Prvi školski dan prvašića

POSJET ENGLESKINJE NELLY

Kad mi je sestrica Kristina kazala da im je prvog dana nastave u školi bila Engleskinja Nelly, zbunila me, sve dok mi nije otkrila da je Nelly ustvari lutka.

Naime, moja je Kristina učenica prvog razreda, a njena učiteljica Nataša Tumpak-Brčić, lutku je donijela u razred da djeci prvi dan škole učini zabavnijim. Lutka Nelly posredovala je u upoznavanju s učiteljicom.

Mojoj seki, kako mi je rekla, jako se svidjela Nelly, a i učiteljica Nataša. Ona je krpenu lutku posudila u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” i uz pomoć Nelly upoznavanje je proteklo u veselom raspoloženju. /Karolina Šok, 6. b/

Bez gužve i papira

PEDAGOGINJA: E-UPISI OLAKŠALI UPISE U SREDNJE ŠKOLE

Problema bilo oko medicinske dokumentacije

Hrvatska je ljetos prva u Europi imala E-upise. S upisnim kooridnatorom u našoj školi, pedagoginjom Gordanom Ščetar porazgovarali smo o tome što ona misli o E-upisima i zatražili je da novu generaciju osmaša i njihovih roditelja savjetuje na što osobito treba paziti prilikom E-upisa.

Klinček: Jesu li E-upisi po Vašem mišljenju olakšali upise u srednje škole?
Svakako, učenici i roditelji nisu radi upisa morali ići iz svog doma, putovati npr. u Zagreb, Varažin… i to po nekoliko puta. Sve su mogli obaviti od kuće, a moglo se birati više škola nego prije.

Klinček: Kakvu ste ulogu imali Vi, a kakvu razrednici oko upisa u srednje škole?
Kao upisni koordinator, kontrolirala sam jesu li učenici odabrali program i jeli to dobar odabir za njih. Razrednici su imali više obaveza pazeći od početka do kraja upisa provde li učenice sve kako treba, i na kraju nakon potpisivanja prijavnice od strane roditelje i učenika unosili su taj vrlo važan podatak u program.

Klinček: Jeli u školi ili negdje drugdje bila organizirana obuka za Vas i razrednike u vezi e-upisa?
Obuka za ravnatelje i stručne suradnike bila je organizirana u Varaždinu, a nekoliko dana kasnije i za razrednike. Nakon toga smo organizirali roditeljske sastanke i s cijelom procedurom upisa upoznali smo roditelje.

Nakon zaključavanja liste samo ravnatelj može mijenjati prioritete

Klinček: Jeli bilo nekih problema s E-upisima u našoj školi? Jeli možda bilo kakvih pritužbi od strane roditelja?
Problemi su, uostalom kao i u drugim školama, uglavnom bili zbog medicinske dokumentacije. Medicinske potvrde najčešće su trebale učenicima trogodišnjih i medicinskih škola, a na ovim upisima za nas u osnovnoj školi trebalo je priložiti dokumentaciju obiteljskog liječnika, a za željenu srednju školu potvrdu specijaliste školske medicine. S tim su neki učenici kasnili, no srećom ove je godine rok produžen jer se to dešavalo u dosta škola.
Jedan od problema bilo je i to što dio roditelja bojao da im djeca neće biti upisana jer im je pod stavkom zadovoljeni uvjeti bilo crveno. No, oni su zaboravili na upozorenje s roditeljskih sastanaka da će svi uvjeti biti zadovoljeni tek kad roditelj potpiše prijavnicu i razrednik klikne da je prijavnica potpisana

Klinček: Možete li nam ukratko prepričati proces E-upisa?
Da bi se mogao upisati elektornskim putem, učenik treba imati podatke o svom ekeltorničkom identitetu u mreži CARNet. To su mail adresa, šifra i korisničko ime. Te će podatke u našoj školi, dobiti od mene.
Kad se s navedenim podacima ulogiraju u sustav, na svoj mobitel SMS porukom dobit će PIN potreban za administriranje pri upisu. Valja napomenuti da mi u školi možemo samo nadzirati što učenici rade, ali ne i nešto mijenjati u učenikovom sučelju.
Kad je prema planu upisa određen datum za biranje programa, učenici mogu izabrati 10 programa u 5 škola, u gradu u kojem žele.
Nakon odabira programa, lista se zaključava određenog datuma i program odabire koju će školu učenik upisati. Ukoliko učenik ima dovoljno bodova i ulazi u upisnu kvotu za prvi prioritet koji je odabrao, onda ga program automatski upisuje na taj prvi prioritet.
Ukoliko nije ušo u upisnu kvotu, program učeniku bira drugi prioritet ili dalje po redu, ukoliko nije ni u drugom po redu željenom smjeru ušao u upisnu kvotu.
Nakon što su liste zaključane, samo ravnatelj može promijeniti prioritet i to samo onda ukoliko roditelj ravnatelju dostavi pismeni zahtjev.

Klinček: Na što bi osmašima i njihovim roditeljima željeli osobito skrenuti pažnju, o čemu bi osobito trebali voditi brigu kad krene proces upisivanja?
Osobito treba paziti na prioritete. Treba znati što se najviše želi, i tako po redu želja rangirati programe. Događalo se i da učenici izaberu program koji žele, ali ne i školu. Npr. odaberu poljoprivredni tehničar, ali nisu pazali u kojoj školi, pa se dogodilo da to bude u školi u Virovitici, a ne u Križevcima.
Prilikom odabira programa treba paziti zadovoljava li učenik traženi bodovni prag i stalno i treba pratiti ulazi li u upisnu kvotu. Kad krenu upisi potrebno je svaki dan pogledati na kojem se mjestu nalazi na rang listi, jer program stalno izbacuje redoslijed. Npr. ako je učenik 14 od 26, sigurno će biti upisan, no, ukoliko je 28., a upisuje ih se 26, mora pratiti hoće li se netko možda maknuti iz tog smjera i hoće li možda moći ućio u upisnu kvotu ili ne. Roditeljima skrećem pažnju da na vrijeme dostavljaju dokumentaciju. /Katarina Pofuk, 8.c: fotografija: K.P./

Osmaši bili dobro pripremljeni za E-upise

ŽELJENU ŠKOLU UPISALO GOTOVO 90 POSTO UČENIKA

Najviše bivših osmaša upisalo Srednju gospodarsku

Na prvim elektronskim upisima u srednje škole, od 33 naša bivša osmaša samo dvoje upisalo se u drugom roku, a svi ostali imali su sreće već na prvom roku. Da su bili dobro pripremljeni za upise govori i podatak da je većina učenika upisala školu koja im je bila prvi izbor, a svega troje učenika upisalo je drugu školu s liste želja, dok je jednom je učeniku upisana škola bila treći izbor.

Analizirajući upise doznali smo i podatak da je najviše naših osmaša, njih 11, upisalo Srednju gospodarsku školu. Na drugom mjestu po broju upisanih Orehovčana je Srednja škola „Ivan Seljanec“, za koju se odlučilo 9 učenika, dok je na trećem mjestu, sa 7 upisanih, Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkog.

Ukoliko uspoređujemo upise po smjerovima, najpopularnija je bila opća gimnazija koju je upisalo 8 učenika, zatim s 4 upisana učenika slijedi smjer fitofarmaceut, a treće mjesto s po 3 upisana učenika dijele hotelijersko-turistički i komercijalni smjer.

Miklečić – prvi ekološki tehničar

Osmaši su se „razbacali“ u čak 15 smjerova, a u većini smjerova upisan je svega po jedan učenik. Od novih smjerova, u kojima od kako analiziramo upise, nije bilo upisanih Orehovčana, ističemo ekološki smjer i smjer za konditore.
Za ekološkog tehničara, u varaždinskoj Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi, školuje se Matija Miklečić, a Mihaela Kuharović za konditora u bjelovarskoj Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi.

Ukoliko ovogodišnje upise uspoređujemo s predlanjskom godinom (kad smo posljednji puta prikupljali podatke), prvo treba napomenuti da je ove godine osmaša bilo manje za jedan cijeli razred. Naime u generaciji 2010./2011. imali smo 56 osmaša, a te ih se godine najviše, čak 23, upisalo u Srednju školu „Ivan Seljanec“. Ta je škola bila je najpopularnija i godinu prije, dok je ovogodišnji prvi izbor, Srednja gospodarska škola bila najzanimljivija osmašima iz generacije 2008./2009. Tada se 17 učenika upisalo u Gospodarsku školu. /Veronika Puškar, 8.c; fotografija: V.P. /

U gradovima školovanja stanovat će 6 učenika

Škole u Križevcima izabralo je najviše učenika, njih 27 i svi će oni biti đaci putnici. Dvoje učenika školovanje nastavljaju u Zagrebu, a po jedan učenik školovat će se u Koprivnici, Bjelovaru, Varaždinu i Čakovcu.

Od šestoro upisanih u škole u udaljenijim gradovima, četvoro ih je uspjelo naći smještaj u đačkim domovima, a dvoje će stanovati u privatnom aranžmanu.

Problem u PŠ Gregurovec

Među školama koje su prvi dan nastave punile medije bila je i naša PŠ Gregurovec.

Iz TV-priloga koji su emitirani tog dana u nekoliko navrata na HRT-u, doznali smo da je vlaga veliki problem u našoj novoj, lijepoj školi, izgrađenoj prije samo dvije godine.

Vlažne mrlje na zidovima učionica pojavile su se u travnju ove godine. Nakon što su u školi uočili tragove vlage koji su dosegli do visine od 80 centimetara, naš ravnatelj Stjepan Lučki obavijestio je izvođača radova, tvrtku “Radnik”. No, prema ravnateljevim riječima, izvođač radova nije reagirao sve dok mu iz škole nisu zaprijetili tužbom.

Krajem kolovoza izvođač radova u Gregurovec šalje nekoliko radnika koji su pregledali zgradu, nešto su oko zgrade kopali i odmah zatrpali, no, s radovima na sanaciji nisu nastavili, niti su školu obavijestili o uzrocima problema zbog kojeg nastaju vlažne mrlje.

Ogorčeni roditelji, učiteljica Emina Baričević i ravnatelj su 2. rujna razgovarali su s novinarima HRT-a. Napokon, 4. rujna, predstavnik tvrtke “Radnik” potpisuje ugovor kojim se izvođač radova obavezuje da će ukloniti oštećenja nastala od vlage.

Naš komentar – mediji su moćni, zar ne? /Helena Habijanec, 8.c; foto: Željka Živko/