Četvero filmaša predstavljalo nas u Sinju

By

-

3. October 2018

Smotra hrvatskoga školskoga filma

Na Smotri su prikazani naši filmovi “Nek’ se tradicije ne zatrgne” i “Socijalna samoposluga”

Da bi što više naučili o filmu nije dovoljno samo snimati filmove već treba gledati i filmove naših vršnjaka i analizirati ih, a upravo su dječji filmski festivali i smotre pravo mjesto za tako nešto.

U Sinju na Smotri hrvatskoga školskoga filma, gdje je nas četvero (Luka Šok, Mihaela Pacur, Karla Ferenčak i Patrik Benčak) predstavnika naše filmske grupe boravilo od 26. do 28. rujna, imali smo priliku pogledati čak 38 filmova naših vršnjaka te 8 filmova srednjoškolaca. Među pozvanim filmovima bili su i naši filmovi “Nek’ se tradicija ne zatrgne” i “Socijalna samoposluga Sveti Marko Križevčanin”.

“Lovačke priče” i “Svijet voli pobjednike”

U četiri projekcije gledali smo puno zanimljivih filmova, a nama su se osobito svidjeli film “Lovačke priče” i “Svijet voli pobjednike”. Film “Lovačke priče” je igrani film OŠ Ivanke Trohar Fužine. Film na duhovit način govori o lovu i pričama lovaca tj. lovačkim preuveličavanjima i iskrivljavanju stvarnosti.

“Svijet voli pobjednike” je dokumentarni film OŠ Rudeš iz Zagreba, i za razliku od prethodnog nije nimalo smiješan. To je potresni film o ženi kojoj su amputirane obje noge. Uz to još ide na dijalizu i ima tešku kožnu bolest zbog čega joj je 90 posto kože prekriveno ranama. Unatoč zdravstvenim problemima glavna junakinja ovog filma ne jadikuje. Naučila se boriti sa životom. Ne predaje se i stalno traži načine kako da si olakša život, pa je npr. naučila koristiti vilicu tako da ju zatakne za gazu kojom joj je zamotana ruka.

Projekcije u Muzeju Sinjske alke

Sve filmske projekcije održane su u krasnoj dvorani Muzeja sinjske alke, što je novost u odnosu na prošle godine kad su se filmovi gledali u sinjskom kinu. Agencija za odgoj i obrazovanje, 0rganizator Smotre, omogućila nam je i besplatni posjet Muzeju koji nas je oduševio svojim interaktivnim postavom.

Na Smotri smo imali priliku razgovarati s članovima stručnog povjerenstva na čelu s predsjednikom Krešimirom Mikićem. Oni su nas upozorili na greške u filmovima, ponajviše na greške u montaži i probleme sa zvukom. Na tom nas je razgovoru razveselilo i razmišljanje da bi Smotra trebala potrajati dan duže. Članovi stručnog povjerenstva najavili su da će o produženju Smotre razgovarati s Agencijom za odgoj i obrazovanje

Na Smotri smo bili i medijske ličnosti. Naime, neki od nas govorili su za emisiju “Stigla je pošta” urednice Sandre Maričić. Emisija je priložena na poveznici, a u njoj govore i naši kolege iz Slavonskog Broda i Zlatara. /Patrik Benčak, Karla Ferenčak, Snježana Švagelj; foto: S. Š./

https://soundcloud.com/stojanka-lesi-ki/20180928-stigla-je-posta-24243740

Arapkinje ispod nikaba ne nose oružje

By

klincek

-

19. September 2018

0

Stereotipi

Crnci su skloni kriminalu, Arapi su teroristi i vjerski fanatici, a Židovi su skloni varanju poslovnih partnera. Muškarci su agresivniji, bezosjećajniji i aktivniji. Žene su pažljivije, osjećajnije, pričljivije.

To su samo neki od pojednostavljenih načina razmišljanja o nekim skupinama ljudi. Takve pojednostavljene načine razmišljanja nazivamo stereotipi. Vrlo često su negativni i cijelu skupinu ljudi karakteriziraju po negativnim značajkama pojedinaca u nekoj skupini. Oni su temelj za predrasude (unaprijed donesenim sudovima o nečemu što ne poznajemo, nemamo iskustva s tim niti smo o tome kritički promislili), a iza predrasuda često slijedi diskriminacija (postupci protiv skupine ljudi kojima im se uskraćuje neka prava).

Mi članovi Erasmus+ tima naučili smo to prošle subote (15.9.2018.), pripremajući likovne radove o stereotipima za učeničku razmjenu u Poljskoj.

Svojim radovima mi smo odlučili razobličiti neke stereotipe o invalidima, Romima i Arapima te poručiti da nisu svi invalidi bespomoćni, da ne rađaju sve Romkinje s 15 godina, niti sve Arapkinje u tradicionalnoj odjeći imaju veze s terorizmom. /Iva Šantić, 7.c; foto: S.L./

Prema Pisa testovima poljski učenici uspješniji su od hrvatskih

By

klincek

-

15. September 2018

0

Osnove škole u Poljskoj

Povodom skorašnjeg putovanja Erasmus+ tima u Poljsku istražili smo razlike i sličnosti u školstvu Hrvatske i Poljske

Sudeći prema PISA testovima obrazovanje u Poljskoj uspješnije je od Hrvatskog. Naime, prema podacima PISA testiranja iz 2015., poljski petnestogodišnjaci postigli su 17. mjesto u matematičkoj pismenosti (Hrvatska 41.). U prirodoslovnoj pismenosti poljski učenici bili su 22. (Hrvatska 37.), dok su u čitalačkoj pismenosti zauzeli 13. mjesto (Hrvatska 31.)
Bit će zanimljivo usporediti rezultate testiranja iz 2015. s ovogodišnjim jer u međuvremenu (2016. godine) je u Poljskoj je donesen novi zakon o školstvu. Poljski sistem obrazovanja sad je sličniji hrvatskom te Poljaci od prošle školske godine ponovno imaju osmogodišnju osnovnu školu. Prije (od 1999. godine) osnovna je škola trajala 6 godina, a nakon toga učenici su obavezno pohađali tri godine tzv. nižu srednju školu.

Nakon osnovne škole poljski učenici polažu završni ispit

Nakon završetka 8. razreda osnovne škole, poljski učenici moraju pristupiti završnom ispitu. To je jedna od značajnih razlika jer u Hrvatskoj učenici osnovnih škola ne polažu završni ispit. Različito je i to i što u Hrvatskoj razredna nastava traje 4 godine, a u Poljskoj samo prva 3 razreda učenici imaju jednu učiteljicu. U Poljskoj svi čenici dobivaju besplatne udžbenike i to financira država. U Hrvatskoj učenici u nekim gradovima dobivaju besplatne udžbenike, a u nekima ne. Kod nas u Svetom Petru Orehovcu, Općina je prvi puta ove godine nabavila knjige za one učenike koji su vratili udžbenike korištene u prošloj školskoj godini.

Poljaci imaju i ocjenu 6

Još jedna razlika je i sistem ocjenjivanja. U Poljskoj je najviša ocjena šestica, a kod nas petica. Poljski učenici, kao i naši do početka školske godine 2012./2013. (otad u Hrvatskoj više nema ocjenjivanja na polugodištu), dobivaju ocjene i na polugodištu. Važna razlika je i to što poljski učenici imaju građanski odgoj kao zaseban predmet. Od nedavne reforme taj se predmet zove društveni odgoj i učenici osmih razreda imaju ga 2 sata tjedno. U Hrvatskoj se pak građanski odgoj provodi međupredmetno od školske godine 2014./2015.

U Poljskoj se umjesto vjeronauka u osnovnoj školi može izabrati i etika. U Hrvatskoj ta mogućnost postoji samo u srednjoj školi. Jedna od razlika je i ta što je učenici osmih razreda imaju i predmet civilna obrana i to jedan sat tjedno. U našim školama sličan predmet ne postoji. U Poljskim osnovnim školama razred ponavlja oko 5 posto učenika, a u Hrvatskoj je prošle školske godine razred ponavljalo 3,6 posto učenika (1142 učenika od njih ukupno 317.541u osnovnim školama.)

A sad malo o sličnostima. Prvi strani jezik u poljskim školama uči se kao i kod nas od prvog razreda, a poljski učenici imaju 3 sata tjedno prvi strani jezik, kao i naši učenici u Hrvatskoj
Izjednačeni smo i u satnici materinskog jezika. I poljski i hrvatski učenici osnovnih škola imaju imaju po 5 sati materinskog jezika tjedno. Što se lektire tiče i tu smo slični, obavezna je lektira propisana od strane države.

Učiteljske plaće u Poljskoj nešto su niže

Uspoređivali smo i sličnosti i razlike između naše, i škole našeg poljsko partnera koja se nalazi u mjestu Dzikowcu na jugoistoku Poljske. To je mjesto 176 km udaljeno od Krakowa.
Škola naših partnera ima 257 učenika. S tim da škola obuhvaća i vrtić (68 učenika) i srednju školu (39 učenika – to je zadnja generacija nakon što je donijet novi zakon o školstvu) dok osnovna škola ima 150 učenika. Naša škola s 4 područne škole ove školske godine ima 340 učenika.

Cijena obroka u školskoj kuhinja u školi naših partnera iznosi od 88 do 105 kn. Kod nas školska kuhinja košta 7 kuna dnevno ili 140 kuna mjesečno (ukoliko u mjesecu ima 20 radnih dana).
Naši partneri u svojoj školi imaju dvije pametne ploče. Mi ni jednu. Ni njihovi učenici u školi nemaju tablete niti e-udžbenike. Imaju informatičku učionicu, no kao i mi s prilično zastarjelom opremom. Oni imaju knjižnicu s oko 6000 knjiga, a naša knjižnica ima oko 3000 knjiga.

I na kraju plaće učitelja u Poljskoj su nešto niže od plaća hrvatskih učitelja. U Poljskoj se učiteljske plaće kreću u rasponu od 3.300 do 5.800 kn. U Hrvatskoj plaća učitelja početnika iznosi oko 5.000 kuna, a plaća učitelja s 20 godina staža oko 6.300 kn neto. /Jolanta Serafin, S. L.; fotografije preuzete s interneta/

Četvrtaš Fran Košutić razgledao Eiffelov i kosi toranj

By

klincek

-

13. September 2018

0

Putovanje u Minimundus

Naš kolega, četvrtaš Fran Košutić vidio je Eiffelov toranj, kosi toranj, Bijelu kuću, London Tower i još mnoge svjetski poznate građevine i sve to u subotu 8. rujna. – Nisam u jednom danu bio u Americi, Engleskoj, Italiji … već sam sa starijom sestrom Božicom posjetio park Minimundus u Klagenfurtu u Austriji. To je park u kojem se nalaz minijature poznatijih svjetskih građevina. No, osim maketa zgrada bilo je i maketa vlakova i raketa – ispričao nam je Fran. Rekao nam je i da mu se najviše svidio kosi toranj. Originalni kosi toranj nalazi se u talijanskom gradu Pizzi. Poznat je po tome što je njegov vrhu nagnut 4 metra u odnosu na temelje.

Na Wikipediji piše da se zbog pomicanja tla toranj naginjao u prosjeku po 1 milimetar godišnje. Gradnja tornja započeta je davne 1173. Između 1990. i 2001. toranj je bio zatvoren jer su na njemu odvijali građevinski radovi kojim se pokušalo zaustaviti naginjanje. Stručnjacima je tada uspjelo ispraviti toranj za 45 centimetara.

Naš Fran rekao nam je i da je u parku minijatura bilo jako puno posjetitelja iz različitih zemalja. Franu to nije bilo prvo putovanje sa sestrom Božicom. Prošle zime vodila ga je na Advent u Graz, a ove zime spremaju se na u Budimpeštu, glavni grad Mađarske. /Karla Kos, 4. razred; foto: Božica Košutić/

**Fran Košutić pred Eiffelovim tornjem**

Kineski osnovci moraju znati više od dvije tisuće znakova

By

klincek

-

7. September 2018

0

Uz međunarodni dan pismenosti

Za čitanje novina potrebno znati između 2500 i 3000 znakova

Latinica ima između 20 i 40 slova. Hrvatska verzija ima 30 slova i kad je u prvom razredu počinjemo učiti, čini nam se komplicirano zapamtiti sva ta slova. Ipak, nama koji pišemo latinicom, puno je lakše naučiti pisati i čitati nego što je to učenicima najmnogoljudnije zemlje u svijetu. Naime, po završetku osnovne škole kineski učenici nauče preko dvije tisuće znakova, srednjoškolci preko 3 i pol tisuće znakova, a studenti preko 4 tisuće znakova.

Danas se u Kini koristi oko 8.000 znakova, ukoliko se uzme u obzir sve oblasti ljudskog stvaralaštva. Oni koji znaju između 2500 i 3000 najčešće upotrebljavanih znakova, mogu prepoznati oko 99 posto znakova koje se koriste u novinama i časopisima. Zanimljivo je napomenuti da se kroz povijest koristilo do 60.000 znakova (neki izvori spominju čak i do 80.000 različitih znakova). To je zato što kinesko pismo zasnovano na posve drugačijem principu nego latinica koja je fonemsko pismo (fonem- najmanja jedinica govora – suglasnici i samoglasnici).) Takvo se pismo naziva logografsko jer se sastoji od znakova koji označavaju pojam ili slog, a njihovom kombinacijom tvore se složeniji izrazi. Dobar primjer tvorbe složenijih izraza pronašli smo na stranici konfucije.fil.bg.ac.rs

电[diàn] struja + 脑 [nǎo] mozak, zajedno daju riječ 电脑 [diànnǎo] –računalo.

Zahtjevnost učenja ovog pisma povećava i to što se značenje riječi mijenja s obzirom na izgovor, što je vidljivo u slijedećem primjeru.

Učenju kineskog pisama šteti tehnologije jer se sve manje piše ručno. Mnogi Kinezi zato zaboravljaju kako napisati neke znakove svog pisma. Na web stranici prevoditelj-teksta.com pronašli smo podatak da su u Kini popularne Tv emisije u kojim se mladi natječu u ručnom pisanju. Tamo navode i podatak da u jednoj od takvih emisija od 10 sudionika, njih čak 7 nije znalo kako napisati pojam žaba.

Zato kad pomislite da vam je teško pisati ili čitati latinično pismo, pomislite na kineske učenike i koliko truda oni moraju uložiti da bi naučili čitati i pisati. /Paola Tukša, 7. a; fotografije preuzete s interneta/

Općina Sveti Petar Orehovec kupila udžbenike osnovcima

By

klincek

-

6. September 2018

0

Donacija

Zahvaljujući Općini Sveti Petar Orehovec roditelji čak 253 učenika naše škole nisu trebali kupiti udžbenike. Naime, Općina je ove godine iz svog budžeta izdvojila novac za nabavku udžbenika onim učenicima koji su svoje knjige ostavili u školi.

Za sad je Općina izdvojila oko 98,000 kuna za udžbenike s tim da u taj iznos nisu uračunati udžbenici iz informatike koji još nisu stigli. Osim udžbenika za veći dio učenika, Općina je nabavile i likovne mape za svih 340 učenika naše škole. Također su nabavili i geografske mape za sve učenike petih razreda. Najbolje su prošli učenici prvih razreda za koje je Općina osim udžbenika nabavila i sve potrebne radne bilježnice. Prvašići su dobili sve nove udžbenike dok će ostali učenici imati nešto novih, koje je kupila Općina, i nešto starih koje su u školi ostavili učenici prethodne generacije.

Općina prvi puta na ovakav način sudjeluje u nabavci udžbenika za učenike naše škole. Valja napomenuti da su veliki posao odradili i naši učitelji. Oni su za vrijeme praznika pregledali udžbenike koje je vratilo 253 učenika, razvrstali ih i dodali im potrebne nove udžbenike te su nas učenike udžbenici, u ponedjeljak prvog dana nastave, dočekali u našim učionicama. /Paola Tukša, 7.a; foto: S.L./

Putujemo u Sinj, Bol, Bjelovar i Dubrovnik

By

klincek

-

5. September 2018

0

Filmski festivali

Naši filmaši tijekom rujna i listopada putovat će na čak 4 festivala dječjeg filmskog stvaralaštva i to u Sinj, Bol, Bjelovar i Dubrovnik. Prvo putuju u Sinj od 26. – 28. rujna 2018. U Sinju će filmsku grupu predstavljati 4 učenika jer su na Smotru hrvatskoga školskoga filma pozvana 2 filma naših filmaša: Socijalne samoposluga Sveti Marko Križevčanin i Nek’ se tradicija ne zatrgne.

Na tim će nas festivalima predstavljati po jedan učenik, a jedan učenik predstavljat će našu filmsku grupu i na festivalu Mali DOKUart u Bjelovaru. Tamo je pozvan film Mladi vrijede više, kojeg su filmaši kao i Socijalnu samoposlugu snimili za potrebe našeg Erasmus+ projekta “Small step for film, a big one for European citizenship” (“Mali korak za film, veliki za europsko građanstvo”).

Poziv na Mali DOKUart filmašima je vrlo značajan jer pozivnica na festival omogućava i besplatni boravak jednog filmaša na filmsku radioniciu koja će se u Bjelovaru održati od 6. – 12. listopada. /Karla Ferenčak, 8.a; foto: S.L./

Bivši osmaši izabrali 23 različita zanimanja

By

klincek

-

3. September 2018

0

Upisi u srednje škole

Najviše upisanih u smjerove za zanimanja fitofarmaceuta i komercijalista

U čak 23 smjera u 15 škola upisali su se učenici naše prošlogodišnje generacije osmaša koja je brojila 41 učenika. Među njima je i Helena Kralj, naj učenica generacije koja je odabrala dva zanimanja. Naime, ona se uz Opću gimnaziju u Križevcima upisala i u smjer za zanimanje glazbenik pjevač u Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima. Ona je ove godine jedina koja je upisala srednju glazbenu dok smo prošle godine imali čak 5 glazbenjaka.

Među smjerovima koje su odabrali učenici naše prošlogodišnje generacije osmaša, najpopularniji je smjer za zanimanje fitofarmaceut. U taj se smjer upisalo 6 učenika.

Na drugom mjestu po broju upisanih je smjer za zanimanje komercijalista. U taj se smjer upisalo o 5 učenika. Treće mjesto s po 3 upisana učenika dijele smjer za zanimanje mehaničar poljoprivredne mehanizacije i smjer za zanimanje medicinska sestra opće njege. U sve ostale smjerove upisalo se po dva ili jedan učenik.

Za razliku od prošle godine kad se najviše naših učenika upisalo u Srednju školu “Ivan Seljanec” (njih 24 od ukupno 56 učenika u generaciji) ove godine u Seljanec se upisalo 11 učenika. Najviše upisanih, njih 12, upisalo se u Srednju gospodarsku školu Križevci, a sa samo 3 upisana učenika na trećem mjestu po broju naših bivših osmaša je Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci. U sve ostale škole upisao se po jedan ili dva učenika.

U varaždinskim školama 5 naših bivših osmaša

**U Elektrostrojarksoj školi školovanje nastavljaju Marko Puškar, Dominik Pugar i Matija Kušec**

Kad uspoređujemo broj upisanih po gradovima Križevci su s ukupno 28 upisanih na prvom mjestu. To je već tradicija s obzirom na blizinu Križevaca od Svetog Petra Orehovca. No, za razliku od prošle godine kad je Zagreb s 5 upisanih bio drugi grad kojeg su za mjesto školovanja odabrali naši osmaši, sad je na drugom mjestu Varaždin. U Varaždinu će se školovati naših 5 bivših osmaša. Njih trojica Marko Puškar, Dominik Pugar i Matija Kušec izabrali su Elektrostrojarsku školu Varaždin. Puškar je izabrao smjer za medijske tehničare, Pugar za tehničara mehatronike, a Kušec će pohađati smjer za zanimanje računalni tehničar. Na trećem mjestu je grad Koprivnica gdje se upisalo troje naših učenika. Marta Kurtanjek u Srednjoj školi Koprivnica pohađat će smjer za zanimanje medicinske sestre opće njege, Luka Pacur u Srednjoj školi Koprivnica izabrao je zanimanje kuhar, a Michael Vršak u Obrtničkoj školi Koprivnica upisao je smjer za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije. U Zagrebu će se školovati samo 2 naše učenice. Lucija Biljan upisala je eksperimentalni smjer turistička gimnazija u Hoteljersko turičstičkoj školi, a Emanuela Poljak je u Školi za medicinske sestre Mlinarska izabrala smjer za zanimanje medicinska sestra opće njege.

**Za nastavak školovanja Srednju školu Jelkovec izabrao je Stjepan Mekovec**

Po prvi puta otkad pratimo upise naših bivših osmaša po jedan naš učenik upisao se u Sesvete i Zelinu. U Sesvetama u Srednjoj školi Jelkovec, u smjeru za zanimanje računalni tehničar školovat će se Patrik Ban, a smjer za zanimanje stolar u Srednjoj škola Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini pohađat će Stjepan Mekovec. U Čakovcu školovanje nastavlja Emanuela Koretić. Ona je u Graditeljskoj školi upisala smjer za zanimanje tehničar geodezije i geoinformatike.

Valja napomenuti da su se svi naši bivši osmaši upisali u prvom roku, a samo njih 9 upisalo se u školu drugog izbora. Svi ostali upisali su se u smjerove koje su najviše željeli, tj. one koji su bili njihov prvi izbor. I na kraju podatak da se da se od ukupno 41 učenika, njih 14 upisalo u trogodišnje smjerove. /Iva Šantić, 7.c; foto: preuzeto s interneta i S.L./

Puškarova čokoladno ljubavna rečenica u filmu “Mi”

By

klincek

-

7. August 2018

0

Filmske radionice HFS-a u Kraljevici

Na radionicama bili mladi iz Hrvatske i Amerike

“Svi pričaju kako je ljubav slatka, ali meni je čokolada bolja”. Ne znam slažete li se s ovom tvrdnjom, ali ta rečenica mene je uvrstila u film “Mi”. Taj eksperimentalni film snimali smo na radionici za djecu i mladež Hrvatskog filmskog saveza u Kraljevici, gdje sam bio od 24. do 31. srpnja 2018.

**Predstavljanje našeg mentora Borisa Poljaka**

U dogovoru s voditeljem eksperimentalne radionice, snimateljem Borisom Poljakom, odlučili smo snimati film o nama, sudionicima radionice. Ideja je bila da svatko od nas kaže neku svoju misao koja izražava njegove životne vrijednosti te da kadrove snimamo iz neobičnih pozicija. Zahvaljujući već spomenutoj izjavi imao sam čast biti uvršten u film. To nije uspjelo svima jer na radionici nas je bilo čak 19, pa su u montaži izabrani najbolji kadrovi te film traje oko 4 minute. No, nije samo moja izjava bila presudna. Zaslužni su i dobro snimljeni kadrovi. Snimila ih je Lara Šišak, kolegica s kojom sam radio u paru. Ona je snimala mene, a ja nju.

Film smo snimali u različitim ambijentima. Mene je Lara snimala u parku, a neka smo snimanja odradili na igralištu, na plaži, u nekom dvorcu… Kako smo snimali eksperimentali film imali smo zadatak snimiti kadrove na što neobičniji način. Lara je mene snimala iz gotovo okomitog položaja kamere. Kad sam ja snimao nju iskoristio sam vrtuljak u parku. Zavrtio ga i stavio kameru na njega. Za taj sam pristup dobio pohvale od našeg voditelja Poljaka koji nam je tijekom trajanja radionice na vrlo jednostavan način otkrivao zakonitosti snimanja kamerom, a ponajviše pravila manualnog snimanja.

No, naš simpatični voditelj nije bio s nama samo za vrijeme radionice već je bio raspoložen i za druženja u slobodno vrijeme pa sam ja s njim odigrao nekoliko partija stolnog tenisa. Naravno, dio slobodnog vremena koristio sam i za kupanje. Ponajviše sam se družio s ekipom iz Križa. Na radionici nas je bilo 51. Desetak sudionika stiglo je ih Amerike, a mi ostali bili smo iz raznih dijelova Hrvatske. Šarolika ekipa stvaratelja i ljubitelja filma i s ostalih radionica ( organizirane su bile su još i radionice animiranog, igranog i dokumentarnog filma) , uvijek je bila spremna za druženje i akciju. Nekima je akciju podrazumijevalo i crtanje, pa sam se kući vratio sa svojim portretom naslikanim vodenim bojama.

Svoj ću portret čuvati kao dragu uspomenu na ovogodišnju radionicu u Kraljevici i osobu koja je moj portret nacrtala. /Marko Puškar, 8.b; foto: Facebook HFS-a i M. P./

Radile smo čudovišta za film

By

klincek

-

9. July 2018

0

25. Internacionalna filmska radionica ŠAF-a Čakovec

Na radionici su sudjelovala i djeca iz Slovačke, Čakovca, Zaboka i Zagreba

Svaki smo dan morale čistiti radna mjesta i naše ruke od plastelina od kojeg smo izrađivale figurice za naš animirani film “Evolution”. No, to čišćenje nam nije teško palo jer nas je veselilo oblikovati različita čudovišta. Ta su se čudovišta kasnije transformirala u Parka, maskotu ŠAF-a. Onda se Park transformirao u jaje. Kad je jaje puklo iz njega je izašao natpis i 25th International animated film workshop. Od plastelina smo za odjavnu špicu filma izradili i svoje avatare.

Na filmu smo radili punih 5 dana u sklopu 25. Internacionalne filmske radionice za mlade ŠAF-a Čakovec (radionica je održana od 24. 6. – 1. 7. 2018.). Voditelj naše radionice bio je Slovak Tomáš Danay. S njim smo se sporazumijevale na engleskom. Bio je baš zabavan i budno je pratio kako radimo i davao nam mnoštvo korisnih savjeta.

Ovo je naš drugi boravak u ŠAF-u i uživale smo još više nego prošle godine kad smo bile prvi puta. Ovaj smo puta bile opuštenije jer od lani poznajemo voditeljicu ŠAF-a Jasminku Bijelić Ljubić i nekoliko čakovečkih polaznica radionice. Znale smo i da nas čeka puno posla, ali i zabave. Na radionici je sudjelovalo 22 polaznika. Osim nas na radionici su bila još djeca iz Slovačke, Čakovca, Zaboka i Zagreb

Voditeljica druge radionice francuskinja Marie Juin

Bili smo podijeljeni u dvije grupe, a druga je grupa radila film u tehnici crteža. Njihova voditeljica bila je simpatična francuskinja Marie Juin. Polaznici te radionice olovkom su crtali svoje snove i kasnije su ih animirali te je tako nastao također vrlo zanimljiv film. Za taj film su polaznici radionice morali “posuditi” svoj glas. Tu je značajnu ulogu imala Karla jer je zamijenila nekoliko polaznika koji su obavljali druge zadatke.

Film o Saharcima

Svoje smo filmove imali priliku pogledati u čakovečkom Centru za kulturu u subotu 30. lipnja, posljednjeg dana našeg boravka u Čakovcu. Svidjeli su nam se naši filmovi, ali i prikazani filmovi iz ovogodišnje produkcije ŠAF-a. Osobito su nas se dojmili filmovi “Vrijeme leti” i film “Saharawi”. Prvi je lutkarski, a glavni likovi filma su bubamare. Drugi je film nastao na temelju crteža djece iz izbjegličkog kampa u nepriznatoj državi Zapadnoj Sahari. Na ničijoj zemlji u kampu na granici Alžira i Maroka Saharci žive u šatorima, okruženi minama i potpuno ovisni o pomoći izvana. U ŠAF-u su zato odlučili slati svoj film na razne međunarodne festivale kako bi senzibilizirali javnost za probleme Saharaca.

Talent show

Ovogodišnju Internacionalnu radionicu pamtit ćemo i po dobroj zabavi nakon radionica, a posebno po Talent showu kojeg smo organizirali jedno večer u pansionu Turkovih, gdje smo bili smješteni. Bio je to pravi show, imali smo žiri, publiku pa čak i snimatelje. Naš je žiri za pobjednika izabrao Adriana iz Zagreba, koji je izveo izvrsnu breakedance točku.

Kako je vrijeme nogometnog ludila, jedno smo večer i mi organizirali svoju utakmicu. I to je bilo nezaboravan doživljaj, kao i kupanje u toplicama Sveti Martin te posjeta lončarskoj radionici u kojoj smo imale prilike izraditi svoj lonac od gline. /Karla Ferenčak, Mihaela Pacur, 7.a; foto: M.P.; K. F. i S.L./