Uskrsna priča, Zeko trenira, Uskrsni zeko, Zaboravljivi zeko, Uskrs stiže, Pisanica, to su samo neki od naslova recitala i pjesama koje su danas na priredbi u povodu Uskrsa izveli učenici PŠ Bočkovec.
Sudjelovali su svi učenici, njih ukupno 12, koliko ih ima u ovoj maloj područnoj školi u kojoj učenike prvog i drugog razreda poučava učiteljica Kristina Dubravec , a trećeg i četvrtog razreda učiteljica Natalija Kos.
Uskrsni zeko (učenik Kristijan Kelemin), učenicima je podijelio pisanice, a nakon priredbe bilo je druženje majki, djece te učiteljica i to uz bogati stol. Naime, majke su priredile kuhanu šunku i jaja te nekoliko vrsta finih kolača kako je to već dugogodišnji običaj u Bočkovcu uz priredbu u povodu Uskrsa. /Jasmina Funtak, 8b.; foto: S.L./
Ekipno 6. među osnovnim školama – najbolji pojedinac Marko Puškar – 11. mjesto na 1500 m
Od 70-tak osnovnih škola koje su danas nastupale na 39. krosu Sportskih novosti, mi smo bili najbrojnija ekipa. Trčalo nas je čak 64 ili gotovo svaki peti učenik naše škole, a ekipno smo osvojili 6. mjesto u konkurenciji osnovnih škola.
Najbolji pojedinačni rezultat postigao je Marko Puškar, učenik 7.b. On je osvojio 11. mjesto u utrci za dječake sedmih razreda na 1500 metara. Od djevojčica najbolji plasman ostvarila je sedmašica Emanuela Poljak koja se plasirala na 16. mjesto.
Bilo nam je lijepo u društvu brojnih natjecatelja iz više od 200 osnovnih i srednjih škola iz cijele zemlje. Sreli smo i učenike nekih križevačkih škola. Od križevačkih škola najbolje rezultate postigli su ekipa OŠ “Vladimir Nazor” i gimnazijalci. Učenici Nazora bili su treći u konkurenciji osnovnih škola, a učenici Gimnazije Ivan Zakmardije Dijankovečki bili su pobjednici u konkurenciji srednjih škola. Ugodnoj atmosferi na natjecanju pridonio je popularni pjevač Tony Cetinski, koji je pjevao neke od svojih najpoznatijih hitova.
Poslije napornog natjecanje okrijepili smo se u MC Donaldsu. Na natjecanje su nas pratili naš mentor, učitelj tjelesnog Saša Šikić te učiteljice Branka Filipović i Đurđica Trakoštanec. U Zagrebu su nas dočekali učitelj Darko Višak i učiteljica Silvija Ognjan-Podolski. /Ana-Marija Nemčić, foto: A.M.N.; fotografije ispod teksta preuzete su s portala Sportske novosti/
Autor agencija Cropix – preuzeto s portala Sportske novostiAutor agencija Cropix – preuzeto s portala Sportske novostiAutor agencija Cropix – preuzeto s portala Sportske novosti
Članovi filmske grupe Mihaela Miklečić, Ana-Marija Nemčić, Marko Puškar i Antonela Štimac, nedavno (20. 3.) su posjetili OŠ “Grigor Vitez” u Svetom Ivanu Žabnu. Povod za posjet školi u Žabnu bio je naš film “Okus doma – gost ACES-a”. Naime, škola “Grigor Vitez” taj je dan održavala projektni dan posvećen projektu “Škole za Afriku”. Kako je jedan od njihovih gostiju bio i Prince Wale Soniyiki, predsjednik Društva Afrikanaca u Hrvatskoj, o kojem smo mi lani snimili kratki dokumentarni film, naša je škola dobila poziv za predstavljanje filma.
Nakon prikazivanja filma imali smo priliku kušati pržene banane jedno od jela koje su pripremali Prince i njegovi kolege, King Bongo Wethi, Dauda Ridwan Adewale i Linder Musimbi. Banane su nam bile fine, a uz njih se se posluživala i dva umaka koji su za naš ukus bili neobični.
Šteta što u školi “Grigor Vitez” nismo mogli duže boraviti, jer bilo je puno zanimljivih programa. Između ostalog taj su dan organizirali i radionice izrade afričkih frizura, izrade nakita, a iz gline su izrađivali afričke maske. Čuli smo da je izvrsna bila i radionica na kojoj se plesalo uz zvukove afričkih bubnjeva bongosa i djembea. /Ana-Marija Nemčić, 8.b; foto: Jerko Barišić, Martina Sokač/
S ekipom filmaša u Žabnu je bio ravnatelj Stjepan Lučki
U Primoštenu svoje “baterije punio” i poznati redatelj Mario Kovač
Mario Kovač
– Hvala vam što dolazite na LiDraNo. Vi vraćate nadu da ćete promijeniti ono što je uprskala naša generacija – rekao je to Mario Kovač, predsjednik državnog povjerenstva LiDraNa, na zatvaranju ove smotre literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva. Pohvalivši kreativnost mladih koji su nastupili na ovogodišnjem LiDraNu (održanom od 20. do 22. 3. za osnovne škole), Kovač je napomenuo i da na LiDraNo dolazi kako bi “napunio baterije”.
Svoje “baterije mogli smo napuniti” i svi mi koji smo bili u Primoštenu i imali prilike gledati izvrsne glumačke nastupe, slušati radijske emisije ili pogledati neke od najboljih listova u državi. Među njima je bio i naš Klinček, kao jedan od 15 pozvanih listova osnovnih škola. Među pozvanima bilo je 11 tiskanih listova, a nas digitalnih samo 4. Na okruglom stolu imali smo priliku čuti što svaki od listova radi dobro, ali i što bi se još moglo poboljšati. Uz taj poučni dio LiDraNa, našlo se vremena i za druženje, ali i gledanje samostalnih i skupnih scenskih nastupa.
Ono po čemu ću ja zapamtiti ovaj LiDraNo bila je predstava “U koju ćeš ti srednju”, učenika dramske skupine iz OŠ Petra Zrinskog Zagreb. Bilo je još dobrih nastupa, ali ovaj u kojem su glumci izvrsno dočarali brige osmaša, dobio je najburniji pljesak. Dugo sam pljeskala i ja, a dok sam gledala nastup učenika iz škole Petra Zrinskog, bila sam presretna što sam još sedmašica. /Emanuela Koretić, 7. a, foto: S.L./
Natjecao se u kategoriji strojarska konstrukcija, a za praktični rad izradio diobeni stol
S 59. natjecanja mladih tehničara u Primoštenu (održano je 29. do 31.3.) naš se sedmaš Marko Puškar vratio s priznanjem za osvojeno treće mjesto. Izvrstan rezultat na Državnom natjecanju mladih tehničara Puškar je postigao u kategoriji strojarska konstrukcija.
– Po nacrtima koje smo dobili izrađivali smo napravu koja se zove diobeni stol, a služi za crtanje kružnica i zupčanika za neke strojeve- rekao nam je Puškar, dodavši da su za izradu praktičnog zadatka imali ukupno 8 sati. Za izradu ove naprave trebalo je dobro pročitati nacrt, biti precizan i brz i znati se dobro služiti bušilicom i ostalim alatima koji su im bili na raspolaganju za izradu praktičnog zadatka.
Nakon što su napravili diobeni stol, natjecatelji su pred komisijom morali održati kratko izlaganje i predstaviti svoj rad, za što je Puškar od mogućih 20 osvojio 17 bodova. Uz praktični rad, natjecatelji su morali dokazati i svoje teoretsko znanje iz tehničkog odgoja. Niti teoretski zadaci Puškaru nisu predstavljali problem te je nakon zbrajanja bodova iz teorije i praktičnog rada osvojio treće mjesto.
U Primoštenu je s Puškarom boravio i njegov mentor Goran Bejuk. Na natjecanju je bilo ukupno 249 učenika i 130 mentora iz cijele Hrvatske. U Puškarovoj kategoriji natjecao se 21 učenik. /Emanuela Koretić, 7.a; foto: Slavko Horvat/
Agronom Slavko Kopilović istaknuo da nepravilno postupanje sa stajskim gnojem može prouzročito probleme s disanjem, anemiju i različite druge bolesti
Da stajski gnoj treba pravilno skladištiti kako ne bi zagadio potoke ili što je još gore bunare naučili smo istražujući podatke za naš projekt „Vratimo život našim vodotocima“. Nepravilno postupanje sa stajskim gnojem može prouzročiti probleme s disanjem, anemiju, plavetnilo kože i različite druge zdravstvene probleme. Tome nas je nedavno (17.3.), na predavanju o Nitratnoj direktivi poučio Slavko Kopilović, voditelj Podružnica savjetodavne službe za Koprivničko-križevačku županiju.
Agronom Slavko Kopilović
Predavanje je održano u Vatrogasnom domu u Fodrovcu, a uz savjetnika Kopilovića okupljenim poljoprivrednicima obratili smo se i mi. Ukratko smo predstavili naš projekt te smo zainteresiranima podijelili letke u kojima smo izdvojili najvažnije mjere Nitratne direktive.
Od agronoma Kopilovića na predavanju smo čuli i podatak da su u našoj Županiji u nekim bunarima izmjerene i peterostruko veće količine nitrata od maksimalno dopuštenih 50mg/l. Kopilović je poljoprivrednicima iscrpno objasnio kako i kada bi se trebali vršiti gnojidbu, te kako bi trebalo urediti skladišta za gnoj da nitrati i ostale štetne tvari iz gnoja ne bi dospjele u površinske i podzemne vode.
Više o tome kako treba postupati sa stajskim gnojem pročitajte u letku kojeg smo pripremili u sklopu našeg projekta. /Franjo Blagaj, Karlo i Luka Matoić, Atonela Štimac, 8.b; foto: S.L./
: : : : :
Europska unija još je 1991. predvidjela mjere kojima je cilj zaštititi vodu od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Te su mjere obuhvaćene “Nitratnom direktivom”.
Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatska se obavezala na provođenje “Nitratne direktive”. Navedena direktiva u Hrvatskoj na snagu stupa 1. srpnja ove godine, a tko su obveznici provođenja mjera “Nitratne direktive” i na koji se način mora provoditi propisano je Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.
*U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do 170 kg/ha dušika (N).
* U cilju smanjivanja gubitaka dušika gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti.
*Zabranjena je primjena gnojiva: na tlu zasićenom vodom; na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem; na zamrznutom tlu; na poplavljenom tlu; na nepoljoprivrednim zemljištima; na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode; na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više; na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka; pomiješanog s otpadnim muljem; podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.
*Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima.
*Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.
*Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.
*Ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti na spomenuti način poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti: gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora; preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora; zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.
*Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja.
Matematiku na jednostavniji način nego mi uče u Japanu. U to smo se imali prilike uvjeriti jučer kad su nas na našem satu matematike posjetili učenici OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca i njihova učiteljica Katarina Mijić, sestra blizanka naše učiteljice Ane Pengov.
Učenici Dora Sokač, Luka DominikPisačić i Elena Miklečić te učiteljica Mijić pokazali su nam kako se uči množiti u Japanu. Bit je njihovog načina množenja da se množi pomoću vodoravnih i okomitih linija, s tim da vodoravne linije predstavljaju prvi faktor, a okomite drugi faktor.
Osim što je bilo jednostavnije bilo nam je i zabavno, a za to su zaslužni naši gosti. Oni su se potrudili i da nam dobro objasne, ovaj nama neobičan način množenja. Više o tome kako množe u Japanu pogledajte u priloženoj prezentaciji koji su priredili naši gosti. /Leona Peklić, 5. a, foto: Ana Pengov/
Ove školske godine naši učenici sudjelovali su na županijskim natjecanjima iz tehničkog, biologija, geografije i hrvatskog
Marko Puškar, naš najuspješniji učenik na županijskim natjecanjima ove školske godine, od danas do petka našu školu predstavlja na 59. natjecanju mladih tehničara u Primoštenu. Puškar se na državno natjecanje plasirao zahvaljujući osvojenom prvom mjestu na županijskom natjecanju, gdje je konkurenciju pobijedio s osvojenih 75 bodova. Puškarov mentor je učitelj Goran Bejuk.
Valja napomenuti da je ovo druga godina za redom da naša škola ima učenike na nekom državnom natjecanju. Lani je to bila Helena Kralj. Onaje školu predstavljala na državnom natjecanju Sigurno u prometu. Kao državna prvakinja potom je školu predstavljala i na međunarodnom natjecanju u Češkoj.
Kako su sva županijska natjecanja za ovu školsku godinu završila izdvajamo i ostala postignuća naših učenika. Osim tehničkog odgoja na županijska natjecanja naši su se učenici plasirali još iz slijedećih predmeta: biologije, geografije i hrvatskog jezika. Nakon Puškara najuspješnije rezultate ostvarili su Patrik Benčak, Jasmina Funtak i Lucija Blagaj. Oni su na županijskim natjecanjima osvojili šesta mjesta. Osmašica Funtak iz biologije, petašica Blagaj iz geografije, a šestaš Benčak iz tehničkog. Sedmo mjesto na natjecanju iz hrvatskog jezika osvojila je osmašica Mihaela Miklečić. Osmi je na natjecanju iz biologije bio osmaš David Đurin, a također osmo mjesto na natjecanju iz tehničkog osvojila je petašica Terezija Šamuga. Na deveto mjesto iz biologije plasirala se učenica Veronika Španić.
Mentori učenika koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima su: Goran Bejuk (tehnički), Andrea Martinčić (geografija), Tanja Maltar Okun (biologija) i Brankica Raguž (hrvatski). /Emanuela Koretić, 7.a/
Na inicijativu učiteljice matematike Ane Pengov u našoj se školi po prvi puta obilježio Dan broja Pi. Broj Pi je matematička konstanta, danas široko primjenjiva u matematici i fizici, a definira se kao odnos opsega i promjera kruga. Zovu ga još i Arhimedova konstanta ili Ludolfov broj.
Dan broja Pi obilježava se 14.ožujka, a to je i dan kada se rodio jedan od najvećih fizičara svih vremena Albert Einstein.
Pronašli smo podatak da bi trebalo čak 133 godine da se bez pauze izgovori svih 6.4 milijardi decimala broja Pi. Rekord u izgovaranju broja PI drži jedan Indijac s izgovorenih 70 tisuća i 30 decimala broja Pi. Izgovorio ih je za 17 sati. Neki vjeruju da Pi sadržava odgovore na pitanja o beskonačnosti svemira.
U našoj školi nismo se natjecali u izgovaranju broja PI, već su učenice Antonija Furmeg i Emanuela Poljak napravile plakat i prezentaciju koje možete vidjeti ispod teksta. /Emanuela Koretić,7. a; foto: S.L./
Ovaj koristan alat rezultat je rada stručnjaka Fakulteta elektrotehnike i računarstva
Tko radi taj i griješi, a može se reći i tko piše taj i griješi. Kad pišemo na računalu, već smo se navikli služiti Microsoftovim alatom za podcrtavanje grešaka, ali ima još nešto bolje, a i proizvod je domaće pameti. Radi se o aplikacije ispravi.me Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ustvari tako se zove od lani, a prije se zvala Hašek. Nastala je prije 20 godina i jedna je od najstarijih domaćih internetskih usluga.
Glavni „motori“ ovog projekta su prof. Šandor Dembitz, i prof. Gordan Gledec. Profesor Dembitz, lani je umirovljen, ali i dalje radi na projektu, a kako piše netokracija.com velik doprinos projektu dali su i studenti koji su na njemu radili u sklopu diplomskih radova.
Zašto je bolji od Microsoftovog Office alata? Ispravi.me kroz padajući izbornik nudi i ispravljanje grešaka. Npr. ako je napisana riječ kuča, ispravi. me u izborniku nudi ispravno napisanu riječ kuća. Ispranu riječ jednostavno se klikom umetne na mjesto pogrešno napisane riječi. U rubrici Više o projektu ponuđen je i dobar primjer zašto je ova aplikacija bolja od već spomenutog Microsoftovog alata. Preporuča se da tekst naveden u zagradi provučemo kroz njihov i Microsoftov alat. (“Nakon šest dana struče prakse više nisam imao čiste odječe te sam slijedeći put ponio više kompleta kako bi se što bolje obuko. Kad posegnuh za olovko iz kutijo, nešto me presječe u leđima. Vidio sam milion zvjezdica. Napiso sam pismo i stavio u koverto. Dinamo igra loše – već dugo nisam vidio takvu defanzivu. Kao da više ne znaju udariti loptu nogo. Baš je zabavo. Nikad nisam gledao goru partijo. Kolinda Grabar Kitarović izabrana je za predsjednicu Hrvatske s malom razlikom u broju glasova. Stranko Poklepović bio je trener Hajduka. Teroristički napad na tjednik Charlie Hebdo odnio je živote 12 ljudi.”)
Aplikacija raspolaže s rječničkom bazom od gotovo 2 milijuna riječi hrvatskog jezika, a može se koristiti i za engleski jezik. Ipak ispravi.me nije svemoćan i kad imamo dileme kako nešto napisati najbolje se poslužiti se Hrvatskim pravopisom, a njega se može pronaći na web adresi pravopis.hr/Emanuela Koretić, 7.a; fotografije preuzete s interneta/
