Riječ arapskog porijekla
MUMIJA
Mumificiranje je bilo osobito popularno kod starih Egipćana jer su vjerovali da će živjeti vječno ako sačuvaju tijelo
Ljudska tijela mogu biti sačuvana i tisućama godina ukoliko se konzerviraju postupkom koji se naziva mumificiranje, a takvo dobro očuvano mrtvo tijelo naziva se mumija. To smo smo doznali prilikom posjete Arheološkom muzeju (31.10.), gdje su nam rekli da se takav postupak konzerviranja tijela naziva još i balazamiranje. Tamo smo i vidjeli pravu mumiju.
Ta mumija koju je još u 19. stoljeću, prilikom posjete Egiptu, kupio Mihael Barić, čuvena je po tome što je umotana u laneni povoj s najduljim etruščanskim natpisom na svijetu. Taj stari jezik slabo je poznat, ali se pretpostavlja da natpis sadrži tekst o obrednim propisima starih Etruščana.
U muzeju smo doznali da je mumificiranje bilo osobito popularno kod starih naroda koji su vjerovali da će, ako sačuvaju tijelo živjeti vječno. Najpoznatiji od njih bili su Egipćani, a u Egiptu je i pronađeno najviše starih mumija.
Odmotavanje mumija hit u Engleskoj u 19. stoljeću
U Arheološkom muzeju naučili smo i da se postupak mumificiranje odvijao tako da se najprije odstranjivalo sve unutrašnje organe, osim srca. Zatim se tijelo ostavljalo u solnoj otopini, a potom bi se u njega utrljavali različiti balzami da se spriječi raspadanje. Tijelo se onda zamatalo u platnene trake, a na lice se stavljala maska s ljudskim likom. U časopisu Drvo znanja pročitali smo da je u 19. stoljeću u Engleskoj hit bilo odmotavanje mumija. Osobito su bila popularna odmotavanja na Kraljevskom kirurškom sveučilištu gdje su iz toga radili prave predstave, a ulaznice su uvijek bile rasprodane.
U Drvu znanja pročitali smo i da je riječ mumija arapskog porijekla, a kod njih je označavala “bitumen, vrstu katrana koji su Arapi upotrebljavali kao dragocjen lijek“. Naime, kad su Arapi otkrili mumije, mislili da su one pokrivene bitumenom. Tek se kasnije otkrilo da se se za mumificiranje koristilo aromatične biljne sokove nekih stabala od kojih se miješanjem dobivala tanka ljepljiva tvar, samo naizgled slična bitumenu./David Đurin, 5.a; fotografija preuzeta s interneta/
Jeste li znali?
… postupak mumificiranja u Egiptu je trajao 70 dana, od čega je 40 dana tijelo bilo u solnoj otopini
… Egipćani svoje mumije opskrbljivali hranom, u slučaju da ogladne u zagrobnom životu
… srce se ostavljalo u mumiji jer ga pokojnik predaje na vagu pred božanskim sudom koji odlučuje je li pravedan i dostojan vječnog života