Home Blog Page 134

Družili se s Antonijom Mišurom, Gordanom Kožulom….

0

Univerzalna sportska škola

Na stadionu Mladosti predstavljali smo našu Koprivničko-križevačku županiju

11066798_829742263742074_3709965579392665743_n
Košarkašica Antonija Mišura rado se fotografirala s djecom

Košarkašicu Antoniju Mišuru, plivača Gordana Kožula i vaterpolista Dubravka Šimenca, imali smo nedavno (29. 5.), priliku vidjeti na stadionu zagrebačke Mladosti.

Tamo smo prisustvovali 8. Danu univerzalne sportske škole i to kao jedini predstavnici naše Koprivničko-križevačke županije. Iz naše škole bilo je nas 16 učenika i naši voditelji, učitelj Saša Šikić i učiteljica Dubravka Kos, a ukupno je tog dana na stadionu Mladosti bilo čak 696 učenika i 77 voditelja iz 21 županije.

Košarkašica Antonija Mišura rado se slikala s djecom

Igrali smo razne igre: vođenje lopte rukom i nogom, trčanje na 50 metara, hodanje po gredi, bacanje kugle… , a njaviše nam se svidjela igra s padobranom. U toj smo igri morali zajednički pažljivo dizati i spuštati padobran kako s padobrana ne bi ispala loptica.

Kad smo odigrali sve igre, svi smo dobili medalje i sendviče. No, obzirom da smo izgubili puno energije igrajući se, na odlasku kući zaustavili smo se u MC Donaldsu.

IMG_3976Univerzalna sportska škola je program kojeg je 2007. pokrenuo Hrvatski školski športski savez. Okuplja učenike od 6 do 10 godina, a cilj je učenike naviknuti na svakodnevno tjelesno vježbanje. U našoj školi program Univerzalne sportske škole, dva puta tjedno po 45 minuta, vodi učitelj Saša Šikić. /Ema Fiket, 4. razred; fotografije Saša Šikić i preuzto s web stranice HŠŠS/

11265425_829742193742081_7244884639967599410_n[1]

Naša ekipa na stadionu Mladosti

Pogledajte film “Maturalac”

0
Karla Senko, Doroteja Mamek, Veronika Tomak- reperice

Filmska grupa

Naša filmska grupa ovih je dana završila svoj drugi igrani film

Članovi filmske grupe OŠ Sveti Petar Orehovec ovih su dana završili “Maturalac”, svoj drugi igrani film. Film je snimljen po motivima romana “Nulti sat”, Siniše Cmrka, a da bi ga snimili onako kako je bilo planirano moralo se snimati i izvan naše škole.

Dobru volju da nam ustupe svoj prostor za snimanje imali su u Gimnaziji Ivana Zakmardija Dijankovečkog i zato im i ovim putem zahvaljujemo na suradnji.

Film je zahtijevao suradnju i na glumačkom planu i zato velika hvala slijedećim pojedincima i školama: Igoru Frbežaru – nastavniku OŠ Sidonije Rubido Erdödy iz Gornje Rijeke, Tomislavu Belušiću, suradniku Varaždinske televizije, Kristini Dubravec iz PŠ Bočkovec, učiteljici Andrei Martinčić, defektologinji Nataši Orejaš, učitelju Tomislavu Hanžekoviću, tajnici Snježani Švagelj i ravnatelju Stjepanu Lučkom, djelatnicama Komunalnog poduzeća i učenicima OŠ “Vladimir Nazor” iz Križevaca.

Igor Frbežar glumi ravnatelja Leku
Igor Frbežar glumi ravnatelja Leku

Učitelj Igor Frbežar u filmu glumi glavnu ulogu, ravnatelja Leku. Tomislav Belušić glumi novinara Varaždinske televizije. Učiteljica Kristina Dubravec glumi nastavnicu matematike. Učiteljica Andrea Martinčić glumi razrednicu. Defektologinja Nataša Orejaš glumi gluhonijemu majku. Učitelj Tomislav Hanžeković glumi Štefa iz turističke agencije. Tajnica Snježana Švagelj glumi tajnicu Tatjanu, a ravnatelj Stjepan Lučki ravnatelja.

Učenici OŠ “Vladimir Nazor”, njih petnaestak, statirali su u filmu i to zahvaljujući pozivu njihove učiteljice Andree Katanović, a u filmu su statirale i djelatnice Komunalnog poduzeća Križevci Dijana Mijač Dretar i Nikolina Kloptan.

Nataša Orejaš i Jasmina Funtak
Nataša Orejaš i Jasmina Funtak

Film ne bi mogli snimiti ni bez naših reperica. Njih su glumile Doroteja Mamek, Karla
Senko i Veronika Tomak, a za repanje ih je pripremala učiteljica Ivana Šiković. Manje uloge u filmu imale  su i učenice: Ivana Horvat (glumi učenicu) i Jasmina Funtak (kćerka gluhonijeme majke). Zahvaljujemo i svim učenicima 8. b, te članovima Učiteljskog vijeća koji su nam pomogli statirajući u filmu.

Na kraju valja spomenuti da su u realizaciji filma ( snimanju, pripremi scenarija, režiji i montaži) sudjelovale slijedeće učenice: Antonija Kos, Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić, Ana-Marija Nemčić, Doroteja Mamek, Karla Senko i Veronika Tomak. /S.L. – voditeljica fimske grupe/

Drugu kameru posudio nam SKIG-ovac Marinko

Veliku zahvalu zaslužuje i Marinko Marinkić, član Studija kreativnih ideja Gunja (SKIG). On nam je za snimanje u Križevcima posudio svoju kameru, kako bi istovremeno mogli snimati krupne i široke planove. Marinku i Mateji Ilijašev, velika hvala i za vrlo korisne upute našim snimateljicama prilikom snimanja. Film pogledajte na poveznici ispod teksta.

Autobus bio brži od aviona?

0
Vožnja autobusom po Zračnoj luci Zagreb

Promet

Na terenskoj nastavi učenici prvih i drugih razreda posjetili i Zračnu luku Zagreb

Najzanimljivije je bilo na aerodromu i to onda kad smo se vozili u autobusu, a jedan se avion spuštao. Izgledalo je kao da se utrkujemo i da smo mi u autobusu brži. – Rekla nam je Lorena Benčak, učenica drugog razreda, prepričavajući kako je doživjela terensku nastavu posvećenu prometu, na kojoj su 15. svibnja bili svi učenici prvih i drugih razreda matične i područnih škola.

Učenika Martina Bračuna oduševili su avioni, pogotovo ogroman Boeing, a kaže da su vidjeli i mali avion sa samo 5 sjedala. Bilo mu je zanimljivo vidjeti i hangare u kojima su smješteni avioni te   putnike kako silaze iz aviona po velikim stepenicama

Gabrijel Vršak ispričao nam je da su prilikom obilaska autobusnog kolodvora posjetili i turistički ured koji im je nalikovao na knjižnicu, jer ima puno izloženih brošura. Neke od brošura dobili su na poklon, a na autobusnom su ih osim velikog broja autobusa zainteresirale i pokretne stepenice. No, bili su žalosni što se nisu smjeli njima provozati.

Mirni Kovačec bilo je zanimljivo i na željezičkom kolodvoru gdje su čuli što je to vozni red, tko su strojovođe, što rade kondukteri, što su to peroni i još puno toga o prometu željeznicom.. Doznali su i da je prvi vlak na Glavni kolodvor Zagreb stigao prije 153 godine (1862.), a svima im se najviše svidjela stara parna lokomotiva postavljena na ulazu u Glavni kolodvor. Od vodiča su saznali da je ta je lokomotiva proizvedena davne 1891. u Mađarskoj, i da su se takve parne lokomotive koristile do 60-tih godina 20. stoljeća. Tad su ih zamijenile električne i one koje pokreće dizel gorivo. /Ivana Miklečić, 6.b, fotografije Gordana Ščetar/

pizap.com14338362395441

pizap.com14338356375732

Za „Masni žganec“ treba i krpenjača

0
Igra "Masni žganec"

Sportski susreti

Šesto sportsko nadmetanje učenika Fodrovca i Gregurovca

Za „Masni žganec“ nije im trebalo brašno i špek, već krpenjače, komad užeta i puno dobre volje i spretnosti, jer učenici PŠ Fodrovec i Gregurovec, 5. lipnja nisu kuhali žgance, već su igrali starinsku igru. Igra se tri  minute, a pobjednik je ekipa koja na kraju ima više otetih krpenjača. Ukoliko masni žganec, učenik s jednom rukom zavezanom za stup, dotakne nekog od učenika koji žele oteti kprenjaču taj ispada iz igre.

To je bila vrlo zanimljiva, ali ne i jedina igra, na ovim sportskim susretima. Zahtjevna i zanimljiva bila je i „Prenesi glasnika“ – poznatija kao „Pišilonac“. Ta je igra slična štafeti, samo je teret puno teži. Ne prenosi se štafetna palica, već jedan učenik prenosi drugog učenika na leđima. Također jedna vrsta šafetne igre bila je i „Prenošenje kamenčića“. U toje se igri kamenčić prenosi na stopalu i dodaje drugom članu ekipe. Spretniji s kamenčićima bili su učenici Gregurovca, dok su u ostalim igrama više sportske sreće imali Fodrovčani.

Igralo se još i „Premještanja medicinki iz koluta u kolut” i igre „Štafeta – tko će prije“. Bilo je puno navijanja, smijeha i veselih lica na ovim susretima koji su se prema riječima učiteljice Mirjane Mekovec, ove godine održali po šesti puta.

Da su se sudionicima susreta ovakve igre sviđale, vidjelo se i po tome što su i nakon službenog završetka natjecanja, učenici oformili nekoliko ekipa i nastavili se igrati. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije M.M. i Lidija Marinković/

Navijači
Navijači

pizap.com14337769479931
Prenošenje glasnika i igra s kolutovima

pizap.com masni14337765110771
“Masni žganec”

Prenošenje kamenčića
Prenošenje kamenčića

Protivili se ljubavi kineskinje i Hrvata

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Fred@school

Projekt završavamo druženjem na HRT-u

Kad ih kineskinja poslužuje u kafiću to je uredu, ali kad se Hrvat zaljubi u tu istu kineskinju to svima smeta. Oni kojima to smeta su talijanska zajednica u malom ribarskom gradu Chioggi, u venecijanskoj laguni, u kojoj Hrvat živi već 30 godina, pa ga smatraju svojim i kineska zajednica u istom gradu.

Rade Šerbedžija igra ulogu ribara Bepija-Pjesnika
Rade Šerbedžija igra ulogu ribara Bepija-Pjesnika

Ova ksenofobična (ksenofobija- jaka odbojnost, mržnja prema strancima, svemu što je tuđe)   situacija čini zaplet filma „Shun Le i Pjesnik“, talijanskog redatelja Andree Segrea, za koji je nagrađen brojnim nagradama na filmskim festivalima. Mi smo taj film imali priliku gledati u sklopu projekta Fred@school,  i njime smo završili projekt tokom kojeg smo gledali i raspravljali o četiri  filma na temu imigranata.

Razgovarjući o ovom filmu sa Sandrom Maričić, novinarkom Hrvatskog radija, zaključili smo da je to film koji nam se sviđao više od prethodna tri zato što mu je tema ljubav. Ipak ta se ljubav između kineskinje i ribara Bepija, poznata po nadimku Pjesnik, kojeg glumi naš glumac Rade Šerbedžija, nije ostvarila jer okolina u kojoj žive nije spremna prihvatiti da ljubav može nadilaziti granice nacije i rase.

Gledajući ova četiri igrana filma shvatili smo da film ne mora biti samo laka zabava, već da se gledajući filmove može i puno toga naučiti. Kroz ovaj projekt mi smo se suočili s pitanjem imigranata, o kojem u školi inače nismo imali prilike razgovarati.

Maricic 8-l-120515Isto tako važnim čini mi se i to što smo nakon filmova imali prilike raspravljati o filmu, vježbajući tako komunikaciju. Imali smo mogućnost govoriti, a da nas nitko ne ocjenjuje, da za izrečeno ne dobivamo jedinicu ili dvojku, što nas je ohrabrilo da sudjelujemo i iznosimo vlastita mišljenja o filmu. Razlika je bila velika nakon prve i zadnje rasprave o filmu. Dok su nam za prvu raspravu trebala tri školska sata jer je novinarka morala “izvlačiti” riječi iz nas, nakon četvrtog filma rasprava je potrajala jedan školski sat, a mi smo sami većinu vremena dizali ruke u zrak i pokušavali doći do riječi.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Valja napomenuti i da su sva četiri filma koja smo gledali bili europski filmovi koje inače baš nemamo priliku gledati. Gledajući ih zaključili smo da je u njima manje akcije, a više stvarnosti. U nekim trenucima ti su filmovi bili gotovo poput dokumentarnih,  i više potiču na razmišljanje od tipičnih akcijskih filmova kakve smo navikli gledati.

O svojim iskustvima gledanja europskog filma i samom projektu Fred@school imat ćemo priliku razmjeniti mišljenje i s preostale četiri hrvatske škole koje su sudjelovale u ovom međunarodnom projektu. Bit će to 11. lipnja kad smo pozvane na zajedničko druženje u prostorima Hrvatske radio televizije. /Antonija Kos, 8.a; fotografije: S.L./

Najviše papira i tekstila

0
Šuma u Stražincu

Zeleni otoci

Za nabavu 100 kontejnera uloženo 172.500 kuna

Kontejner za papir i onaj za tekstil gotovo su puni, a najmanje je ispunjen kontejner za metal. Takva je situacija na zelenom otoku pored crkve u Svetom Petru Orehovcu, jednom od 20 zelenih otoka postavljenih sredinom travnja na području naše Općine.

U Komunalnom poduzeću Križevci doznali smo da kontejnere još nisu praznili, te da će se to činiti po potrebi, odnosno dojavi njihovih djelatnika, koji će popunjenost kontejnera kontrolirati prilikom redovnog odvoza komunalnog otpada.

Doznali smo i da za nabavku zelenih otoka izdvojeno ukupno 172.500 kuna, a postavljanje otoka financirali su Komunalno poduzeće Križevci i Fond za zaštitu okoliša.

Smeće Stražinec 3-lNa satovima prirode, mi djeca, učimo kako odvojeno prikupljanje otpada važno radi ušteda, ali i zaštite prirode. Zato se nadamo da će se stanovnici svih naših naselja što prije priviknuti na korištenje zelenih otoka i redovito ih puniti, kako u šumama više ne bi nailazili na prizore poput ovog iz šume u Stražincu. Tamo smo, između ostalog, uočili i dosta staklene ambalaže te plastičnog otpada./Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije M. M.; Jasmina Funtak, Ana-Marija Nemčić, 6.b/

 

 

Strsoglavec i Miklečić naši najbrži plivači

0

Obuka plivanja

Od 5. do 9. svibnja trećaši i četvrtaši učili plivati na koprivničkim bazenima

Josipa Strsoglavec iz PŠ Bočkovec i Mihael Miklečić iz PŠ Fodrovec, pobjednici su natjecanja u plivanju održanog na koprivničkim bazenima 9. svibnja, posljednjeg dana obuke plivanja za učenike trećih i četvrtih razreda naše škole. (Četvrtaši su bili samo iz PŠ) . To je natjecanje među našim učenicima pokazalo da su najbrži plivači učenici Fodrovca. Naime,   čak je četvero fodrovčana osvojilo neko od prva tri mjesta na natjecanju.

No, natjecanje je bilo tek dio petodnevnih događanja na bazenima u Koprivnici. Helena Kemenović, trećašica iz matične škole, rekla nam je da je njoj bilo “najbolje kad je plivala u dubokom”. Uz Melani Santo, ona je jedina od trećaša matične škole otprije bila dobra plivačica, pa je bez problema “zaradila” diplomu plivača A.

Doznali smo da je uz  Helenu i Melani, diplomu plivača A među učenicima matične škole dobila je još jedino Gabrijela Koretić. Ona nije imala predznanje iz plivanja, ali je u 5 dana odlično savladala plivanje i postala A plivačica. Prema riječima razrednice Marine Golec, još troje njenih učenika dobilo je diplomu plivača B, a 7 učenika ostalo je bez diplome i još će  se morati  truditi da bi bili samostalni plivači. Plivanje 1-l

Pod vodstvom Vlade, Sonje, Igora i Mihaela naši su učenici učili plivati prsno i leđno, a rekli su nam da su im od rekvizita s kojima su savladavali plivačke vještine najdraži bili crvići.

Obuku plivanja za naše učenike već niz godina financira Koprivničko-križevačka županija. /fotografije Lidija Marinković/

Druga i treća mjesta osvojili su….

Plivanje 9- lOsim već spomenutih učenika Josipe Strsoglavec i Mihaela Miklečića koji su na natjecanju osvojili prva mjesta, izdvajamo i preostale rezultate.
Među djevojčicama drugo mjesto osvojila je Terezija Šamuga, a treće Lucija Kušec. Obje su iz PŠ Fodrovec. U konkurenciji dječaka drugi je bio Ante Jelak iz PŠ Fodrovec, a treći Antonelo Pavliček iz PŠ Gregurovec.

Marko Puškar najuspješniji na županijskim natjecanjima

0

Natjecanja u znanju

Osmašica Antonija Kos jedina se plasirala na dva županijska natjecanja

Mihael Višak
Mihael Višak

S osvojenim četvrtim mjestom na županijskom natjecanju iz tehničkog, petaš Marko Puškar (5.a), najuspješniji je predstavnik naše škole na ovogodišnjim natjecanjima iz znanja. Druga, ali i jedina koja se plasirala na dva županijska natjecanja je Antonija Kos (8.a). Ona je osvojila 5. mjesto na županijskom natjecanju iz povijesti i 9. mjesto iz fizike, a treći je Mihael Višak (8.b). On je bio 6. na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika.

U ekipnom natjecanju iz vjeronauka ostvareno je četvrto mjesto na županijskom i biskupijskom na natjecanju, a u ekipi su sudjelovali Veronika Španić (6.c), Matija Kurpez(7.b), Matija Kušec (7.b) i Jasmina Funtak (6.b).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Matija Kurpez

Na županijska natjecanja u pojedinačnoj konkurenciji učenici naše škole plasirali su se još iz biologije (Matija Kušec (7.b), 9. mjesto), te povijesti za sedme razrede. Naš najbolji povjesničar na županijskom natjecanju za učenike sedmih razreda bio je Matija Kurpez. On je osvojio 7. mjesto, a valja spomenuti da je Kurpez ove školske godine sudjelovao na najviše školskih natjecanja, čak 5. Osim na povijesti, sudjelovao je i na natjecanjima iz kemije, biologije te u ekipnim natjecanjima iz vjeronauka i Crvenog križa. Druga po broju sudjelovanja na školskim natjecanjima bila je Antonija Kos (4 natjecanja), a treći Matija Kušec (3 natjecanja).

Matija Kušec
Matija Kušec

Ukupno je na svim školskim natjecanjima sudjelovao 71 učenik. Najviše učenika bilo je na natjecanju iz povijesti, njih 15,  zatim slijedi tehnički s 12 učenika, te vjeronauk s 8 učenika. Najmanje ih se odvažilo na natjecanje iz hrvatskog, samo dvije učenice. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije: S.L./

Mentori su…

Mentori učenika koji su se plasirali na županijska natjecanja su: tehnički – Goran Bejuk; povijest – Darko Kožar; njemački- Karolina Tomekovec; fizika – Tomislav Hanžeković; biologija- Tanja Maltar-Okun; vjeronauk – Ana Kambić.

Druga godina zaredom bez maturalca

0

Kriza i recesija

Ravnatelj kaže da je razlog velika gospodarska kriza

Prizore poput ovog iz Zadra, ove godine nećemo imati prilike vidjeti u Klinčeku jer to je fotografija s maturalca, a ove godine, kao uostalom i prošle, maturalca u našoj školi nema.

Ni, ovogodišnji sedmaši, a ni oni prošlogodišnji, nisu uspjeli organizirati toliko željeni maturalac. Od Doroteje Mamek, učenice 8. b doznali smo da su oni prošle godine trebali ići u Šibenik. – No, nije nas se dovoljno prijavilo. Bili smo jako tužni i naša je razrednica pokušala ove godine maturalac organizirati s ovogodišnjim sedmašima, ali ni to nije uspjelo – ispričala nam je Doroteja.

Razrednice ovogodišnjih osmaša Andrea Martinčić i Sofija Vukalović rekle su nam da su i ove godine pokušale organizirati maturalac u Dalmaciji. Ponude koje su stigle u školu kretale su se oko 1700 kuna. Razrednice su se nadale kako  će, obzirom da se ove godine pokušalo spojiti četiri  razreda (oba sedma i oba osma), ipak biti dovoljno zainteresiranih, ali javilo se svega 20 zainteresiranih. Zato se  opet odustalo od maturalca.

m22-zadarObje razrednice osmaša rekle su nam da im je to prva generacija koju ne vode na maturalac. Ravnatelj Stjepan Lučki kaže da problem nije u novom Pravilniku o izletima kojim je propisano da novac za dnevnice i smještaj učitelja moraju osigurati osnivači škola, a ne više agencije kroz  veću cijenu izleta kao dosad. – Naš osnivač (Koprivničko-križevačka županija) nije predvidio stavku za tu namjenu i iako nam nije drago što se maturalac neće organizirati, bit će to olakšica za školske financije – rekao nam je ravnatelj. Dometnuo je da bi se u školi ipak nekako organizirali da se prijavio dovoljan broj učenika te  da je po njegovom mišljenju velika gospodarska kriza, glavni razlog zbog kojeg se u našoj školi maturalac ne organizira drugu godinu zaredom.

Tu riječ kriza i riječ recesija u posljednje vrijeme stalno  čujemo u vijestima, ali nam i naši roditelji često govore da nam nešto ne mogu kupiti jer je kriza. Pogledala sam u rječnik i doznala da recesija znači opadanje ekonomske moći zemlje. Još piše i da je to stanje ili razdoblje usporenih privrednih djelatnosti i blaža gospodarska kriza, usporavanje gospodarskog rasta. Za krizu piše da je to sveobuhvatan poremećaj u društvenom, političkom, ekonomskom životu iz koje je izlazak u pravilu vrlo težak i dugotrajan.

Voljela bih da se pod tim dugotrajanim izlazkom iz krize ne podrazumijevaju godine. Bolje bi bilo toj krizi da prestane za nekoliko mjeseci jer mi šestaši bit ćemo od jeseni sedmaši i na redu smo za maturalac. /Ivana Miklečić, 6.b/

Ozlijedili tri lijeve ruke i lijevu nogu

0
Potpisi za uspomenu

Zagipsani

Svi učenici ozlijedili su se kod kuće

M. Miklečić
M. Miklečić

Dvije lijeve ruke, jedan prst na lijevoj ruci i jedna lijeva noga dvoje naših sedmaša, petaša i šestašice privlače ovih dana posebnu pažnju jer su u gipsu ili langetama.

Ne baš uobičajenu pojavu ozljede lijevih ekstremiteta kod tolikog broja učenika istovremeno, uočili sam pod odmorom u A smjeni kad su Marko Štragelj i Dalibor Posavec prolazili hodnikom, a zatim im se pridružio petaš Dorijan Kelemin. Sedmaši imaju gips na podlatkicama lijeve ruke, a petaš langetu na srednjem prstu lijeve ruke.

U smjeni B situacija je bolja i gips ima samo jedna učenica, šestašica Mihaela Miklečić, no njoj je najteže jer gips ima na nozi, pa se pri kretanju mora pomagati štakama. Svakog od njih pitali smo kako je “zaradio” ozljedu zbog koje su dobili gips i doznali da su se svi ozlijedili kod kuće.

Dorijan Kelemin, 5. a – Ozljeda prsta dogodila  mi se slučajno. Kod mene je u nedjelju (3.5.) bio bratić, igrali smo se i on je pao s kreveta, baš na moj prst. Kako me jako boljelo, moji su me odvezli na ambulantu gdje su mi nakon rendgenskog slikanja stavili langetu.

Potpisi za uspomenu
Potpisi za uspomenu

Marko Štragelj, 7.a – Uzrok ozljede moje ruke je hodanje po ogrjevnim drvima koja su moji nedavno istovarili s prikolice. Drva još nisu bila posložena, pa sam ja po njima hodao, pokliznuo se, pao i slomio ruku.

Dalibor Posavec, 7.a. – Kod kuće sam igrao nogomet. U jednom trenutku išao sam unatrag i pao preko jedne daske. Prilikom pada slomio sam palčanu kost.

Mihaela Miklečić, 6.b – Žurila sam u školu, pa sam trčala po stepenicama i pala. Nisam osjećala baš jaku bol i otišla sam  u školu. No, u školi me počelo sve jače boljeti i otekao mi je palac na lijevoj nozi. Rengendska snimka pokazala je da sam slomila palčanu kost. Tjedan dana imala sam langetu, a dva tjedna morat ću nositi gips. /Katarina Pacur, 6.a; fotografije: S.L./

Kelemin D.; Štragelj M.; Posavec D.