Home Blog Page 7

Ohrabrujućim porukama obilježili smo Svjetski dan mentalnog zdravlja

0

Učiteljica Picig voljela bi da nas te poruke potaknu na razmišljanje dok ne počnemo s projektom „Škole hrabrosti“

Jutros je puno  učenika dan u školi započelo čitanjem brojnih poruka koje su nas dočekale po zidovima i vratima škole. Na papirima u različitim bojama bile su kratke pozitivne poruke koje je pripremila učiteljica Ljiljana Picig. Doznali smo da je povod bio današnji Svjetski dan mentalnog zdravlja. Učiteljica Picig kaže da bi željela da nas te poruke potaknu na razmišljanje, izražavanje osjećaja i brigu o našem mentalnom zdravlju. Ujedno su ove poruke i najava projekta „Škole hrabrosti“ posvećenom upravo mentalnom zdravlju.

 

Pregledavajući poruke pitali smo nekoliko učenika što je za njih mentalno zdravlje. Većina ih je to definirala ovako – kad si dobro u glavi. – Pitali smo nekoliko učenika i kako oni razumiju neke od poruka. O ovim porukama danas se razgovaralo na satovima razrednih odjela, a četvrtaši su sat održali u mekanom kutiću gdje su čitali poruke i razgovarali o njima.

U nastavku pročitajte što su nam rekli naši kolege, a u međuvremenu dok ne krenu radionice projekta „Škole hrabrosti“ i sami promišljajte o porukama s vrata i zidova i budite svjesni da ste važni i da je lijepo što postojite i vi i drugi oko vas. Pričajte o sebi i o svojim osjećajima, ne sramite ih se i zapamtite da niste sami i da se uvijek možete nekom povjeriti i zatražiti pomoć. /Franka Orak, foto: S. L./

Kim Kuntić – VEDRINA JE POLA ZDRAVLJA. – Mislim da treba pozitivno razmišljati i to će utjecati i na naše zdravlje.

Ivan Futač – ČINI DOBRO CIJELI DAN I IMAT ĆEŠ MIRAN SAN. – Ukoliko smo dobri prema drugima, nećemo imati grižnju savjesti i bit ćemo mirni u sebi i u snovima.

Fran Birt – NE BOJ SE, NISI SAM! – Dio smo obitelji, razreda, škole, našeg sela i uvijek će se naći netko na koga se možemo osloniti.

Lara Hubina – PRUŽI RUKU I OLAKŠAJ TUĐU MUKU.- Ova poruka poziva na pomoć i traži da suosjećamo s drugima.

Marta Babić – PODIJELI TUGU I RADOST, U SRCU ZADRŽI MLADOST. – Lakše i sretnije se osjećamo kad svoje osjećaje podijelimo s drugima.

Dolores Ruganec – DOBRA MISAO ZA DOBAR DAN, RIJEČ ZAHVALE ZA MIRAN SAN. Ova poruka za mene znači da se ujutro  trebamo usredotočiti na pozitivne stvari koje nas čekaju,  a isto tako prije spavanja misliti o onom dobrom što se desilo. Tada ćemo i bolje spavati.

Eksperiment – trećaši i četvrtaši počinju školski dan čitanjem slikovnica

0
Četvrtaši PŠ Fodrovec

Od 29. 9. u svim našim trećim i četvrtim razredima radni dan započinje petominutnim čitanjem slikovnica. Ovaj eksperiment uveli smo po uzoru na Island, gdje učenici dan u školi započinju čitanjem. Ovom aktivnošću želimo učenicima usaditi naviku svakodnevnog čitanja i naglasiti da bi čitanje svaki dan trebala biti važna aktivnost učenika.

Četvrtaši PŠ Miholec

Voljeli bismo i da se ovim eksperimentom pomogne da se učenici smire i fokusiraju prije početka nastave, a naravno i da se osjeti utjecaj na povećanje tečnosti i brzine čitanja. Iako se čita svega pet minuta, redovita praksa čitanja, čak i kratka trebala bi doprinijeti bržem prepoznavanju riječi i boljem ritmu čitanja. Očekujemo da će izloženošću novim tekstualnim sadržajima učenici i obogatiti svoj rječnik. Nadamo se i da će ovakav ugodan početak radnog dana povezati s pozitivnim osjećajima te da će to dugoročno potaknuti ljubav prema knjizi, odnosno da će ovaj eksperiment  utjecati na uživanje u čitanju.

Smatrali smo da je ovu aktivnost dobro provoditi u trećem i četvrtom razredu jer baš u toj dobi prelazi se s „učenja čitanja“ na „čitanje za učenje“ te da bi to bila dobro došla priprema za više razrede u kojima učitelji predmetne nastave često „otkrivaju“ učenike s nedovoljno razvijenim vještinama tečnog i brzog čitanja.

-Učenici su dobro prihvatili ovu aktivnost i rado čitaju. Neki su već pripremili i prve radove o pročitanom – rekla nam je učiteljica Kristina Dubravec, učiteljica četvrtaša u PŠ Fodrovec. Naime, učenici bi trebali na neki način osvrnuti na pročitano. U skladu s dogovorom na Aktivu razredne nastave to mogu biti plakati, crteži, stripovi, umne mape…, a učitelji će odrediti koliko takvih radova učenici trebaju pripremiti tijekom školske godine. Zasad knjižnica opskrbljuje učenike slikovnicama, a učenici će moći slikovnice ili druge tekstove koji ih zanimaju donijeti i od kuće. /knjižničarka Stojanka Lesički/

Učenici 3. razreda u Svetom Petru Orehovcu

Dunja Horvat, 4. razred PŠ Fodrovec

Sviđa mi se ovakav početak dana s čitanjem. Danas sam čitala slikovnicu o dječaku koji je želio ući u školski nogometni tim. Shvatio je da visoki i mršavi imaju više šanse pa je po cijele dane trenirao, trčao, dizao utege, čak i noću. Napor se isplatio te je ušao u školski tim, no jednog dana se onesvijestio prilikom trčanja te je završio u bolnici. Kako je završilo doznat ću sutra ujutro na narednom čitanju – rekla je Dunja Horvat, četvrtašica PŠ Fodrovec

Iva Orehovački, 3. razred MŠ

Prva slikovnica koju sam pročitala bila je o ježiću koji je želio pobijediti u omiljenoj igri. To mu nije uspjelo, ali njegov otac ga je zagrlio i rekao mu da ne treba biti tužan jer je napredovao. Priča mi se svidjela jer nam poručuje da biti prvi nije najvažnije i da su roditelji uvijek tu za nas i  da nas njihov zagrljaj može utješiti i ojačati.  

U Metkoviću smo se družili s filmašima iz cijele Hrvatske

0

S našim filmom “Samo 7 – 8 puta” sudjelovali smo na 63. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece i 13. Smotri hrvatskog školskog filma. Oba događanja održana su u Metkoviću. Započela su u četvrtak 2. 10., ali je Revija završila u nedjelju 5. 10., a Smotra dan prije. Na Smotru je bio prijavljen 141 film, a za prikazivanje je izabrano 20 filmova osnovnih škola i 10 srednjoškolskih. Na Reviju je prijavljeno 260 filmova, a pozvano je njih 67.

U Metkoviću smo većinu vremena proveli u kinu jer gledali smo filmove raspoređene u 8 projekcija, a svaka je trajala 60 – 70 minuta, ali bilo nam odlično. Bilo je puno zanimljivih i jako dobrih filmova, a zbog nekih filmova smijali smo se i šalili po cijeli dan. Povjerenstvo Smotre i  stručni žiri Revije istaknuli su da su ugodno iznenađeni različitim temama iz stvarnog života koje zaokupljaju mlade filmaše.

Izvor: Facebook Hrvatskog filmskog saveza

Dobra su bila i druženja u hotelu “Narona” te u šetnjama Metkovićem, a odlične su bile i mandarine kojih smo se nauživale toliko da ih nećemo jesti barem neko vrijeme. Pun pogodak bio je  disko u kojem smo bile jer smo tamo upoznale nove prijatelje. Družile smo se s djecom iz Zagreba, Varaždina i Strahoninca. Nekad je dobro probiti led i prići ljudima jer većina njih se, baš kao i mi, boje prići novim licima, ali bi se htjeli družiti s nekim. Nadam se da ćemo se još barem jednom u životu negdje svi skupa naći jer baš smo se zbližili u ta četiri dana.

A sad malo o filmovima. Teško je od toliko filmova izdvojiti neke, ali nas dvije izdvojile smo četiri. Njih i sve ostale filmove može se pogledati na MREŽNOJ STRANICI Revije gdje se svi pozvani filmovi mogu gledati online.

Neki od odličnih filmova

Dokumentarni film  “Dok se kmica dosmica”  svidio nam se zbog odličnih i zastrašujućih igranih scena. Izvrsno je to što smo u tom filmu mogli usporediti starije i novije načine plašenja djece. Doduše, nisu se puno promijenili što znači da se  “tradicija” ponavlja. Tv reportaža učenika iz Gunje “Gunjanski magazin Gooma – nova epizoda” svidio nam se zbog djece – sugovornika koja su imala različite, često i smiješne, odgovore na postavljena pitanja. Bili su nam jako zanimljivi, ali i nešto smo naučili o smanjivanju broja žaba i drugim temama kojima su se bavili u magazinu.

Animirani film „Kulenove seke “ prikazuje slavonske običaje, a fokusirao se na izradu krafni.  Svidio nam se zbog lijepih animacija i ideje da recept pričaju kulenove seke. Kulenove seke su također tradicionalna vrsta kobasica u Slavoniji, ali tamo i žene često zovu seke, a upravo one, seke, otkrivaju tajnu izrade krafni.  

Dokumentarni film “Lovkinja” prikazuje  kako u jednom slavonskom lovačkom društvu ne love samo muškarci, nego i žene. Zanimljivo je vidjeti kako žene aktivno sudjeluju u lovu i time razbijaju stereotipe o lovstvu. Ovaj film šalje važnu poruku o ravnopravnosti i hrabrosti žena da slijede svoje interese i u područjima gdje ih se ne očekuje. /Ena Dubrava, Petra Paček, 8. a; foto: S. L./

Na ovoj POVEZNICI dostupan je kratki video Hrvatskog filmskog saveza o našim druženjima

Izvor: Facebooka Hrvatskog filmskog saveza

Naša učenica Lorena Benčec, nagrađena na Olimpijadi čitanja

0

Na završnoj svečanosti Olimpijade čitanja, održanoj 30. rujna u Križevcima,  diplomom i medaljom nagrađena je i naša kolegica Lorena Benčec. Ona je bila jedina predstavnica naše škole na ovogodišnjoj  Olimpijadi koja se održavala  od 30. 6. do 30. 8. U to vrijeme naša Lorena pročitala je 20 knjiga.

– Najviše mi se svidjela knjiga „Tajna jezera tele“ . To je pustolovna knjiga o ljudima koji su u Africi istraživali tajnu jezera i čudovišta. Knjigu sam pročitala za četiri dana – rekla nam je Lorena, napomenuvši da je gotovo svaku knjigu pročitala za četiri dana.

Najkraća knjiga koju je pročitala imala je 62 stranice, a zvala se „Kako žive pčele“. – Većina knjiga mi se svidjela, a o svakoj sam, prema pravilima Olimpijade morala u dnevnik čitanja zabilježiti svoje dojmove o pročitanoj knjizi – rekla nam je Lorena. Napomenula je i da je bilo lijepo na završnoj svečanosti, a osobito joj se svidio nastup učenika Glazbene škole „Alberta Štrige“.

U Gradsku knjižnicu „Franjo Marković“ u Križevce  vozili su je tata i djeda, na čemu im je jako zahvalna jer su joj omogućili da  ovo ljeto provede uz uzbudljive knjige. /Kim Kuntić, 5. a; foto: Ivana Benčec/

Ove godine prikupili smo 4060 kg papira

0

Ove školske godine u našoj školi prikupili smo 4.060 kg papira i za to je na račun škole uplaćeno 203 eura. Taj je novac školi uplatila tvrtka Unijapapir koja otkupljuje papir. Taj nam je podatak kazala Kristina Truščec, voditeljica računovodstva u našoj školi. U protekle tri godine najviše papira prikupili smo 2023. kad smo Uniji prodali čak 5.300 kg papira i za to smo dobili 272 eura, no tada je cijena papira i bila nešto viša. Do rujna 2023. cijena je bila 0,40 kn, a od rujna te godine cijena je umanjena na 0,05 eura, odnosno izraženo u lipama, 37 lipa. 

Iako se za prikupljeni papir ne dobije puno novca za tih dvjestotinjak eura škola može kupiti nešto od onog što je potrebno za nas učenike. Zato je dobro da mi u  kartonske kutije za papir po našim razredima, stavljamo papir koji više ne koristimo. Dobro je to i zato što se prikupljeni papir može preraditi u novi, a valja znati da je za proizvodnju jedne tone papira potrebno: četiri stabla; 2000 litara vode i 4600 kWh energije.

Za proizvodnju jedne tone recikliranog papira nije potrebno ni jedno stablo, a potrebno je samo  160 litara vode i 2400 kWH energije. Dakle, recikliranje se isplati. /Dominik Knezić, 8. b; foto: S. L./

Animator Marijan Lončar zahvaljujući “Ruksaku punom kulture” posjetio našu školu

0

Stari časopisi i kutije od jaja mogu poslužiti za izradu umjetničkih djela ili upotrebnih predmeta

Jučerašnji dan u školi bio je posve drugačiji jer smo cijeli dan posvetili animiranom filmu. Učili smo što je to animirani film i kako izgleda postupak animacije. To nas je učio voditelj radionice Marijan Lončar koji se crtanjem i animiranim filmom bavi 37 godina. Radio je na puno filmova, a čak i na slavnom “Profesoru Baltazaru” i “Letećim medvjedićima”.  On je našu školu u Miholcu posjetio zahvaljujući programu “Ruksak pun kulture”.

Marijan Lončar, animator u PŠ Miholec

Na početku radionice izrađivali smo ptice i to od kutija za jaja i starih časopisa. Ukrašavali smo  ih flomasterima koje nam je poklonio voditelj Lonačar. Kad smo izradili naše ptice, voditelj ih je fotografirao. Nekima je bilo žao što je njihove ptice rastavio na dijelove, ali kad smo vidjeli dva primjera animacije naših ptica, shvatili smo da je to bilo za potrebe prikaza pokreta. Dok je voditelj na računalu pripremao animacije, mi smo gledali filmove „Krava na Mjesecu“, „Mrav dobra srca“ i još nekoliko njih. Gledali smo ih, a i izrađivali ptice u društvu naših kolega iz 4. razreda iz Svetog Petra Orehovca.  Lijepo smo se družili s njima, a zajedno smo naučili i da se  stvari poput kutija od jaja ili starih časopisa mogu poslužiti i za izradu umjetničkih djela ili nekih uporabnih predmeta.

Naš animirani film pogledajte ispod teksta. /Mirjam Dvečko, PŠ Miholec; foto: S. L./

Riba kirnja rađa se kao ženka, a kasnije postaje muško

0
Kirnja - Izvor: Wikipedia

Kirnja je ukusna bijela riba. Živi u našem Jadranskom moru i drugim morima Mediterana, uzduž afričke obale i oko Brazila, a može je se naći na obalama indijskog oceana, Urugvaja, Argenitine te sjeverno oko Francuske i Velike Britanije. Njena boja boja kože varira od smeđe do zelene, a to ovisi o godišnjem dobu i starosti ribe. Zelene su dok su mlađe. No, još jedna neobična stvar vezana je uz starost ribe. Naime, kad se izlegnu iz jajašca sve kirnje izgledaju kao ženke, ali u dobi od 12-14 godina pretvaraju se u muške  jedinke. Pronađene su kirnje starosti čak i od 50 godina pa se može reći da su veći dio svog života provele kao muške jedinke.

Riba klaun – Izvor: Freepik

Kirnja nije jedina životinja koja tijekom života mijenja spol. Mijenjaju je i neke druge životinje. Jedna od njih je i riba klaun, no za razliku od kirnje, klaun se rađa kao mužjak, a kasnije postaje ženka.  Takva pojava kad se mužjak u kasnijem razdoblju života postaje ženka zove se protandrija, a proces kod kirnje je suprotan (rađa se kao ženka, a kasnije mijenja spol u muško) i naziva se protoginija.

Na kraju još nekoliko zanimljivih podataka o kirnji. Najčešće ulovljeni primjerci kirnje teški su od 3 do 10 kg, a dužine su od 50 do 100 cm. No, kirnja može narasti čak do 150 cm i dostići čak  60  kg.

U našem Jadranskom moru najčešće živi tzv. obična bijela kirnja koja živi u  dubljim staništima na muljevitom i pjeskovitom dnu  dnu u niskim kamenim zaklonima. /Kim Kuntić, 5. a/

Šestaš David Knezić svoju obitelj često iznenadi kolačima

0

Šestaš David Knezić, posjeduje vještinu za koje znaju samo rijetki kolege u njegovom razredu.  On naime voli peći kolače, a za tu je vještinu zaslužna njegova majka s kojom je često boravio u kuhinji dok je još bio beba. Dok smo s njim razgovarali pred očima su nam se “vrtjele” slike slasnih kolača o kojima je pričao. Izdvojili smo nekoliko odgovora. U ovom kratkom intervju pitanja nismo pisali, ali sigurni smo da ćete shvatiti što je bilo pitanje.

Torta koju je David pripremi majci za rođendan

Znam kuhati i neka jela, ali radije pečem kolače.

Na primjer znam peći jaja, ispeći meso na naglo ili pohati meso.

Od slastica najčešće pripremam palačinke, ali sam pekao i neke vrste kolača i tortu od vafla.

Tortu od vafla pripremio sam mami za rođendan, bila je sa jagodama, malinama i nutelom. Mama je bila presretna.

Najnoviji kolač kojeg znam pripremiti su američki keksi.

Najradije jedem i pripremam palačinke, a od kolača najdraža mi je voćna mađarica.

Ponekad za upute ne pitam mamu, nego pogledam recepte na internetu.

Još nisam siguran bih li u budućnosti bio mehaničar kao moj otac ili slastičar.

Jednom mi se desila nezgoda pri pripremanju palačinki i sva mi je smjesa izletjela iz posude za mućkanje.

Mislim da bi svi dečki trebali znati nešto skuhati jer ako ne budu imali cure, ostat će gladni. /Elena Benčak, 6. b; foto:Ivana Knezić/

Pjesma učenika Petra Biljana iz PŠ Fodrovec uvrštena  u Zbornik kajkavskog pjesništva

0
Petar Biljan - učenik PŠ Fodrovec

Pjesma učenika PŠ Fodrovec, Petra Biljana, predstavljat će našu školu u Zborniku 45. Smotre dječjega kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” – Sv. Ivan Zelina 2025.

Ovogodišnja zbirka ove pjesničke manifestacije zove se “Poletela bum z vetrom”, a ime pjesme učenika Biljana je “Dešč”. Mentorica učeniku je učiteljica Kristina Dubravec, a ona je na spomenuti natječaj poslala još tri pjesme svojih učenika. Učiteljica Dubravec je jako ponosna uvrštavanjem Biljanove pjesme u Zbornik, pogotovo stoga jer je ovo prva pjesma koju je učenik Biljan napisao. /Eleonora Črnek, foto: Kristina Dubravec/

DEŠČ

Idu oblaki črni,

veter puše,

kokoši bežiju,

na nebu se musiče,

dešč curi. /Petar Biljan, mentorica Kristina Dubravec/

Ove školske godine imamo čak 30 učenika manje

0
Učenici 8. b - generacija 2019./2023. - takvih velikih razreda više nemamo

Prošle godine u Klinčeku hvalili smo se s jednim upisanim učenikom više u odnosu na prethodnu godinu, no ove školske godine nama razloga za hvaljenje jer smo izgubili čak 30 učenika. Našu školu ove će školske godine pohađati samo 259 učenika. Imamo dva peta razreda, u 5. a je svega 13 učenika, a u 5. b ima 16 učenika.

Prvašića u cijeloj školi imamo svega 25. Najviše ih je u Fodrovcu, čak 10, u matičnoj školi ih je 6, u Bočkovcu četiri, Gregurovcu tri, a dvoje ih je u Miholcu.

Fodrovec ima 38 učenika kao i lani i dalje vodi po broju učenika među područnim školama. Područna škola Gregurovec i dalje ima najmanje učenika, samo 11, ali u odnosu na prethodnu godinu imaju 3 učenika više. No, u Miholcu je svega 12 učenika, što je 5 manje nego lani, dok je Bočkovec zadržao prošlogodišnji broj i tu područnu školu opet pohađa 19 učenika. /Amalija Ban, 7. b/