako su to rekli neko od sudionika okruglog stola.

Naš snimatelj Patrik Benčak

Nakon festivala, autori filmova i ostali sudionici razmjene,  na velikoj su pozornici imali prilike govoriti o svojim filmovima, ali i o tome što za njih znači sudjelovanje u Erasmus+ projektu. Osjećali smo se poput zvijezda jer se taj razgovor prenosio uživo. Za video streaming događanja zaslužni su učenici medijskog usmjerenja škole “Luigi Santarella” . Vrlo važnu ulogu u ovom događanju imala je naša Karla Ferenčak. Ona je bila voditeljica i odlično je odradila svoj posao.

Poslije festivala, najvažnijeg događanja u sklopu našeg projekta, opustili smo se u Escape roomu u Bariju. U svim je sobama bilo izvrsno, no ni jedna grupa nije uspjela doći do rješenja. Najbliže rješenju bila je ekipa u sobi Gangster u kojoj su sudjelovali naši Karlo Aleksić i  Luka Šok. Njima je do rješenja nedostajalo još oko 5 posto. /Iva Šantić; Karlo Aleksić; foto: Martina Sokač; S.L./

Više fotografije dostupno je u Kizoa videu na http://www.kizoa.com/Movie-Video-Slideshow-Maker/d272161712k2191759o1l1/erasmus-students-exchange—italy-15-5-2019

Luka Šok i Patrik Benčak

Dječje gradsko vijeće Capursa o problemu migracija

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Drugi dan Erasmus+ razmjene u Italiji

Mali vijećnici zalažu se za human odnos prema migrantima

U regiji Apulia postoji Komisija za film koja se brine o filmskoj produkciji u regiji, festivalima i promociji regije putem filma. U njihovom prostoru u Bariju učili smo kako pripremiti filmsku video kritiku. Pripremali smo kritiku za kratki film “Jonatan” redatelja Ridlya Scotta.

Nije to bio baš jednostavan zadatak, pogotovo što smo svoju kritiku trebali snimiti na engleskom. Nakon poduže rasprave o filmu svaka od četiri grupe uspjela je završiti zadatak te smo potom naše kratke uratke svi zajedno gledali na velikom platnu.

Luka Šok

U popodnevnim satima drugog dana naše razmjene bili smo na prijemu kod gradonačelnika Francesca Crudele. Prijemu su prisustvovali i članovi dječjeg gradskog vijeća koji su pred nama održali kratku raspravu o problemu migracija. Poruka njihove rasprave  bila je da se prema migrantima treba odnositi humano i bez predrasuda.

Na prijemu smo dobili i poklone od gradonačelnika, a koordinatori su darivali gradonačelnika. Jedan od hrvatskih poklona gradonačelniku bio je magnet s likom nogometaša Luke Modrića.

Večer smo proveli ponovno uz odličan koncert nazvan Concert Pianofortiamoci 2019 SoundtrEX. Filmsku glazbu svirali su bivši učenici škole u Capursu. Troje od njih sad su studenti Muzičke akademije u Bariju na što su posebno ponosni njihovi voditelj Giuseppe Di Pinto i Giuseppe Massarelli, koji se i sam bavi izvođenjem filmske glazbe. /Leona Peklić; Patrik Benčak; foto: S. L./

Više fotografija dostupno je u kratkom Kizoa filmu na poveznici

http://www.kizoa.com/Movie-Video-Slideshow-Maker/d270753020k5955820o1l1/erasmus-students-exchange—-italy—14-5-2019

Repali smo o problemima migracija

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prvi dan Erasmus+ razmjene u Italiji

Dan smo završili karaoka partijem

Domaćin posljednje Erasmus+ razmjene u sklopu projekta “Small step for film, a big one for European citizesnhip”, održane od 13. do 18. svibnja, bila je talijanska škola Istituto Compresivo Savio-Montalcini iz grada Capursa u regiji Apuglia. Kako oni u popodnevnim satima svojim učenicima omogućuju i učenje glazbe, brojni njihovi učenici koriste tu priliku. Zato je ova razmjena posvećena migracijama podržana brojnim koncertima.

Prvi koncert bio je koncert dobrodošlice sadašnjih učenika škole u Capursu. Uživali smo u njihovim nastupima na različitim instrumentima, a svoja glazbena dostignuća prezentirali su na vrlo različite načine. U jednoj izvedbi imali su maske na licima, u jednoj su ritam naglašavali plastičnim cijevi u bojama, a zabavili smo se i uz izvedbu s metlama.

Naš prvi dan u Capursu obilježila je i radionica rap glazbe pod vodstvom glazbenika  Gaetana Occhiofina Torta. Na početku radionice on je izveo neke svoje rap pjesme. Torto pjeva vrlo brzo što nama nije uspjelo kad smo na kraju radionice svi zajedno izvodili svoj rap. Bili smo znatno sporiji, no zvučalo je solidno. Tekst pjesme posvetili smo problemu migracija. Svaki Erasmus+ tim pisao je na svom jeziku, a uvodni i završni dio bio je na engleskom. Mi smo svoj dio pjesme napisali ovako:

Na aerodromu u Rimu

“Nema se baš para pa se očevi van sele,

nose doma Milke da se djeca razvesele.

Drugi se pak sele iz države zbog rata,

napustili su zemlju pa čak i svog brata.

U zemlji nema nade, razmišljam dal’ da odem

nemam gdje da radim al’ dom je ipak ovdje.”

Završni dio na engleskom poručuje da je odgovor problema Europa i da se svi mi trebamo pokrenuti. Nakon našeg nastupa svoj je solo rap nastup imao Toni Villegas, član španjolskog tima. On nas je  sve iznenadio atraktivnom izvedbom.

Dio Erasmus+ tima u avionu

Capurso, grad naših domaćina, upoznali smo u pratnji policije koja su se brinula za našu sigurnost. Za razliku od Barija i Matere, Capurso, grad u kojem živi oko 16 tisuća stanovnika,  nije nas se  dojmio jer je prilično zapušten. Primijetili smo nepokošenu travu u parkovima dosta otpada te ceste s poprilično rupa. No, u školi je zato sve bilo vrlo uredno. Svidjeli su nam se vrlo lijepi likovni radovi po hodnicima te glazbene učionice i dvorana.

Prvi dan završili smo u Bariju, također u glazbenom tonu. Prvo smo u prekrasnoj dvorani nazvanoj po oskarovcu Ninu Roti (najpoznatijem po glazbi za film “Kum”)  slušali perkusionistički koncert,  a zatim smo i sami imali priliku iskazati naša glazbene sposobnosti. Točnije rečeno, pjevačke i plesačke jer smo u Tropicana baru imali karaoke šou. /Karla Ferenčak, Luka Šok/

Brojne fotografije aktivnosti s prvog dana razmjene pogledajte u dvominutnom Kizoa filmu na poveznici http://www.kizoa.com/Movie-Video-Slideshow-Maker/d270453772k9695292o1l1/erasmus-exchange-in-italy—the-first-day—13-5-2019

Bajke o dinosaurima

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Noć knjige u školskoj knjižnici

Nagrade za svoje bajke o dinosaurima dobili su Valerija Kos, Martin Tremski, Marta Ban i Antonio Fintić

Bajke Karle Kos i Martina Tremskog dobile su najviše glasova publike tijekom Noći knjige održane u školskoj knjižnici 16. 4. 2019. Druga po glasovima publike bila je bajka Marte Ban, a treća Antonia Fintića.  

Marta Ban – druga nagrada

Bajka “Dinobiti” bila je drugačija od ostalih jer je  Antionio svoju bajku napisao i oslikao na papiru, dok su bajke Valerije, Martina i Marte napravljene u digitalnom alatu Storyjumper. Autori bajki s najviše glasova publike nagrađeni su rječnicima, slikovnicama i vodenim bojicama. Nagrade su dobili i  autori Vanesa Fiket te Ivan Jelušić koji su također napravili zanimljive bajke u digitalnom alatu Storyjumper.

Antonio Fintić – druga nagrada

Glavni junaci svih slikovnica bili su dionsauri jer je Noć knjige bila posvećena dinosaurima. Osim slikovnica ljubitelji dinosaura mogli su pogledati i kratki strip trećaša Luke Harče, te doznati zanimljive činjenice o dinosaurima iz prezentacije četvrtašice Valerije Kos i članka sedmašice Ive Šantić, nedavno objavljenog na našem Klinčeku.

Valerija Puškar – pripremila je prezentaciju o dinosaurima
Iva Šantić – pripremila je članak o dinosaurima u Hrvatskoj

Za vrijeme noćnog druženja posvećenom knjizi okupljeni učenici zajedno su čitali slikovnicu o dinosaurima te još nekoliko članaka o dinosaurima. Gledali su i kratke filmove o dinosaurima te nekoliko spotova o dinosaurima.  Na poveznicama ispod teksta  dostupne su slikovnice, strip i prezentacije naših učenika te nekoliko drugih zanimljivih uradaka o dinosaurima.  /S.L.; foto: S.L./

Plakat za noć knjige

https://www.storyjumper.com/book/index/67881955  Marta Ban

https://www.storyjumper.com/book/index/67884455 Vanesa Fiket

https://www.storyjumper.com/book/index/67885735 Karla Kos

https://www.storyjumper.com/book/index/67964235 Ivan Jelušić

https://www.storyjumper.com/book/index/67966295 Martin Tremski

https://read.bookcreator.com/iUbbzJ7C05RLQp3LEFo2vIscQuP2/aMfZgF2vRfuA3tdyE1KktA  – Antonio Fintić

http://www.toondoo.com//ViewBook.toon?bookid=713882 – strip – Luka Harča

https://sway.office.com/ZSHxIf0IJs2T4WS5?ref=Link – prezentacija – Valerija Puškar

https://www.klincek.com/?p=13736 – članak o dinosaurima – Iva Šantić

https://www.youtube.com/watch?v=_h0fKtwkMug  spot o dinosaurima “Gangam stile”

Animirani film o dinosaurima

https://www.youtube.com/watch?v=27HXYa0lvjY

Dokumentarni film National Geographica  dinosaurima

Naslovnica bajke Antonia Fintića
Učiteljica Ljiljana Picig čita slikovnicu o dinosaurima
Leonardo Pečnik
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Strip Luke Harče

Pulski dinosaur imao 20-tak metara

0

Hrvatski dinosauri

Na otočju Brijuni može se posjetiti “Šetalište dinosaura”

U povodu  večerašnje Noći knjige posvećene dinosaurima istraživili smo  što je napisano o dinosaurima u Hrvatskoj te smo otkrili da  u Hrvatskoj postoji “Šetalište dinosaura”. To se šetalište nalazi  na otočju  Brijuni, a tako su ga nazvali jer je na nekoliko mjesta na Brijunima pronađeno više od 200 otisaka stopala dinosaura.

Prvi otisci stopala dinosaura na Brijunima su otkriveni već 1925., a otkrio ih je jedan austrijski industrijalac. Kasnije je utvrđeno da pripadaju dinosauru mesojedu iz skupine Theropoda. Od devedesetih godina 20. stoljeća na Brijunima se pokreću značajnija istraživanja o postojanju dionsaura. Tim je istraživanjima otkriveno da su dionosauri s Brijuna spadali u dinosaure manjih dimenzija. Ovisno o vrsti bili su veliki od 3 do 15 metara. Ti najduži od 15 metara bili su biljojedi i najvjerojatnije su spadali u skupinu Sauropoda. Čak oko 30-tak otisaka takvih četveronaožnih biljojednih dinosaura pronađeno je na lokaciji Trstike/Debela Glava.

Da 15 metarski dinosaur spada u one manjih dimenzija zvuči čudno. No, kako su u potpunosti sačuvani neki kosturi dionosaura dužine od preko 25 metara, onda se za   brijunske može reći da su spadali među manje.  Pogotovo kad ih se usporedi s grdosijama od 40 metara, a pretpostavlja se da je bilo i takvih dinosaura. Oni su težili i preko 50 tona. Cijeli kosturi tako velikih dinosaura nisu pronađeni, ali njihove su dimenzije izračunate na temelju pronađenih dijelova kostura.  

No, da su u nekim područjima  naše zemlje živjeli i veći dinosauri govore otisci pronađeni 2010. na Zlatnim stijenama kod Pule. U članku iz Večernjeg lista iz 2010. piše da stručnjaci Geološko-paleontološkog zavoda iz Zagreba prema otisku veličine stopala od oko 115 do 120  centimetara procjenjuju da je taj dinosaur mogao biti dugačak 20-tak metara i težiti i više od 10 tona.

Osim pravih dinosaura koji su davno živjeli, u našoj zemlji postoji i park s pokretnim dinosaurima. Taj je park otvoren 2009. u Istri nedaleko od Poreča, a u njemu se nalazi 8 dinosaura visine od 16 – 24 metra te 3 manja na kojima djeca mogu “jahati”.  U parku se nalaze i dva kostura dinosaura i 5 glava. To je bio drugi park s pokretnim dinosarurima u Europi. Prvi je otvoren u Poljskoj.

Obožavatelji dinosaura  u Hrvatskoj mogli su veljači uživati u spektaklu u zagrebačkoj Areni. Tamo je održan zabavno edukativni show “Šetnja s dinosaurima” u kojem su prikazano 9 modeli dinosaura visokih i do 15 metara. /Iva Šantić 7.c; foto: fotografije preuzete s interenta/

Godine 2034. tuširanje samo jednom u 3 mjeseca

0

 (r)educirajmo

Ovo važi samo za Bibija i Bubija glavne likove predstave Kerekesh teatra

Možete li zamisliti da se kupate jednom u 3 mjeseca i da voda košta 99,99 kuna? Zasad to još nije tako, osim u predstavi “r)educirajmo” Kerekesh teatra koju smo gledali u četvrtak, 21.3. u Vatrogasnom domu Miholec.

Rijetko su se kupali Bibi i Bubi (glume ih Jan Kerekeš i Matko Knešaurek), prijatelji koji su se često družili na smetlištu. Radnja se događa 2034. godine, a dvojica prijatelja žele smećem zatrpani svijet spasiti sastavljajući podmornicu kojom će pronaći škrinju.

U škrinji se ne nalazi blago, već tajna formula za spašavanje svijeta od zagađenja. Osim što je planet u 2034. jako zagađen, problem je što većina djeca ne pohađa školu. Jedan od njih je i Bibi. Njegov prijatelj Bubi, koji je pohađao školu, želio je ići na maturalac jer mu je  simpatija obećala poljubac ako se istušira. Bubi ipak ne ode na maturalac, nego ide sa svojim prijateljem Bibijem u potragu za tajnom formulom. Nakon što su ju pronašli, osnovali su najveće reciklažno poduzeće na svijetu.

Kroz navedeni zaplet glumci su nam na duhovit način prikazali probleme koji bi se mogli pojaviti ako ne poštujemo i ne čuvamo prirodu. Neki od problema na koje su nas upozorili su:

– da sa svom plastikom koja trenutno pluta Tihim oceanom može napraviti 25 otoka veličina Hrvatske

-da ukoliko u vrlo zagađenom gradu udišemo zrak cijeli dan, to je kao da smo popušili 100 cigareta

– da bi svijet mogli nahraniti 3 puta velikim količinama hrane koju stanovnici Europe i Amerike svake godine bace u smeće

-da 4 litre motornog ulja može zagaditi 4 500 000 litara vode.

Ovo je bila zabavna kazališna predstava, ali i ujedno sat ekologije. Zabavljajući se naučili smo da moramo štititi prirodu ukoliko želimo da ona štititi nas. /Karla Ferenčak, 8.a i Luka Šok, 6.a; foto: Kristijan Remenar/

Pjesme trećaša o očevima

0

Svjetski dan pjesništva

Na današnji dan obilježava se Svjetski dan pjesništva. Taj je međunarodni dan 1999. proglasio UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu)  kako bi potaknuo pisanje, objavljivanje i poučavanje pjesništva.

Kod nas u Hrvatskoj, pjesništvu je posvećena manifestacija Goranovo proljeće. Ove godine održava se po 56 put u čast slavnog pjesnika Ivana Gorana Kovačića.

Ne znamo hoće li Julija Ban i Leonardo Pečnik jednog dana postati pjesnici, no njihove pjesmice posvećene očevima jako su se svidjele njihovoj učiteljici Marini Golec zato ih danas objavljujemo u našem školskom listu.

Moj otac

Moj otac je meni kao junak pravi,

zato mi često jako fali!

Radi daleko, radi za nas,

da imamo doma svega,

ali zato mi nemamo njega!

Volimo ga puno kao i on nas.

Zato je pravi junak naš!

Kad doma dođe svi smo sretni jako

jer druženje s njim prođe samo tako!

                                 Leonardo Pečnik, 3. razred

Moj tata

Moj tata

meni je jako bitan,

on onako jak,

meni je jako drag.

Čuva me, pazi,

ja ga jako volim

i uvijek me razmazi.

Volim ga jako,

sve ovo vrijeme

i dosta mu često

pravim probleme.

    Julija Ban, 3. razred

U Križevcima učili o njegovoj povijesti

0

Međunarodni dan turističkih vodiča

Povijesna grupa naše škole i učenici  šestih razreda, u četvrtak 21. veljače, posjetili su Križevce. Nije to bio običan posjet Križevcima kao kad idemo sa svojim roditeljima, nego je to bio kratki izlet na kojem smo učili o povijesti Križevaca.

Izlet je organiziran povodom  Međunarodnog dana vodiča koji se obilježava 21. veljače. Naš vodič je bio Đuro Škvorc, bivši učitelj povijesti u našoj školi. On nam je pričao o križevačkoj munjari, crkvi Svetog Križa i grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice. Nakon posjete  katedrali  smo se razdvojili i jedan dio učenika je u pratnji ravnatelja Stjepana Lučkog obišao Gradski muzej Križevci,  a drugi dio je posjetio Gradsku knjižnicu “Franjo Marković” Križevci. Na katu knjižnice obišli smo i sobu u kojoj se nalazi postav posvećen  ulozi Križevaca u Domovinskom ratu.

Od glazbene škole do knjižnice pratio nas je još jedan vodič. To je bio  pas koji je inače stalno pred glazbenom školom  pa tako poznaje nekoliko učenika koji su bili na izletu. Naš poznanik želio se s nama družiti i u  knjižnicu, no djelatnici knjižnici na ulazu su ga zaustavili i tu se naše druženje prekinulo. /Paola Tukša, 7.a; foto: Iva Šantić, 7. c/

Djevojčica iz Švedske potaknula masovne dječje prosvjede

0

Dječji aktivizam

Greta Thunberg je strastvena ekološka aktivistica koja moćnim političarima ukazuje na problem stakleničkih plinova

Neki je zovu  švedskom Malalom, neki  Eko-Pipi, a ona se  ustvari zove Greta Thunberg. Tek joj je 16 godina, a već je govorila pred najmoćnijim svjetskim političarima. Mediji i političari zainteresirali su se za Gretu jer je inicirala prosvjede  u koje se od rujna  2018. uključilo više od 75.000 tinejdžera.

Greta je ekološka aktivistica zabrinuta za naš planet zbog sve veće emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje i promjenu klime. Prosvjedovati je započela sama u kolovozu prošle godine zahtijevajući da njena zemlja započne provoditi mjere Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Sjedila je ispred švedskog parlamenta u Stockholmu  i odbijala ići u školu sve do izbora u Švedskoj 9. rujna. Otad štrajka svaki petak i kaže da to radi jer odrasli uništavaju njenu budućnost.  Inspirirala je velik broj tinejdžera, najviše njih iz Švedske, Nizozemske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Australije i osobito Belgije. Prema pisanju Jutarnjeg lista u Belgiji se prosvjedi djece održavaju svakog četvrtka i okupe više od 10.000 mladih.

Za 15.  ožujka najavljen je masovni prosvjed širom svijeta pod nazivom School Strikes 4 Climate Action. Mediji su prvi prepoznali Gretin aktivizam, a zatim su uslijedili i pozivi političara. U prosincu prošle godine pozvali su je na Konferenciju o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda u poljske Katowice, a u siječnju je gostovala na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Na oba sastanka putovala je vlakom jer Greta živi u skladu sa svojim uvjerenjima i ne želi putovati avionom jer i avioni uzrokuju stakleničke plinove. Zato i ne konzumira meso već je veganka.

Među djecom u Hrvatskoj nije se proširio pokret kojeg je pokrenula Greta Thunberg, no možda se 15. ožujka situacija promjeni te se i djeca naše zemlje pridruže Gretinoj inicijativi. /Iva Šantić 7. c; foto: preuzeto s interneta/

Što su staklenički plinovi

0

Globalno zatopljenje

Kako bi pojasnili inicijativu švedske djevojčice Grete Thunberg odlučili smo detaljnije opisati  što su to staklenički plinovi. Najbolje objašnjenje našli smo na web stranici klima.mzoip.hr.

Tamo piše da su staklenički plinovi vodena para, ugljični dioksid, metan i dušik oksid. Oni nastaju prirodnim aktivnostima i “izmiješani u sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko zemlje. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30°C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.” Staklenički plinovi su dakle korisni, ali dok ih ima do određene mjere tj. dok  ne dođe do pretjeranog zagrijavanja.

Evo kako to objašnjavaju na klima.mzioip.hr . “Sunce zagrijava površinu Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenja. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70% sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere što se naziva “učinak staklenika”. Kao rezultat, Zemljina površina odražava klimu koja je povoljna za živa bića. Međutim, izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan i dušik oksid. staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalno zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4-0.8. °C

Na spomenutoj web stranici izdvojili su i glavne izvore stakleničkih plinova i moguće mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Glavni izvori stakleničkih plinova su:

  • izgaranje fosilnih goriva,
  • industrijski procesi,
  • odlaganje otpada,
  • sječa šuma,
  • poljoprivredna proizvodnja i
  • stočarstvo.

Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su:

  • korištenje obnovljivih izvora energije,
  • povećanje energetske učinkovitosti,
  • energetsko korištenje otpada,
  • promjena tehnologija u industriji,
  • razvrstavanje otpada,
  • izolacija zgrada,
  • korištenje javnog prijevoza,
  • korištenje automobila koji troše manje goriva i
  • pošumljavanje.


Znanstvenici i političari svjesni su problema koje uzrokuju staklenički plinovi. O tome se već godinama govori, a i velik broj zemalja potpisao je tzv. Protoklol iz Kyota (2005.) i Pariški sporazum o klimatskim promjenama (2015.) Ovim posljednjim sporazumom iz Pariza, države potpisnice dogovorile su “da će porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast ograniči na 1,5 °C.” Jedna od mjera kojom to žele ostvariti je i 40% smanjenje emitiranja stakleničkih plinova.

Problem je u tome što sve zemlje svijeta nisu potpisnice sporazuma, a nedavno su iz njega istupile Sjedinjene Američke države. Upravo ta zemlja je među skupinom onih koji najviše emitiraju stakleničke plinove. Tko su ostali najveći zagađivači pogledajte na priloženim info grafikama koje smo preuzeli sa web stranice Europskog parlamenta. /Pripremila: Iva Šantić/ http://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20180301STO98928/infografika-emisije-staklenickih-plinova-po-zemlji-i-sektoru

.