U Hrvatskom narodnom kazalištu 1975. smatrali su da rock-operi nije mjesto u njihovom kazalištu. Možda im je poslije bilo žao jer je Gubec postao vrlo popularan i vidjelo ga je oko milijun gledatelja
Zbog udaljenosti od pozornice nisam odmah na početku rock opere Gubec- beg (gledali smo je 23. veljače), shvatila da Vanda Winter, glumica koju znam iz serije „Stella“ i tv showa „Tvoje lice zvuči mi poznato“, glumi Janu. Obožavala sam je gledati na televiziji, ali uživo zvuči još bolje. Posebno mi se svidjela kad je izvodila „Ave Mariju“. Taj smo song slušali i u školi. Učiteljica Ivana Šiković puštala nam ga je kad je pričala kako ćemo u kazalište „Komedija“ ići gledati rock-operu, no kad se sluša uživo „Ave Marija“ još je moćnija.
Gubec-beg na lijevoj strani
Opčinilo me pjevanje i gluma Vande Winter, ali svidio mi se i Đani Stipaničev i Ervin Baučić. Stipaničev glumi glavnu ulogu, seljačkog vođu Matiju Gupca, a Baučić, slijepog starca Jurka. Iako je priča ove rock-opere tužna, govori o teškom životu kmetova uz okrutnog gospodara Franju Tahija, činilo mi se da predstava ne traje dugo jer je dinamična. Na pozornici se stalno izmjenjuju brojni glumci, a prizore na pozornici upotpunjuju i zbivanja na velikom ekranu, i tih sat i pedeset, koliko traje predstava, zaista brzo prođe.
Gubec-beg bio peta rock opera u svijetu
Učiteljica Šković, ispričala nam je da je Gubec-beg, u vrijeme kad je prvi puta postavljen, bila prva hrvatska rock opera, a na internetu sam pronašla podatak da u to vrijeme forma rock opere tek bila u začetku i Gubec-beg je bila peta rock opera u svijetu.
Gubec-beg postavljen je prvi puta 1975., a tad se izvodio u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisniski“. Bilo je planirano kako će se prva rock opera izvoditi u Hrvatskom narodnom kazalištu, ali su tadašnji zaposlenici kazališta smatrali da takvoj vrsti opere nije mjesto u tom kazalištu. Možda im je poslije bilo žao jer je rock opera Gubec-beg postala jako popularna. U 9 godina koliko je izvođena u Hrvatskoj, ali i na brojnim pozornicima izvan Hrvatske, ovu je predstvu vidjelo oko milijun gledatelja.
Verzija Gubec-bega koju smo mi gledali postavljena je 2012., a jedini glumac koji je nastupio u nekadašnjoj i ovoj novoj verziji je glumac Boris Pavlenić, koji je glumi Šimuna. Na internetu sam pročitala da je u prvoj verziji, ulogu Jane glumila poznata pjevačica Josipa Lisac. /Veronika Tomak, 8.a; fotografije: V.T. i preuzete s interneta/
Poštivali smo pravila kazališta, pa nismo slikali u vrijeme predstaveMi ispred kazališta “Komedije”
Naše košarkašice osvojile su treće mjesto na županijskom natjecanju iz košarke (19.2.). Mentor Saša Šikić, ističe da je to plasman istovjetan prošlogodišnjem i da je s obzirom na uvjete u kojima košarkašice treniraju i ukupan broja škola u Županiji (24), vrlo zadovoljan postignutim rezultatom.
Na natjecanju održanom u sportskoj dvorani OŠ Ljudevita Modeca u Križevcima, protivnice našim košarkašicama bile su ekipe iz Virja i Koprivnice. Pobijedila je ekipa iz OŠ prof. Franje Viktora Šignjara iz Virja, čije će predstavnice sudjelovati na poluzavršnom natjecanju. Druge su bile košarkašice OŠ “Antun Nemčić Gostovinski” iz Koprivnice, od kojih je naša ekipa izgubila rezultatom 27: 19.
Naše najbolje igračice na ovom natjecanju bile su osmašice Ivana Horvat i Karla Senko, a igrale su još i: Sara Orak, Doroteja Mamek, Karolina Šok, Emanuela Črnec, Ana-Marija Nemčić, Antonija Kos, Sofija Fagnjen, Marija Jelak i Velerija Kos. /Antonija Kos, 8.b; fotografije S.Š./
Da bi bili u trendu i primjećeni trendseteri ih kupuju u trgovinama modnim dodacima
Naočale, pogotovo one debelih okvira, nisu bile popularne u doba kad su naše mame bile naših godina. Oni koji su to mogli radije su umjesto naočala nosili diopitrije, a oni koji su naočale morali nositi znali su biti nazivani štreberima, što baš nije bilo popularno.
Naprotiv, posljednjih godina naočale debelih okvira, neki ih nazivaju „pepeljarke“, postale su vrlo moderne, a one koji ih nose ne zovu više štreberima nego geekovima (engl. čudak, štreber, ali se ta riječ koristi i za osobe zaintreresirane za tehnička i tehnološka dostignuća).
Neki zato takve naočale debelih okvira nazivaju i geek naočale, a takav je i naziv modnog stila za kojeg su uz naočale debelih okvira karakteristični još i sakoi sa zavrnutim rukavima, dokoljenke, majice s likovima iz stripova i naučno fantastičnih filmova.
Nosi ih i Johnny Deep
Johnny Deep
Zanimljivo je što su geek naočale posljednjih godina (kod nas u Hrvatskoj u modi su negdje od 2010., sudeći po natpisima u modnim rubrikama na internetu), postale toliko popularne da ih ne nose samo oni koji imaju problema s vidom već i oni koji posve dobro vide. Da bi bili u trendu i primjećeni oni takve naočale s običnim staklima kupuju u trgovinama modnim dodacim gdje ih se da nabaviti već za četrdesetak kuna.
Surfajući internetom saznali smo da su geek naočale bile popularne i početkom 20. stoljeća, pa onda sredinom 20. stoljeća. Prema pisanju queer.hr portala, naočale debelih okivra 1917. popularizirao je komičar Harold Lloyd. Kako on nije imao problema s vidom, skinuo je stakla i nosio samo okvire. Sredinom 20. stoljeća popularizirao ih je poznati pjevač Buddy Holly. Trend geek naočala u ovom našem stoljeću prihvatili su mnogi, npr. Johnny Deep, David Beckham, Kim Kardashian, Dakota Fanning…./Mihaela Miklečić, 6. b; fotografije preuzete s interneta/
Imaju ih i naše učenice
Geek naočale ima i nekoliko učenica naše škole. Ipak ne nose ih u školu, već se s takvim naočalama samo slikaju. Neke od njih ustupile su nam svoje fotografije s geek naočalama.
Mađioničar koji je 2011. u Hollywoodu proglašen izvođačem godine za djecu, a devet godina zaredom nalazi se na listi 10 najboljih dječjih mađioničara u svijetu, slavni Jozo Bozo (pravo ime mu je Josip Alajbeg), oduševio je naše predškolce i učenike nižih razreda.
Predškolci i učenici nižih razreda
Prilikom Jozine posjete školi (3.2.) sve je prštalo od smijeha. Loreni Benčak jako se svidjelo kad je Jozo smanjio balone, a Dominiku Đurinu trikovi s nevidljivom vrpcom.
Doznali smo da su se mališani rado javljali za pomoćnike u trikovima te da su na kraju dobili nagrade. Učenici su nagrađeni malim magnetićima s Jozinim likom, a učiteljice čarobnim napitkom za poboljšanje veselja, kako je Jozo nazvao paketić kave za dvije šalice.
Učiteljice Dubravka Kos i Marina Golec ispričale su nam da je Jozina predstava vrlo poučna jer kombinirajući trikove i glumu djecu poučava o vrijednostima prijateljstva, dječjih prava i odgovornosti. /Lorena Hubina, 8.a; fotografije: L.H./
Projekt Fred at School zahtjeva od učenika da osim filma nauče nešto i o radiju, zato ćemo vježbati pripremati radijske priloge.
Kako u svom prvom prilogu zvuče Marko Miklečić, Domagoj Blagaj, Josipa Dubravec, Lorena Hubina, Martina Kešer, Karla Senko, Nikolina Ranilović, Marko Hadrović i Antonija Kos poslušajte na priloženoj poveznici. /Uredništvo/
U maskiranoj povorci sudjelovala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Psići dalmatineri, pčelice Maje, klaunovi Bumbe, patuljici iz šume Striborove i brojni drugi junaci crtanih filmova „okupirali“ su danas (17.02.) središte Svetog Petra Orehovca. Njihovo lajanje, zujanje, plesanje …. pratio je dosad najveći broj roditelja, ali i malih maškarica koje još ne idu u školu.
Fotoaparati roditelja škljocali su ne samo uzduž ulice gdje se šetala naša maskirana povorka u kojoj je sudjelovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (Petar Kos, 7.b), nego i u prepunom Vatrogasnom domu. Tamo su se pjesmom i plesnim točkama predstavile sve grupne maske iz matične i područnih škola.
Kroz program su vodili osmaši Ivan Višak i Josipa Dubravec, a između predstavljanja maskiranih grupa duhovitim vicevima zabavljali su nas Mat i Pat likovi iz crtića „A je to“. Njih su glumili petaši Sebastijan Orak i Marko Puškar. Oni su nam uz svoje glumačko umijeće pokazali i svoje majstorske vještine. Naime, Mat i Pat su na pozornici ispilili nekoliko letvica i iz njih su uz pomoć čavli i čekića načinili slovo O, koje je nedostajalo u natpisu „A, je to“.
Za zanimljivo osmišljen program zaslužne su pedagoginja Gordana Ščetar i defektologinja Nataša Orejaš, a za njegovo ostvarenje svi razrednici, ali i svi mi maskirani te naši roditelji koji su nam pomagali u izradi maski. Kako smo bili krasni pogledajte na brojnim fotografijama ispod teksta. Klikom na fotografiju možete je pogledati u većem formatu. /Ivana Miklečić, 6.b; fotografije S.L./
“Tomica i prijatelji” naj grupna maska
Nakon zabavnog programa načelnik općine Franjo Poljak plaketama je nagradio najoriginalnije maske. Za najoriginalniju grupnu masku plaketu su dobili učenici PŠ Gregurovec, likovi iz crtića „Tomica i prijatelji“. Najoriginalnijom pojedinačnom maskom proglašena je baka iz Crvenkapice (Klaudije Mažar, 6.b). Najbolji krafilin ispekla je baka Ana Huzjak, a plaketu je umjesto nje primila njenja unuka Paula Tukša.
Načelnik Poljak i nagrađeniTumpak-Brčić i Kos uređuju svoje drugašićePovorka 1Povorka 2Publika“A je to” Puškar i OrakMale maškarice gledaju velikeMartinčić, Pengov, ŠikićGolec, FadigaKos, Miklečić
Uz pomoć papirnatih vreća za smjesu, žute boje za bojanje fasade i papira za plakate, učenici 5. a razrednice Ane Pengov, pretvorit će se u klauna Bumbu, lik iz istoimenog crtića. U petak ( 13. 2.) zatekli smo ih žutih i crvenih prstiju od bojanja.
Od učiteljice Pengov doznali smo da im je zbog velike površine koju treba obojati, propao plan da vreće obojaju s temperama, pa je pomoć stigla od profesionalca za fasade. On njega su dobili boju kako bi postali pravi žuti Bumbe.
Učenice Helena Kralj i Sanela Karas rekle su nam da jedva čekaju nastup na maskenbalu, u utorak u Vatrgoasnom domu u Svetom Petru Orehovcu, gdje će se predstaviti s pjesmom iz crtića Bumba. Jedva čekamo da vidimo u kakve će se likove iz crtića pretvoriti učenici ostalih razreda. /Ana-Marija Nemčić, 6.b/
M. Kurtnajek, D. Oblakovič, N. Žugec- nagrađene iz smjene A
Valentinovo
M. Kurtnajek, D. Oblaković, N. Žugec- nagrađene iz smjene A
Osmašica Nikolina Žugec za A smjenu i šestašica Ana-Marija Nemčić za smjenu B, osvojile su prve nagrade na školskom natječaju za najbolje pjesme o ljubavi. Pjesme o ljubavi pisali smo u povodu Valentinova, a po 3 najbolje pjesme iz svake smjene, danas (13. veljače), imali su prilike čuti svi učenici škole jer su ih nagrađene posjetile u njihovim razredima i čitale im svoje pjesme.
Čast da pročitaju svoje pjesme u smjeni A imale su još: Doroteja Oblaković i Marta Kurtanjek, učenice 5.a, koje su osvojile drugo i treće mjesto na natječaju. U smjeni B pjesme su još čitale trećašica Magdalena Santo i šestašica Veronika Šapnić. Pobjednice su nagrađene plišanim medvjedićima, dobitnice drugog mesta dobile su šalice sa srcima, a dobitnice trećeg mjesta plišanu mišicu. Sve nagrađene dobile su još i velike čokolade.
M. Satno, V. Španić, A.M. Nemčić i D. Mamek- smjena B
Hoće li one dobivene čokolade, sutra na Velentinovo, možda pokloniti svojim simpatijama nismo doznali, ali je poznato da je na natječaj stiglo 19 pjesama, od kojih su samo dvije napisali dječaci.
U povjerenstvu za izbor pjesama bile su učiteljice : Marina Golec, Nataša Šmid, Brankica Raguž, Mirjana Škvorc i Andrea Katanović te učenice Antonija Kos i Sara Orak. Prigodni valentinovski pano uredile su učiteljica Željka Fadiga te učenice Jasmina Futnak i Mihaela Miklečić, učenice 6.b. /Jasmina Funtak, 6.b; fotografije: S.L./
Poslušajte nagrađene
Na poveznici ispod fotografija poslušajte kako su svoje pjesme recitirale nagrađene pjesnikinje, a u nastavku pročitajte i ostale pjesme pristigle na natječaj. Na početku snimke su pjesme smjene B.
ZALJUBLJENI DJEČAK
Već me neko vrijeme
Taj nemir muči
Ne jedem, ne spavam
Niti ne učim.
Pred očima je mojim
I kad ih sklopim
Od pogleda njenih
Kao sladoled se topim.
Srce je izgubilo ritam
Pa sad ubrzano tuče,
Kad sam pored nje
Strašno mi je vruće.
Dlanovi mi se znoje,
Noge mi se tresu,
Ne mogu se sjetiti
Ni ime, ni adresu.
Ali to nije ništa!
Bez panike, molim.
Zaljubio sam se, eto
I sad ludo volim. Karlo Orehovački, 8.a
LJUBAV
Ljubav je kad zaljubiš se u nečije oči
I kad ih sanjaš cijele noći.
Kad te u sedmo nebo ponese svaki njegov pogled,
I kad ti je osmjeh taj sladak kao med.
Neopisiv osjećaj to je,
koji ubrzava srce moje.
Srce tada kuca tisuću puta u minuti,
Onda kada me baš ništa ne ljuti.
Kada se smijem uvijek iz jednog razloga,
A razlog je on, ljubav srca moga.
Ljubav je kada ne možemo razmišljati o ničem drugom,
Kada sve vrijeme bez njega nazivamo tugom.
Kada imam u glavi tisuću riječi kojima bi mogla opisati to,
Kada si sretan kao da si osvojio loto.
Ljubav je to neopisivo nešto
Koje se riječima ne može napisati vješto. Veronika Tomak, 8.a
STARA LJUBAV
Ima jedna stara ljubav
koju još volim.
Duga šetnja iz
sedmog neba,
nema kraja.
Volim ga još,
a moram bez njega.
O, ljubavi stara.
Ima jedna stara ljubav
Koju još volim.
Dugoj šetnji iz sedmog neba,
nema kraja. Jasmina Funtak, 6.b
LJUBAV
Ljubav je radost,
kolika god velika da je strast.
Ljubav je nešto neopisivo, neizrecivo,
nešto neodoljivo ali je osjećajna.
Ljubav je nešto najljepše u životu,
svi vole ljubav jer je nježna i meka,
topla je ko mala deka.
Svi ljudi vole ljubav
jer je ljubav kao san.
Kada zažmiriš, sanjaš je,
kada si budan, osjećaš je.
Ljubav nikad nije bila bolji osjećaj,
jer je ljubav izdaleka sjaj! Antonela Štimac, 6.b
LJUBAV
Zaljubljen može biti svak,
malen, velik, pa čak i đak prvak.
Zaljubljen možeš biti, ali kad te
netko povrijedi, osjećaje ne možeš skriti.
Ljubav je nešto najljepše,
nešto što te vodi do zaljubljenosti,
zato je to najljepši osjećaj na cijelom svijetu. Tanja Šatrak, 6.a
LJUBAV
I sunce i more i nebo
sve si moje,
i danas i jučer
i zauvijek.
I ljeto i zima i snijeg
sa planina,
Sahara pijeska nema
koliko ljubavi za tebe
imam ja!
Nije Amerika, nije ni Meksiko,
ni vrela Afrika ko ti
vjeruj nitko. T.M.
LJUBAV
Ljubav je skup osjećaja.
Sreće kad ga vidiš,
tuge kad ga ne vidiš,
srama kad ga pogledaš u oči.
Svaku sekundu misliš o njemu,
no ne želiš mu reći što je na stvari,
već želiš da on napravi prvi korak.
Na njega ćeš uvijek misliti
i uvijek će ti biti na
posebnom mjestu u srcu. Veronika Međan, 7.a
Želim
Za danas želim da me pozdraviš.
Da me primijetiš.
Da mi malo pažnje pokloniš.
Da pomisliš jednom na mene
i ne misliš samo na sebe.
Da ne misliš na matku
ili hrvatski.
Na prirodu i engleski.
Želim da misliš na mene
kao što ja stalno mislim na tebe. Emanuela Koretić,5a
Ljubav
Ljubav je kao san,
ljubav je kao pero
što te nježno škaklja.
Ljubav je kao sunce
što te miluje.
Ljubav je puna emocija.
Ljubavi se rađaju
svaki dan.
Ljubav neki kriju.
ALI ZAŠTO LJUBAV KRITI? Lorena Benčak, 2. razred
Ljubav
Ljubav je smisao života,
priča bez kraja
neukrotiva veza između dvoje ljudi
i početak beskrajnog raja.
Ona je neuništiva,
nje se ne možeš lako odreći,
ali se moraš potruditi
i ljubav na pravi način steći.
Ljubav je lijepa
ljubav je čista,
čovjek kad je ima
sav blista. Karla Ruganec, 8.a
Bez tebe
Bez tebe
Nedostaje mi
Sreća
Tvoj osmijeh
I dodir tvojih usana
Bez tebe
Život nije vrijedan spomena,
bez tvoje ljubavi
u mom srcu je praznina. Antonija Kos, 8.a
Ljubav u osnovnoj
Išli su u peti razred
kad su se zaljubili.
Nisu znali što je ljubav,
no znali su se ljubiti.
Na fejsu su objavili
da su oni par savršeni.
Dva dana je ta ljubav trajala,
dok ona nije sliku drugog dječaka lajkala. Antonija Kos, 8.a
Gosti s Hrvatskog radija i HRT Akademije na prvom susretu objasnili su nam što je naš zadatak u projektu koji promiče filmsku pismenost
S. Krovinović, G. Jablanović, M. Makovec
Zajedno s učenicima iz Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Italije, Francuske, Islanda i Italije, naša i još 5 hrvatskih škola sudjelovati će u projektu FRED AT SCHOOL. Da bi nam objasnili kakav je to projekt i što je naš zadatak, nedavno (9. veljače) su nas posjetile Sandra Maričić i Majda Makovec, novinarke Hrvatskog radija, te Snježana Krovinović i Goran Jablanović s HRT Akademije.
Od njih smo doznali da je FRED AT SCHOOL projekt kojeg financira Europska Unija u okviru programa “Kreativna Europa” (Stručni razvoj publike), a cilj mu je procijeniti i promicati filmsku pismenost među učenicima, ali i upoznati ih s medijem radija.
Prvi naš i zadatak ostalih sudionika u projektu, bit će popunjavanje on-line ankete s pitanjima u vezi filmske pismenosti i navike gledanja filmova. Zatim će svatko u svojoj školi učiti ponešto o filmu i povijesti filma, a potom slijedi zajedničko gledanje u online “Virtualnom kinu”. Svi sudionici projekta, kako su nam rekle Makovec i Maričić, gledat će filmove o ljudskim pravima. To su filmovi koji su bili među finalistima LUX-a, filmske nagrade koju dodjeljuje Europski parlament. Gledat će se ukupno četiri filma u razdoblju od ožujka do svibnja.
Na FRED radiju emitirat će se i razgovori s glumcima
Nakon gledanja filma naš će zadatak biti da analiziramo filmove i da našu diskusiju tonski zabilježimo, a zatim će se na temelju toga pripremati radijske reportaže. Te će se reportaže emitirati na FRED internetskom radiju. Na FRED radiju će se osim učeničkih reportaža moći slušati i razgovori s redateljima, glumcima i drugim sudionicima filmova.
Maričić snima Marka Miklečića
Kako bi bolje shvatili što se od nas očekuje nakon gledanja filma, naši gosti su nam prikazali film “Brašnići”, učenika OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba. Poslije smo razgovarali o filmu, a novinarke su nas snimale, i odmah nakon toga pokazale su nam kako se prilog može urediti u programu za montiranje Netia.
Na početku je bilo teško iz nas izvlačiti riječi, pogotovo od dječaka, ali nakon nekog vremena smo se opustili. Kad smo čuli kako to zvuči kad je montirano, zaključili smo da smo ipak rekli dosta zanimljivih misli vezanih uz film koji smo gledali. Novi susret s novinarkama HRT-a očekuje nas u ožujku nakon što pogledamo prvi film. /Nikolina Žugec, 8.a; fotografije: S.L./
Na Festivalu u Dugom Selu, grupa učenika izvela skladbu Klaudija Mažara, učenika 6.b
Nas sedmoro osjećali smo se kao zvijezde na predivno uređenoj pozornici 1. Festivala dječjeg glazbenog stvaralaštva. Među svim onim od balona i papira izrađenim violinskim ključevima i notama, u dvorani OŠ „Ivan Benković“ u Dugom Selu, izgubili smo tremu čim smo započeli svirati „Dark Street“, skladbu našeg kolege Kaludija Mažara (učenika 6.b), koja nas je i „dovela“ na Festival.
Na Festivalu su nastupili predstavnici 12 osnovnih škola koje je izabralo povjerenstvo po raspisanom natječaju. Mi smo jedini nastupili s intrumentalnom skladbom. Naša mentorica Ivana Šiković, a i mi sami, bili smo zadovoljni našim nastupom, a uživali smo slušajući i nastupe drugih izvođača. Osobito nam se svidio nastup Jadrana Mihelčića, učenika iz Oš Matija Gupca iz Zagreba, nagrađenog za najbolju glazbenu izvedbu.
U počast glazbi i haljina s notama
Mihelčić je pjevao tako divno, da smo se naježili od njegova glasa. Ujedno je svirao i klavir, a doznali smo da je sam i skladao skladbu koju je izvodio. Bilo je lijepo i družiti se s učenicima drugih škola, a imali smo priliku upoznati i fotografirati se s mladom kantauotoricom Sarom Renar, koja je nedavno nominirana za glazbenu nagradu Porin i to u dvije kategorije: za najbolji album alternativne glazbe te za najbolju žensku vokalnu izvedbu.
Unatoč tome što nismo osvojili ni jednu od triju nagrada, bili smo jako zadovoljni što smo imali priliku nastupiti na ovom, izvrsno organiziranom Festivalu, na kojem je počast glazbenom stvaralaštvu svojom haljinom ukrašenom notama dala i Sandra Frančišković, tajnica Opusa, Udruge koja je organizirala Festival. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije: Opus/
Nagrađeni su i…
Na Festivalu su dodijeljene još dvije nagrade. Nagrada za najbolju skladbu pripala je učenicima OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka, a nagrada za najorginalniju izvedbu učenicima Oš Ljudevita Modeca iz Križevaca.
Na prvoj poveznici pogledajte video snimku nastupa u Dugom Selu. Mobitelom ju je snimila mentorica Ivana Šiković. Na drugoj poveznici poslušajte zvučnu snimku Mažareve skladbu izvedenu prilikom probe u školi 4.veljače.
