Home Blog Page 109

Čak 3 nagrade našim učenicima

0
Sudionici festivala s mentoricom Ivanom Šiković

Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva

Mažar osvojio prvu, a Funtak i Miklečić druge nagrade

Jednu prvu i dvije druge nagrade osvojili su naši učenici na 2. Festivalu dječjeg glazbenog stvaralaštva  održanom jučer i prekjučer u dvorani Gorgona Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Prvom nagradom u kategoriji Mladi autori nagrađena je skladba „U ponoć na zvoniku“, za koju je glazbu napisao učenik Klaudije Mažar. Druge nagrade u istoj kategoriji  osvojile su skladbe „Pjesma o školi“ i „Course of Magic“. Za prvu skladbu glazbu i tekst napisala je osmašica Mihaela Miklečić, a glazbu za drugu Jasmina Funtak.  Svim učenicima mentorica je učiteljica glazbenog Ivana Šiković.

Učenici su na Festivalu nastupili u slijedećem sastavu: Antonela Štimac (vokal), Antonija Poljak (klavir), Karla Fagnjen (vokal), Ivona Paček (bisernica), Klaudije Mažar (bisernica), Antun Bračun (brač), Ana-Marija Nemčić (gitara), Helena Kralj (gitara), Dorotea Franjčević (harmonika), Jasmina Funtak (flauta).

Prema riječima Sandre Frančišković, ravnateljice Festivala, Festival okuplja učenike osnovnih škola iz cijele Hrvatske koji se ističu svojim talentima u izvannastavnim glazbenim aktivnostima. Njegova je svrha poticanje dječjega glazbenog stvaralaštva u najširem smislu, od pjevanja i sviranja do skladanja i glazbenog scenskog izražavanja.   Ideja pokretača Festivala bila je okupiti djecu  i učitelje, glazbene kreativace i omogućiti im što bolje  produkcijske uvjete, a nastala je  osluškivanjem potreba djece i učitelja glazbene kulture. Festival je pokrenula udruga Opus iz Dugog Sela, a  prvi put održan 2015. godine u OŠ “Ivan Benković” u Dugom selu. Tada se samo u jednoj kategoriji okupilo 150 djece iz dvanaest škola iz cijele Hrvatske.

Nakon iznimnog uspjeha i velikog odjeka, Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva širi se i raste obogaćen novim kategorijama. Na ovogodišnjem, drugom izdanju festivala, uz kategoriju Mladi autori, uvedene su i kategorije MjuzikliŠkolska mjuza, koja obuhvaća obrade skladbi svih žanrova u izvedbi različitih glazbenih ansambla. Sudionici  kategorije Mjuzikli svoje su mjuzikle izveli prvog dana festivala, u petak 12. svibnja

Na Festivalu su se predstavili učenici iz čak 23 škole, a nastupilo je oko 600 učenika. O nagradama je odlučivao stručni žiri kojem su se kao posebni gosti pridružili Goran Karan i Ante Cash.

Prema riječima naših učenika, Festival je bio odlično organiziran, a istaknuli su i da su  stekli  nova glazbena iskustva i sklopili nova prijateljstva. /Klaudije Mažar , 8.b: foto: K. M./

EU komisija zapošljava čak 33.000 ljudi

0

Uz Dan Europe pišemo o institucijama EU

EU komisije je izvršno tijelo, a EU parlament i Vijeće EU donose zakone

Uz Dan Europe mi smo vam odlučili pojasniti kako funkcionira EU, koje su njene glavne institucije i koja institucija o čemu odlučuje. No prije toga samo kratko pojašnjenje zašto se Dan Europe obilježava baš 9. svibnja. Naime, tog je datuma 1950. godine Robert Schuman tadašnji ministar vanjskih poslova predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), čije bi članice udružile proizvodnju ugljena i čelika. Osnivačice EZUČ-a bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Nakon EZUČ nastaje još niz nadnacionalnih institucija iz kojih nastaje današnja Europska unija. EU zasad ima 28 članova dok se ne završi službeni postupak izlaska Velike Britanije iz EU.

Robert Schuman

Europski parlament – predstavlja građane svih članica zemalja EU. Ima 751 zastupnika, a  broj zastupnika iz jedne države ovisi o broju stanovnika te zemlje odnosno o udjelu u stanovništvu u EU. Sjedište EU parlamenta je u tri grada: Strasbourgu (Francuska, tu se 12 puta godišnje održavaju plenarne sjednice, to su sjednice na koje dolaze svi članovi parlamenta), Bruxellesu (Belgija, tamo se održavaju dodatne plenarne sjednice i sastanci odbora) i Luxembourgu (glavni grad države Luksemburg). Izbori za EU parlament su svakih 5 godina. Glavni zadatak EU parlamenta je donošenje zakona, a u tom zadatku ovlast dijeli s Vijećem EU. Zadatak mu je i nadzirati sve ostale institucije EU, posebno EU Komisiju. U ovlasti mu je i odobravanje ili odbacivanje imenovanja predsjednika Komisije i povjerenika, a može izglasati nepovjerenje i Komisiji u cjelini. Ima i ovlast donošenja ili odbacivanja proračuna EU.

Europsko vijeće se sastoji od čelnika država ili vlada država članica EU‑a. Ovo vijeće ne donosi odluke već ima ulogu određivanja političkih smjernica i glavnih ciljeva EU. EU vijećem predsjedava predsjednik koji istodobno ne može obavljati i funkciju predsjednika ili premijera u svojoj zemlji. Mandat predsjednika traje 2 i pol godine i može se obnoviti samo jednom. Bivši poljski premijer Donald Tusk trenutno je predsjednik Europskog vijeća. To mu je drugi mandat.

Donald Tusk

Vijeće Europske unije (zovu ga još i Vijeće ministara)- ima ovlasti u donošenju zakona (zajedno s EU parlamentom donosi i proračun) te razvija zajedničke vanjske i sigurnosne politike na temelju smjernica Europskog vijeća. Ima i ovlast sklapanja međunarodnih sporazuma. Članovi Vijeća EU su ministri iz svih država članica (po jedan ministar iz svake države, a o temi sastanka ovisi koji ministar će sudjelovati, npr. na Vijeću za okoliš sudjeluju ministri zaštite okoliša iz svake zemlje članice). Svaka od zemalja članica predsjedava EU vijećem šest mjeseci. Do lipnja ove godine EU vijećem predsjedava Malta.

Jean-Claude Juncker

Europska komisija – je izvršno tijelo EU (slično kao vlade u nekoj zemlji)i predstavlja EU u svijetu. EU komisija predlaže zakone, politike i programe djelovanja. Za provedbu odluka odgovorna je Europskom parlamentu i Vijeću EU. Od 2014. predsjednik Europske komisije je Jean-Claude Juncker, nekadašnji premijer Luksemburga. Članove Komisije neformalno se naziva “povjerenicima”, a oni su obično bivši ministri  zemlja članicama ili su obavljali neku drugu važnu političku funkciju. Hrvatski povjerenik u EU komisiji je Neven Mimica, bivši potpredsjednik Vlade za za vanjsku politiku i europske integracije. On je u EU komisiji zadužen za zaštitu potrošača. Za EU komisiju rade i brojni stručnjaci i administrativno osoblje, njih oko 33.000, a zapošljavaju se putem Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO). /pripremila Emanuela Koretić, 7.a; izvor podataka publikacija Kako funkcionira EU; fotografije preuzete s interneta/

Antun Bračun državni prvak u sviranju brača

0
Antun Bračun

Glazbeni uspjeh

Majstor mu trebao prilagođavati brač jer je ljevak

Antun Bračun odličan je učenik šestog razreda, ali i izvrstan učenik Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima gdje svira brač. U glazbenu se upisao prije 3 godine, ali već je četvrtaš jer ove godine paralelno pohađa treći i četvrti razred glazbene škole. U razgovoru s njim doznali kakav je uspjeh nedavno postigao, i što za njega znači glazba.

Nedavno si Glazbenu školu Alberta Štrige predstavljao na državnoj razini 55. hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa. Kako je bilo?
Osvojio sam prvu nagradu u II kategoriji. Imao samo 98,05 bodova i bio sam najbolji u svojoj kategoriji. Nisam očekivao prvu nagradu i bio sam presretan kao i moj mentor Vice Zirdum.

Gdje je održana državna razina natjecanja?
Natjecanje je održano u Zagrebu u zgradi Muzičke akademije. Tamo je baš bilo krasno. Akademija ima čak 7 katova, puno učionica i jako puno različitih instrumenata.

Vježbaš li puno?
Sviram između pola sata i sat vremena gotovo svakodnevno. Rijetko se desi da koji dan prođe bez vježbanja.

Koliko puta tjedno imaš glazbenu i kako putuješ u Križevce?
Kad idem u školu ujutro u glazbenu idem 4 puta tjedno, a kad idem popodne onda dva puta tjedno. No tad sam u školi od 10 ujutro, a kući se vraćam iza 21 sat. Srećom ne ovisim o autobusnom prijevozu jer me uvijek automobilom vozi moj djed.

Ljevak si, jeli to problem kod sviranja?
Meni to nije nikakav problem, ali kad sam naručio brač, Andrija Banić, majstor iz Zagreba,

Meni to nije nikakav problem, ali kad sam naručio brač, Andrija Banić,  majstor iz Zagreba, brač je trebao prilagoditi za sviranje na lijevu ruku  jer su  bračevi inače  načinjeni za dešnjake.

Na što te najčešće upozorava tvoj učitelj Vice Zirdum?
Uglavnom da pazim na dinamiku i da ne trzam pregusto ili prerijetko.

Opiši nam brač i objasni zašto se mora svirati trzalicom?
Brač je žičani instrument iz porodice tambure. Nešto je veći od bisernice i izgleda poput gitare. Ima dublji zvuk od bisernice i tvrđe žice. Žice su mu pregrube za prste i zato je uobičajeno svirati trzalicom.

Tko su tvoji glazbeni uzori?
Ukoliko se misli na poznate glazbenike nemam ih, ali jako mi se sviđa kako sviraju Ivan Jambrec i Ivan Pavljak, moji stariji kolege u orkestru. Oni su već srednjoškolci.

Kakvu glazbu voliš?
Najdraža mi je tamburaška glazba, a najbolji tamburaški sastav mi je Fijaker.

Imaš li uskoro neko natjecanje?
Samostalno ne, ali s orkestrom u kojem sam trenutno najmlađi član imam uskoro dva natjecanja. Prvo će biti 4. lipnja u Osijeku. To je Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe. Drugo natjecanje održati će se 20.srpnja u Bratislavi u Slovačkoj. Tamo je festival na kojem se natječu i drugi instrumenti, ne samo tambure.

Što za tebe znači glazba?
Kad sviram osjećam se opušteno i sretno i nije me briga za ništa drugo. Samo uživam u sviranju./Karla Ferenčak, 6.a; foto:K.F./

https://soundcloud.com/stojanka-lesi-ki/antun-bracun-sirtaki

Sebastian Orak najbolji strijelac u ligi M14

0

Naj košarkaš

 

Sebastian Orak

Član KK “Radnik” je playmaker u svojoj ekipi, a ove je sezone zabio 314 koševa

Sedmaš Sebastian Orak jedan je od naših učenika sa zapaženim postignućima u izvanškolskim aktivnostima tijekom ove školske godine. On je uspješan košarkaš, a u ovom intervju pročitajte o njegovom uspjehu, uzorima i željama.

Kakvo si priznanje nedavno dobio kao igrač KK “Radnik”?
Početkom travnja na All Star utakmici lige mlađih kadeta(M14)  proglašen sam najboljim strijelcem lige za ovu sezonu.  To je liga u kojoj igramo s bjelovarskim i klubovima iz Virovitičko-podravske te naše Koprivničko-križevačke županije. Tijekom ove sezone zabio sam 314 koševa od čega 14 trica.

Čuli smo da to nije tvoje prvo priznanje?
U istoj sam ligi prošle sezone proglašen najboljim igračem All Star utakmice.

Otkad igraš za KK Radnik?
Počeo sam u trećem osnovne nakon poziva učitelja Saše Šikića i mojih prijatelja Atilia Sante i Dominika Pugara koji su tada već trenirali.

Koju poziciju trenutno igraš?
Igram playmakera. To je pozicija koja igraču omogućava organizaciju igre. Prenosim loptu i odlučujem koja će se akcija igrati.

Tko ti je trener?
Ustvari imam dva trenera jer trenutno igram za pretkadete M14 i kadete M16. U mlađoj ekipi trener mi je Ivan Svoboda, a u starijoj Igor Lukša.

Što treneri najčešće govore kako bi vi igrači poboljšali igru?

Puno toga govore, ali najvažnijom mi se čini  preporuka trenera Svobode o obrani i kontrama. On  nam vrlo često govori da  je važna dobra obrana i da treba trčati naprijed jer se kontrama,  na nepostavljenu obranu zabijaju laki poeni.

Tko su tvoji košarkaški uzori?
Najdraži su mi košarkaši Russell Westbrook i Bojan Bogdanović. Westbrook igra u NBA ligi za momčad Oklahoma City Thundersa, a Bojan Bogdanović je član kluba Washington Wizards.

Što ti je najdraže, a što najteže na treningu?

Najviše volim kad na treningu igramo pet na pet, a najteže mi je kad izgubimo pa za kaznu moramo odrađivati sklekove ili trbušnjake.

Koja ti je  utakmica najdraža i zašto?

Najdraža mi je utakmica sa školskom ekipom protiv Remeta iz Zagreba. Bilo je to prošle školske godine. U zadnjoj skeundi zabili smo koš i pobijedili 31 naprama 30  te nas je taj rezultat odveo na državno natjecanje u Vinkovce.

U kojoj si utakmici dao najviše koševa?
Bilo je to 10. veljače 2017.  u utakmici protiv KK Križevci. Na toj sam utakmici dao 50 poena. Nažalost, protivnici su nas tada pobijedili s košem razlike 63:62.

Planovi?
Ovisi o školi koju ću upisati. Ukoliko ostanem u Križevcima nastaviti ću igrati za KK “Radnik”.

Tvoji snovi  vezi uz košarku?
To su doista snovi, ali lijepo bi bilo igrati za Cibonu ili Cedevitu. /Veronika Poljak, 7.b; foto: iz arhive S.O. i preuzeto s prigorski.hr/

Helena Kurtanjek brončana na državnom sa ŽRK “Radnik”

0
Helena Kurtanjek i ekipa ŽRK "Radnik"

Izvanškolski uspjesi 

Na treninzima joj je nadraže kad igraju rukonogomet

Helena Kurtanjek – naša uspješna rukometašica

Učenici naše škole osim u školskim aktivnostima u posljednje vrijeme postižu zapažene rezultate i u različitim izvanškolskim aktivnostima. U narednih nekoliko tekstova predstavit ćemo neke učenike i njihova postignuća, a započinjemo s „najsvježijim“,  postignućem naše šestašice Helene Kurtanjek.

Ona je članica ŽRK „Radnik“ s kojim je pretprošli  vikend osvojila broncu na završnici prvenstva  1. HRDL (Prve Hrvatske rukometne lige za djevojčice)  rođene 2004./2005. Uz muški rukometni klub KTC to je jedini križevački klub u prvoj ligi.

Kakvi su dojmovi iz Umaga?
Igrale smo u Umagu na Završnici Hrvatske rukometne lige za djevojčice rođene 2004. godine i mlađe. Dobro smo igrale i trenerica Marjana Fržović rekla nam je da smo već četvrtim mjestom ostvarili puno, a trećim mjestom i njen san. Meni je najdraža utakmica u Umagu bila ona protiv Makarske. U toj smo utakmici bile baš dobre u  napadu i u obrani. Treće mjesto izborile smo u utakmici s klubom iz Sesveta. Kažu nam da smo najbolja generacija i ponosne smo na to. Bilo je baš super u Umagu, a kad smo se vratili u Križevce organizirali su nam doček u hotelu „Kalnik“. Iznenađenje je bio i poziv za sudjelovanje na svečanoj sjednici za  Dan grada Križevaca. Tamo smo svi bili s našim brončanim medaljama oko vrata.

Jesi li ti doprinijela kojim golom?
U utakmici s Dugim Selom dala sam 2 gola.

Otkad treniraš rukomet?
Posljednje dvije godine, a prije sam trenirala taekwondo.

Zašto si promijenila sport i zašto  baš rukomet?
Taekwondo mi je postao suviše grub. Puno je udaranja i poželjela sam se baviti nekim drugim sportom. Sestra Marta i ja jednom smo otišle na rukometni trening i svidjelo nam se. Zatim smo pitale možemo li se pridružiti i tako je krenulo. U  posljednje vrijeme igram kao član prve postave gotovo svaku utakmicu.

Novinarka Katarina Pacur i Helena Kurtanjek

Koliko puta tjedno ideš na treninge i što ti je na treninzima najzabavnije, a što najteže?

Na treninge idem 3 puta tjedno. Najteže mi  pada trčanje, a najzabavnije mi je kad na početku treninga za zagrijavanje igramo rukonogomet?

Objasni nam što je to rukonogomet?
Sve je isto kao u rukometu, samo kad uđemo u 6 metara pucamo s nogom, a ne s rukom. To nam je baš zabavno i tako se dobro zagrijemo. 

Tko su tvoji rukometni uzori?
Najviše mi se sviđa kako igraju Zlatko Horvat i Manuel Štrlek.

Dosad si igrala puno utakmica. Koju bi izdvojila kao najdražu?
Najdraža mi je bila utakmica protiv ekipe iz Đurđevaca. Igrali smo je lani u Koprivnici. Na toj sam utakmici igrala srednju vanjsku i zabila 7 golova.

Zašto  je dobro baviti se sportom i kakvi su tvoji planovi vezani uz sport?
Volim igrati i natjecati se, a sport mi omogućava  nova prijateljstva i putovanja. Što se planova tiče, svakako ću do kraja osnovne nastaviti igrati, a za dalje još ne znam. Ovisi o srednjoj školi koju ću upisati. /Katarina Pacur, 6. a; foto: S.L. i preuzeto s portala prigorski.hr/

“Velika krava” – novi film naših filmaša

0

Obnovljiva energija 

Od rujna prošle godine u našem kraju proizvodi se električna energija u dva bioplinska postrojenja. Naši filmaši Marko Puškar i Mihaela Miklečić, posjetili su bioplinare u Gregurovcu i Svetom Petru Orehovcu i snimili kratki dokumentarni film.

Kako iz kurkuruzne silaže, gnojnice i drugih sirovina nastaje električna energija   pogledajte u kratkom dokumentarcu kojeg su filmaši nazvali “Velika krava”. Film traje 7 minuta (počinje od desete sekunde).  /Uredništvo/

Snimatelj Marko Puškar

Zbog stepenica učenici morali nositi predavača

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Radionica Saveza SUMSI

Marion – samo trećina objekata prilagođena je kretanju osoba s invaliditetetom

Denis Marion i Albina Žnidar

Našeg gosta Denisa Mariona prekjučer su do knjižnice na katu nosili i iz škole iznosili tri MihaelaIvšak, Šok i Futač te Matija Kurpez i Krsitijan Strsoglavec jer naša je škola neprilagođena za kretanje osoba s invaliditeatom, a Marion se može kretati jedino uz pomoć kolica.

Marion i njegova kolegica Albina Žnidar posjetili su nas kao predstavnici Saveza SUMSI kako bi nam govorili o problemima osoba s invaliditetom. Marion je predsjednik Saveza SUMSI, udruge koja pomaže studentima s invaliditetom, ali i organizira edukativne akcije kako bi mlade upoznali s problemima osoba s invaliditetom. Jedan od njihovih edukativnih projekata zove se  “Iskustvom i znanjem do jednakosti” . U sklopu tog projekta obilaze brojne škole u Hrvatskoj.

Na radionici smo naučili tko je to peripatolog. To nam je rekla gošća Žnidar koja od rođenja ima problema s vidom. Ona nam je pojasnila da slijepi pišu Brailleovim pismom i da mogu raditi mnoge druge aktivnosti uz pomoć tehnologije. Npr. mogu igrati pikado jer im u tome pomaže zvuk. Pokazala nam je i svoj mobitel koji ima govornu jedinici i na njen upit govori joj koliko je sati.

Pitati kako pomoći

Od Mariona smo doznali da sadašnje zakonodavstvo obavezuje one koji nešto grade da građevine prilagode kretanju osoba s invaliditetom. Spomenuo je da je zasad samo jedna trećina objekata dobro prilagođena kretanju osoba s invaliditetom. Među prilagođenim objektima najviše je  velikih trgovina i to je zato što su građene posljednjih godina. Marion nam je govorio i o univerzalnom dizajnu. Kao dobar primjer spomenuo je vrata na senzore. Takva vrata,  osim osobama s invaliditetom,  koriste i roditeljima s kolicima, ali i svima koji nose nekakav teret i ne mogu rukama dohvatiti kvaku.

Na radionici smo naše goste mogli pitati sve što nas zanima. Najneobičnije pitanje, po mišljenju naše gošće Žnidar, bilo je pitanje naše četvrtašice Lorene Benčak. Ona je našu gošću pitala što bi željela raditi da nije slijepa, a Žnidar je odgovorila da bi željela biti operna pjevačica. Jedno od pitanja bilo je i kako ljudi reagiraju kad vide osobe s invaliditetom. – Neki su možda malo previše pristojni. Nama je najdraže kad se ljudi prema nama ponašaju kao i prema svima drugima, a kad nam žele u nečemu pomoći da nas najprije pitaju treba li nam pomoć i na koji nam način mogu pomoći – rekao je Marion.

Savez SUMSI djeluje od 2009., a posljednjih pet godina održali su radionice u 60-tak škola. /Leona Peklić, 5. a; foto: S.L./

Na Noći knjige čitali o EU

0

Druženje uz knjigu

Princeza Europa (poznata iz grčke mitologije) nalazi se na novim novčanicima eura i to u vodenom znaku i hologramu  radi zaštite od krivotvorenja. To smo doznali na Noći knjige u našoj školi (25.4.) kada smo zajedno na računalu čitali popularno znanstvene tekstove o Europskoj uniji.

Čitali smo i o tome kako je nastala EU, koliko ima članova, tko donosi zakone u Europskoj uniji, o himni Europske unije te o Francuskoj. Slušali smo i dio radijske emisije Zagrlimo Europu i saznali da su rajčice voće  zato što imaju sjemenku u sebi.  Španjolci su rajčice u Europu donijeli iz Južne Amerike.

Što smo od pročitanog zapamtili odmah smo provjeravali u Kahoot kvizovima. Pobjednici kvizova bili su: Josipa Mikec (kviz o emisiji Zagrlimo Europu), Antonija Srbljinović (kviz o EU), Mihaela Miklečić i Martin Hrg (kviz o Francuskoj).
Igrati kvizove bilo je baš zanimljivo, kao i igrati igrice memorije sa zastavama Europske unije. U toj igri najuspješniji par su bili četvrtašica Lorena Benčak i sedmaš Luka Pacur. Osmaši su igrali i igricu o povijesti EU, a u toj igri pobijedile su Jasmina Funtak i Ana-Marija Nemčić. Nagrade su bile majice i čokolade.

Na Noći knjige bilo nas je ukupno 20. Nas učenika bilo je 17, a s nama su se družile učiteljice Branka Filipović i Dubravka Kos te knjižničarka Stojanka Lesički. /Martina Ivšak, Helena Kemenović, 5.c; foto: S.L./

Na slijedećoj poveznici možete pronaći publikacije o EU namijenjene djeci https://bookshop.europa.eu/hr/bundles/dje-ji-kutak–cbBfqep2IxkSwAAAEuj40D0UzZ/ , a na ovoj poveznici potražite računalne igrice i kvizove o EU http://europa.eu/kids-corner/index_hr.htm


Karla Ferenčak dobila glavnu nagradu

0

E-knjiga daje ti krila: lete šestaši iz Hrvatske i Srbije 

Završen Etwinning projekt  našeg 6. a i 6. II OŠ Dositej Obradović iz Ćićevca

Dodjelom nagrada jučer je u 6. a razredu završen Etwinning projekt  „E-knjiga daje ti krila: lete šestaši iz Hrvatske i Srbije“.  Glavnu nagradu tablet i držač za tablet dobila je učenica Karla Ferenčak. Njeni su radovi  proglašeni najboljima u  tri kategorije, a pobijedila je u kvizu na temu knjige „Imaš fejs“.  Ostali nagrađeni dobili su majice, a nagrade im je uručila razrednica Andrea Martinčić.

-Sudjelujući u ovom projektu s učenicima 6. II OŠ Dositej Obradović iz Ćićevca u Srbiji naučili smo raditi u nekoliko različitih web alata. Meni se najviše svidjelo raditi u alatu Storyjumper. U tom smo alatu radili dvije e-knjige. Prvu na temu dobro je činiti dobro, a drugu na temu umjetnost koja me inspirira.  Zanimljivo mi je bilo raditi i strip u Toondoo alatu te poster na Padletu – rekla nam je Karla Ferenčak, dobitnica glavne nagrade.

Antun Bračun i razrednica A.M.

-Čitali smo dva djela hrvatskih i dva djela srpskih pisaca. Bile su to bajke „Šuma Striborova“, „Sedefna školjka“, roman „Imaš fejs?“  te pripovijetka „ Aska i vuk“. Nismo čitali tiskane knjige već smo djela dobili u formi  e-knjige i čitali ih na našim računalima. To što nisam imao tiskanu  knjige nije mi predstavljalo nikakav problem. Posve mi je svejedno čitam li tiskanu knjigu ili knjigu na računalu – rekao nam je Antun Bračun, dobitnik nagrade za najbolji strip.

Prezentacije radili putem Google diska s učenicima iz Srbije
Veronika Vrbančić i razrednica A.M.

– U sklopu ovog projekta imali smo se prilike malo i glumiti. Naime, nakon čitanja romana  „Imaš fejs?“,  snimali smo kratke igrokaze o tome kako mi doživljavamo fejs. Meni se svidjelo glumiti pred kamerom i nadam se da ću imati još koju sličnu priliku- rekao nam je Filip Ifšak, jedan od dobitnika nagrade za glumu.

– Meni se svidjelo što sam imala priliku  jedan od radova raditi s djecom iz Srbije. Prezentaciju o bajki „Sedefna ruža“, pripremila sam zajedno  s učenicom Anastasijom Miletić. To mi je bilo prvi puta da sam s nekim radila zajedničku prezentaciju putem Google diska – rekla nam je Veronika Vrbančić, dobitnica nagrade za najbolju priču  načinjenu u alatu Storyjumper.

Prilikom dodjele nagrada učenici su pogledali nagrađene radove te tv prilog koji je  o projektu snimila televizija  RTK (Regionalna televizija Kruševac) iz Srbije. Ispod teksta je popis svih nagrađenih učenika i poveznice na njihove radove. /Emanuela Koretić, 7.a; foto: S.L./

Najbolji glumci Ivona Paček, Lucia Ledinski i Filip Ifšak

NAGRAĐENI PO KATEGORIJAMA 

1.Prezentacija  o čitalačkim naivkama  –Mihaela Pacur

https://docs.google.com/presentation/d/1btQE22ZTumZdnsEW3cuqNTd6Lowxp2ehYcvwAiXCzZk/edit 

2.Prezentacija Šuma Striborova- Mihaela Pacur

m3kZgNgR1_Q_HFzgtACyT2t4O1Eko/edit

3. Najbolji Storyjumper na temu dobro je činiti dobro – Veronika Vrbančić

https://www.storyjumper.com/book/index/33727156/Kralj-Bukvi%C4%87-i-Sun%C4%8Dica

4. Prezentacija “Sedefna ruža” – Karla Ferenčak

https://docs.google.com/presentation/d/1enc8f5afG4eSArF04KI8JKwLZS_D-RbgtaHRU8WSC_s/edit

5. Najbolji strip – Antun Bračun

http://www.toondoo.com/ViewBook.toon?bookid=64809

6. Pobjednica kviza “Imaš fejs?”- Karla Ferenčak

7. Najbolji glumci u igrokazima: Lucia Ledinski i Filip Ifšak, Ivona Paček

https://vimeo.com/204347668

https://vimeo.com/204347183

8. Najbolji Padlet o Ivi Andriću – Karla Ferenčak

 https://padlet.com/karlaferencak/q2qjrgfm94fb

9. Najbolji Storyjumper na temu umjetnost koja me inspirira – Karla Ferenčak

https://www.storyjumper.com/book/index/37332316

Helena Kurtanjek može nam biti primjer

0

Poštenje

Većina nas bi tu bi činjenicu prešutjela. No, šestašica Helena Kurtanjek nedavno je na satu vjeronauka svima pokazala što to znači poštenje.

Bilo je to ovako. Učiteljica iz vjeronauka, Ana Kambić nedavno je Heleni u e-imenik zabunom iz testa upisala peticu, a Helena je ustvari iz testa dobila dvojku. Kako je u e-imeniku primijetila višu ocjenu nego što ju je stvarno dobila iz testa,  Helena je  na idućem satu vjeronauka rekla  učiteljici da je došlo do zabune. Dok je Helena govorila učiteljici kakvu je ocjenu doista dobila iz testa, mi ostali u razredu bili smo zbunjeni njenim činom jer ocjene su nama učenicima velika stvar.

Poštenje je jedno od najboljih čovjekovih osobina , rekla je to učiteljica Kambić poslije Helenina priznanja i uz dvojku iz testa upisala joj još jednu ocjenu kao nagradu za njenu iskrenost. Mislim da nam je Helena svima dobar primjer i da moramo biti pošteni i iskreni i kad je riječ o školi i nama tako važnim ocjenama. /Karla Ferenčak, 6. a, foto: K.F./