Umjesto jednog tjedna, naša škola posvetit će održivosti cijelu školsku godinu – kroz Erasmus projekt

By

-

20. September 2021

O održivosti ćemo učiti zajedno sa školama iz Grčke, Italije, Njemačke i Španjolske

Ovaj tjedan u Europi posvećen je održivosti i naziva se Europski tjedan održivog razvoja, a aktivnosti se mogu provoditi do 8. listopada. U našoj školi obilježavanje smo započeli danas u našem 8. b i to radionicom o volontiranju, a uskoro će u oba osma razreda biti održano predavanje o održivosti. Ta predavanja naša je škola prijavila i na mrežnoj stranici European Sustainable Development Week (ESDW) gdje su prijavljena različita zbivanja iz cijele Europe.

Na današnjoj radionici o volontiranju od naše knjižničarke Stojanke Lesički, doznali smo i da će održivost biti tema našeg novog Erasmus+ projekta. Projekt ćemo provoditi u suradnji sa školom Gemeinschaftsschule Sachsenheim iz grada Sachsenheima u Njemačkoj. Naš projekt zvat će se Let’s Think Sustainably, a razvijat ćemo ga i kroz eTwinning projekt u kojem ćemo surađivati i sa školama iz Grčke, Italije i Španjolske.

**Logo Europskog tjedna održivog razvoja**

U sklopu projekta s našim partnerima birat ćemo najbolje održive aktivnosti koje možemo provoditi mi učenici. O održivim aktivnostima snimat ćemo i kratke radijske priloge, a naši, i prilozi naših partnera, bit će dostupni na zajedničkom podcastu projekta.

Pet najaktivnijih osmaša, putovat će u posljednjem tjednu ožujka u posjet partnerskoj školi u Njemačku. S partnerima iz ostalih spomenutih zemalja učenici će imati priliku posjetiti i Europski parlament u Brusellexu u Belgiji. Tamo bismo trebali razgovarati s nekim od hrvatskih europarlamentaraca.

U sklopu projekta o održivosti mi osmaši učit ćemo i o institucijama EU. Osim nas osmaša održive aktivnosti provodit će i neke od naših skupina izvannastavnih aktivnosti. Uključit će se novinarska skupina, čitalački klub, debatna skupina i dr.

Na kraju valja spomenuti da smo danas naučili da je i volontiranje jedna od aktivnosti koja pridonosi društvenom razvoju i održivosti. Nakon predavanja o održivosti izvijestit ćemo vas i o svih 17 ciljeva održivog razvoja koje Europa želi ostvariti do kraja 2030. /Petra Kušec, 8. b: foto: S. L. /

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Pjesme Viktorije Hubine i Tee Kušec bit će objavljene u zbirci 41. Smotre dječjeg kajkavskog pjesništva

By

klincek

-

20. September 2021

0

Pjesme Viktorije Hubine, učenice drugog razreda PŠ Bočkovec i Tee Kušec, učenice trećeg razred PŠ Fodrovec bit će objavljene u zbirci 41. Smotre dječjega kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” – Sveti Ivan Zelina 2021. Viktorijina pjesma zove se “V mojem selu”, a Teina “Na krilima senji”. Njihove pjesme bit će među 72 objavljene u zbirci spomenute Smotre, a na natječaj je poslano čak 310 pjesama. Tea će sa svojom mentoricom putovati 30. listopada u Sveti Ivan Zelinu na Smotru jer je njena pjesma odabrana i za javno izvođenje.

Viktorija je pjesmu napisala prošle školske godine dok je još bila prvašica, a Tea dok je bila učenica drugog razreda. Viktorijina mentorica je učiteljica Natalija Kos, a Teina, učiteljica Mirjana Mekovec. /Lara Trušček, 7.b; foto: Ines Martinek, 5. a/

ČIŽME

V čošku stojijui oblake furt glediju.

Išle bi u blate,malo do susede Kate.
Oblake tužne glediju,tihe se Bogeku moliju.

Nek male dežđa opanei donese blatne dane.

TEA KUŠEC, 2. razred

Mentorica: Mirjana Mekovec, učiteljica

V MOJEM SELU

Moje malo selo tu navek stoji

i pune dani broji.

V njemu nigdar ni mir,

jer navek je negde nekakov pir.

Vjutro kravice muču,

a cucki se z dvorov luču.

Tičeki se ni ne čuju

jer traktori stalne bruju.

Saka lesa svoju babu ima,

koja sako jutro friške vesti prima.

Viktoria Hubina, 1. r.

Mentorica: Natalija Kos

**Mentorica Mirjana Mekovec i Tea Kušec**

Još jedan dječak umalo umro zbog TikTik izazova probušenog jezika

By

klincek

-

19. September 2021

0

U svibnju u Velikoj Britaniji samo u jednom tjednu petoro djece završilo u bolnici zbog ovog izazova

Prije dva dana medijima se proširila vijest o 9-godišnjem dječaku Jacku McGeochu iz Velike Britanije koji je umalo umro nakon što je progutao šest magneta. Prema pisanju portala INDEX, dječaku je život spašen zahvaljujući složenoj operaciji u kojoj mu je odstranjen dio tankog i debelog crijeva te crvuljak. Magnete je Jack slučajno progutao pokušavajući izvesti TikTokov izazov. U tom izazovu treba staviti metalne kuglice s obje strane jezika i praviti se da imate probušeni jezik.

O teškim posljedicama istog izazova probušenog jezika mediji su pisali i u svibnju. Tada se slično desilo 11-godišnjem Elissu Trippu. U članku o Elissovom slučaju portal VEČERNJI prenio je iz britanskih novina Daily Mail, da je “Eliss već peto dijete koje je u posljednjih tjedan dana hospitalizirano upravo zbog ovog izazova”.

Ovo su slučajevi u kojima su djeca ipak ostala živa, no mediji su tijekom ove godine zabilježili i nekoliko onih s najtragičnijom posljedicom, također vezane uz izove na TikToku. U siječnju su mediji izvijestili o smrti devetogodišnje djevojčice iz talijanskog grada Palerma. Ona je preminula sudjelujući u izazovu gušenja tzv. Blackoutu. U tom je izazovu cilj gušiti se dok se ne padne u nesvijest. Zbog istog izazova samo tri dana kasnije preminuo je desetogodišnji dječak u Beogradu. U travnju je zbog Blackouta preminuo 12-godišnji dječak iz američke država Colorado.

Lajkovi nisu vrijedni života

U 2020. godini puno opasnih ozljeda glave desilo su se djeci kao posljedica izazova Skull-Breaker Challenge, o čemu smo pisali i u našem KLINČEKU.

TikTokom se širi vrlo opasan challenge zbog kojeg djeca završavaju u bolnici

Ovom prigodom ne želimo tvrditi da je problem u TikToku. Ima opasnih izazova i na drugim društvenim mrežama, no TikTok u posljednje vrijeme među nama mladima je jedna od najpopularnijih društvenih mreža i ideje s nje izrazito brzo se šire među našim vršnjacima. Ima na TikToku i puno zanimljivih sadržaja koji nisu opasni i iz kojih se može nešto naučiti ili se uz njih zabaviti poput npr. plesnih izazova.

Pozivamo vas da birate sadržaje koje ćete pratiti, ne samo na TikToku nego i na drugim društvenim mrežama. Birajte ono što vas zanima i ne budite povodljivi, a najvažnije od svega ne okušavajte se u opasnim izazovima da bi se pravili važni pred vršnjacima i skupljali lajkove. Lajkovi nisu vrijedni života. /Karla Kos i Amadea Bošnjak, 7.a; naslovna fotografija: Facebook/

Film “Ruke” pozvan na festival Mali DOKUart

By

klincek

-

18. September 2021

0

Film “Ruke”, naše školske filmske grupe, pozvan je na festival MaliDokuart. Naš je film jedan od nagrađenih, kako to piše u pozivu organizatora. Koju će od četiri nagrade naš film dobiti, bit će poznato u petak 24. rujna na dodjeli nagrada u bjelovarskom kinu.

Na projekciji će biti prikazano ukupno 7 dokumentarnih filmova mladih autora iz Hrvatske. Nažalost zbog COVID-a projekciju neće, kao prijašnjih godina, pratiti učenici bjelovarskih škola, već će u kinu biti prisutne samo ekipe nagrađenih filmova. /Iva Beloša, 6. b.; foto: Mali DOKUart/

Na **posljednjem Malom DOKUartu 2019. sudjelov**ali **smo s filmom “Kad si gladan, nisi svoj”**

“Napumpane” usnice i mišići potaknule Norvežane na donošenje zakona o označivanju retuširanih fotografija

By

klincek

-

16. September 2021

0

Zakonom su predviđene visoke kazne za influencere koji ne označe uređivane fotografije

Mnogo ljudi, a pogotovo tinejdžeri poput nas, osjeća se loše nakon uspoređivanja s fotografijama “savršenih” influnecerica. O tome se sve više piše, a provode se i različita istraživanja.

Rezultati jednog od istraživanja pod nazivom “Lijepa kao slika: Direktni utjecaj manipuliranih fotografija na Instagramu na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica” potvrdili su, kako to piše portal MEDIJSKA PISMENOST, da izloženost manipuliranim fotografijama svakako dovodi do manjeg zadovoljstva tinejdžerica vlastitim tijelom.

“Savršene” djevojke i mladići na Instagramu i drugim mrežama koje pratimo mi mladi, utječu i na to kako se i sami predstavljamo na društvenim mrežama. Sve je više onih koji koriste filtere i druge mogućnosti različitih programa za uređivanje fotografija. Neke fotografije znaju biti toliko retuširane (uređene) da osoba s fotografije ponekad uopće nema sličnosti sa stvarnom osobom.

Takva situacija, to neralno prikazivanje ljudi na društvenim mrežama, pokrenula je neke udruge i institucije na borbu protiv nerealnih standarda ljepote u cilju zaštite mentalnog zdravlja mladih.

Najdalje je otišla država Norveška gdje stvar nije stala samo ne raspravama. Naime, kod njih je ove godine predložen zakon kojim se propisuje da influenceri i oglašivači moraju označiti fotografije na kojima su načinili neke intervencije. Npr. fotografije na kojima su povećane usne, sužen struk, naglašeni mišići…. Ukoliko influenceri ne označe da je na fotografiji izvršena intervencija morat će plaćati visoke kazne. Portal MIXER piše da će norveški kralj odlučiti kad će predloženi zakon stupiti na snagu.

Smatram, da bi se takav zakon trebao uvesti u našoj zemlji i u cijelom svijetu jer sve te fotošopirane fotografije utječu na samopouzdanje, a i mentalno zdravlje mladih. /Ivona Siladi, 8. b./

Veliki pacifički otok smeća veći je od površine tri Francuske

By

klincek

-

15. September 2021

0

Organizacija Ocean Cleanup “nagriza” ga specijalnim uređajem koji je dizajnirao mladi Nizozemac hrvatskog porijekla

Igrajući igrice na platformi ZEMLJOTEKA, doznala sam za Veliki pacifički otok smeća. Kratka informacija koju sam doznala na Zemljoteci bila je povod za nastavak istraživanja po internetu.

Pronašla sam da se Veliki pacifički otok smeća nalazi u Tihom oceanu između Havaja i Kalifornije. To je golema nakupina smeća čija je površina veća od 1.6 million kilometera četvornih, odnosno veća je nego tri Francuske. Procjenjuje se da sadrži 80.000 tona plastike.

Nažalost, ovaj otok smeća nije jedini, ali je zasad najveći poznati otok smeća u oceanima. Razlog zašto se plastika, koju ljudi diljem svijeta bacaju u more, gomila baš tamo su morske struje. Ipak, posljednjih godina započele su i aktivnosti da se taj otok smanji. Jedna od organizacija koja ustrajno radi na čićšenju oceana je organizacija OCEAN CLEANUP. Organizaciju je 2013. osnovao je Boyan Slat, mladi Nizozemac hrvatskog porijekla. Tada je imao samo 18 godina, a kako to piše studentski portal GLOBAL Slat je već je 2015. dobio najveće ekološko priznanje Ujedinjenih naroda. To se priznanje zove “Prvak Zemlje”, a Slat je bio najmlađi dobitnik tog priznanja.

**izvor – Ocena** **Cleanup – naprava kojom Ocean Clean up čisti more od plastike**

Dizajnerske naočale od plastike iz ocena

Slat je zaslužan i za dizajniranje uređaja koji skuplja veliki plastični otpad, ali mikro plastiku u moru bez da ugrožava ili ometa morske životijnje. RTL piše da je Slatov uređaj opremljen satelitima i senzorima te u u svakom trenutku može svoj položaj dojaviti brodovima za odvoz otpada.

Organizacija Cleanup pokrenula je i izradu dizajnerskih proizvoda od plastike iz oceana. Lani su u suradnji s poznatim dizajnerima osmislili sunčane naočale izrađene od reciklirane plastike iz oceana. Prema pisanju već spomenutog studentskog portal GLOBAL, naočale se prodaju po cijeni od 199 dolara (oko 1300 kuna). Navodno se samo od prodaje nekoliko naočala može od plastike očistiti površina oceana veličine 24 nogometna igrališta.

Zanimljivo je spomenuti da su naočale imaju QR kod koji otkriva priču o podrijetlu plastike od koje su naočale izrađene. Nadam se da i neke od tih naočala neće završiti u moru. /Nika Šantić, 6. a; fotgrafije preuzete s interneta/

**Izvor – Ocean Cleanup- plastika iz mora**

**Izvor – Ocean Cleanup – nadzor čišćenja**

Djevojčica u našoj školi ima gotovo 30 posto više nego dječaka

By

klincek

-

10. September 2021

0

U našoj školi ove školske godine prevladavaju djevojčice. Nas djevojčica ima gotovo 30 posto više, odnosno djevojčica ima 170, a dječaka 134. U samo nekoliko razreda ima više dječaka nego djevojčica. Jedan od tih razreda, u kojem je najveća razlika u korist dječaka, jest drugi razred učiteljice Marine Golec. Drugaši imaju 10 dječaka i 7 djevojčica.

Što se područnih škola tiče najveća razlika u korist dječaka je u trećem razredu PŠ Fodrovec, učiteljice Ljilane Benčak. U njenom razredu ima pet dječaka i jedna djevojčica.

Razred s najmanje dječaka ove godine je 5. c razred razrednice Ane Havojić. U njenom razredu ima samo pet dječaka i 12 djevojčica. /Iva Trušček, 5. c; foto: Ivona Siladi, Lana Kušec/

“Ruke”, novi film naše filmske grupe, govori o problemu koji se svakodnevno događa u našoj školi

By

klincek

-

8. September 2021

0

Trebali bi ga pogledati svi učenici i roditelji i razmisliti o poruci filma

Osim filmova o kojima je “Klinček” već pisao, naša školska filmska grupa prošle školske godine snimila je i kratki eksperimentalni film “Ruke”. Moram priznati da me naslov filma u početku malo zbunio, no kako je film krenuo, postalo mi je jasno zašto se film tako zove i koju poruku šalje.

Prizori koje prikazuje film svakodnevno se događaju ne samo u nešoj školi, već i u drugim školama. Bez riječi, samo slikom, film prikazuje koliko truda kuharica u našoj školu ulaže da bi učenici dobili zdravi, kuhani obrok, a na kraju većina hrane završi u kanti.

Kao jedna od onih koji se hrane u školskoj kuhinji, svakodnevno gledam kako neki učenici bacaju pune zdjelice hrane, pa čak i odbijaju uopće probati hranu čim vide što je u tanjuru. Oni sigurno ne razmišljaju koliko se netko morao potruditi da bi oni dobili kuhani obrok.

Zato mislim da bi ovaj film trebali pogledati svi učenici, a osobito njihovi roditelji da ih se potakne na razmišljanje. Sumnjam da učenici kod kuće smiju baciti pun tanjur hrane kao što to rade u školi. Smatram da bi se o ovom problemu trebalo više govoriti.

Iskreno se nadam se da će svi učenici naše škole koji pogledaju ovaj film shvatiti poruku koju on šalje. Voljela bih i da razmisle sljedeći put kad budu htjeli baciti obrok u koji je naša kuharica uložila trud, a njihovi roditelji i zajednica – novac. Nadam se i da će film pogledati roditelji i razgovarati s učenicima i upozoriti ih da hrana nije pripremljena da bi se bacila. /Petra Kušec, 8.b; foto: iz filma “Ruke”/

Područna škola Gregurovec nema ni jednog prvašića

By

klincek

-

7. September 2021

0

Učiteljica Baričević vodi kombinirani odjel s tri razreda, a u cijeloj školi ima 6 učenika

Područna škola Gregurovec ove školske godine nema ni jednog prvašića. U cijeloj školi samo je šestero učenika. Troje ih pohađa drugi razred, jedna učenica treći, a dvije četvrti razred. Svi zajedno nastavu imaju u jednom kombiniranom odjeljenju koje vodi učiteljica Emina Baričević. Ljiljana Benčak, druga gregurovečka učiteljica zbog malog broja učenika preselila se na novo radno mjesto u PŠ Fodrovec.

**Nika Futač , 4.r, Marta Babić, 2.r, Helena Širjan, 3. r., učiteljica Emina Baričević, Ivan Futač i Dorijan Bedovec 2.r, Mateja Majerić 4.r**

Ipak, učiteljica Baričević nada se da ovakva situacija u gregurovečkoj školi neće potrajati dugo. – Već iduće godine imat ćemo dva učenika u prvom razredu, a u mjestu je dosta mladih koji planiraju ostati u ovom kraju i zasnovati obitelj. Očekujem da će se u narednih pet godina broj učenika povećati. – kazala je Baričević. Dometnula je da su prije četiri godine imali 27 učenika.

Iako na fakultetu nije učila o radu u kombiniranom odjeljenju učiteljici Baričević to nije problem jer ima već 28 godina iskustva rada u kombiniranim odjeljenjima. Ispričala nam je da je čim se zaposlila dobila kombinaciju od tri razreda kao i ove školske godine, a sve ostale godine radila je s dva razreda. – Kod takvog rada bitno je sve dobro isplanirati, a za takvo planiranje je potrebno jako puno truda kako bi se za isti sat kombinirali slični sadržaji za svaki razred. Na primjer, nastojim sat hrvatskoga jezika posložiti tako da svi razredi u jednom satu obrađuju zavičajni i standardni jezik iako u udžbenicima nekog od razreda možda nije na redu baš taj sadržaj – rekla nam je Baričević, pokazujući nam svoj mjesečni izvedbeni plan za hrvatski jezik. U njemu je sadržaji za svaki razred u jednoj koloni. Slični sadržaji označeni su crvenom bojom, a uz temu lekcije obavezno je dodan i broj stranice u udžbeniku i radnoj bilježnici.

Kao ni učiteljici Baričević, ni učenicima rad u kombinaciji nije problem. – Tako samo navikli i nama je to normalno – rekla nam je četvrtašica Mateja Majerić. Helena Širjan, jedina trećašica ističe da se oni svi zajedno međusobno druže i nije im važno tko je stariji, a tko mlađi, ali ipak se zna da su četvrtašice „šefice“.

Trećašica Širjan bila je i najrazgovorljivija te nam je kazala da ponekad u takvom radu u kombiniranom odjeljenju zna doći do zanimljivih situacija. – Jednom kad smo radili online zbog korone, učiteljica mi je zabunom preko Teamsa poslala zadaću trećaša, a ja sam tada bila učenica prvog razreda. Zadaću iz hrvatskog uspješno sam riješila, ali matematiku nisam znala. Učiteljica je obećala da će mi trećem razredu upisati peticu u e-dnevnik kad dođemo do uvećanica i umanjenica – ispričala nam je trećašica Širjan, koja se kao i svi ostali učenici gregurovečke škole veseli petom razredu i novom načinu rada u okruženju svojih vršnjaka. /Anastazija Blagaj, 8.b; foto: A. B./

Imamo gotovo 20% učenika manje nego 2010. Ove školske godine naš školu pohađa 304 učenika. U područnim školama ih je 81, od čega najviše učenika, njih 40, pohađa PŠ Fodrovec. Ta PŠ jedina od područnih škola nema kombinirana odjeljenja. Broj učenika u našoj školi, u odnosu na 2010. godinu, smanjio se gotovo za 20% posto. Naime, 2010. imali smo 374 učenika.

Snimanje, kupanje i dobro društvo – Filmske radionice za djecu i mladež u Kraljevici

By

klincek

-

10. August 2021

0

Učenici Luka Šok i Karlo Aleksić predstavljali su našu školu na Filmskim radionicama u Kraljevici. Priliku za besplatno sudjelovanje na radionici naša je filmska grupa dobila zahvaljujući prvoj nagradi za film “Jelena i Jana” na prošlogodišnjoj Reviji hrvatskog filmskog dječjeg stvaralaštva

Uz voditelja Tomislava Šobana kojem je osmijeh zaštitni znak i ekipu kao što je bila naša, boravak na radionici dokumentarnog filma u Kraljevci od 19. do 26. srpnja, bio je iskustvo za pamćenje. Našem voditelju Šobanu osmijeh s lica nije nestajao čak ni kad nismo znali nabrojiti sve filmske planove. No, uz njegov zabavan način poučavanja svladali smo i filmske planove i rakurse, a počeli smo shvaćati i principe snimanja foto aparatom i dronom, ali i montiranje.

**Luka Šok u Kraljevici na Filmskoj radionici za djecu i mladež (19-26. 7. 2021.**

Mora se priznati da je proces montaže poprilično trajao jer za naš dokumentarac o Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici, snimili smo oko sat i pol filmskog materijala, a na kraju smog a saželi na oko 8 minuta. Zbog montaže, koja me u Kraljevici baš zainteresirala, propustio sam jedno kupanje. Da, na ovoj filmskoj radionici ima ponešto vremena i za kupanje. Odlično je to što se plaža nalazi samo dvije minute od hotela Kraljevica, u kojem smo bili smješteni, a hotel je nasuprot Nacionalnog centra tehničke kulture gdje se održavala radionica. Ipak, unatoč blizini plaže, na kupanje su nas uvijek pratile, Rea i Lorena iz Hrvatskog filmskog saveza koji je organizator Filmskih radionica za djecu i mladež u Kraljevici. One su se brinule i za našu sigurnost na plaži, a i organizirale različite večernje aktivnosti.

**S voditeljem radionice Tomislavom Šobanom**

Uvečer smo najčešće gledali filmove. Imali smo prilike gledati i dokumentarce i igrane filmove profesionalaca i djeca, malih filmaša poput nas. Ipak, moja najdraža večernja aktivnost bio je filmski kviz održan posljednje večeri boravka u Kraljevici. Najdraži zato što je Aqua, ekipa čiji sam bio član, pobijedila i to s maksimalnim brojem bodova, 35 od mogućih 35. U njoj smo bili Lukas, Pavao i ja. Jako smo se radovali pobjedi i čestitkama ostalih sudionika.

**Nakon pobjede u filmskom kvizu – Kraljevica 2021**.

Na pobjedu u kvizu podsjećat će nas puhalice za balone od sapuna i loptice koje smo dobili za nagrade, a na ovih 7 nezaboravnih dana u Kraljevici podsjetnik će biti i diplome za sudjelovanje. Njih smo, dobili posljednjeg dana nakon što smo pogledali sve naše filmove. Valja spomenuti da nas je u Kraljevici bilo 30, a snimili smo 4 filma. Uz naš o Nacionalnom centru tehničke kulture, dio naše dokumentarne ekipe snimo je još i kratki dokumentarac pod naslovom “Sve ljepote Kraljevice”. Polaznici radionice animiranog filma snimili su film “Čuvajmo okoliš”, a ekipa s radionice igranog filma snimila je kratki igrani film “Bumerang”. /Luka Šok, 8. a; foto: arhiva Hrvatskog filmskog saveza/

OŠ SVETI PETAR OREHOVEC

NAJNOVIJE

ŠKOLSKI LISTOVI NAŠIH ERASMUS+ PARTNERA

POPULARNE RUBRIKE