Home Blog Page 17

S filmom o bibliobusu pozvani smo i u Dubrovnik

0

Od sutra počinje festivalski život naših filmova. Animirani film “Zeleni pas”, likovne skupine učiteljica Tijane Mamić, uvršten je na Smotru hrvatskog školskog filma koja se održava od sutra u Varaždinu. Kratki dokumentarni film, “Do kućnog praga” o križevačkom bibliobusu, naše filmske grupe koju vodi knjižničarka Stojanka Lesički, uvršten je na već spomenutu Smotru te na Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva djece. Oba festivala održavaju se istovremeno u Varaždinu samo će Revija potrajati dan duže i završiti 6. 10.

Film o bibliobusu zatim će biti prikazan na FIFES-u (11. 10.), međunarodnom festivalu u Zaprešiću te na DUFF-u, također međunarodnom festivalu koji se od 17. – 20. 10. održava u Dubrovniku.

S voditeljicama će naše filmove u Varaždinu predstavljati  Ivona Baričević, Luka Hubina te Veronika Višak, a u Dubrovnik će putovati snimatelj filma Fran Tukša. /Veronika Višak, 5. b/

Elonora Črnek ponovo nagrađena zlatnom medaljom na Olimpijadi čitanja

0
Eleonora Črnek i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn

Naša petašica Eleonora Črnek jučer je nagrađena zlatnom medaljom za uspjeh na Olimpijadi čitanja. Medalju joj je uručio križevački gradonačelnik Mario Rajn na svečanosti održanoj u Hrvatskom domu u Križevcima. Eleonora je na ovoj Olimpijadi je sudjelovala treći puta zaredom, a ovaj puta pročitala je 40 knjiga.

Olimpijada je trajala od 25. lipnja do 30. kolovoza, a njen cilj je da sudionici pročitaju što više knjiga. Sudjelovalo je 64 učenika razredne nastave, a svi skupa pročitali su ukupno 1605 knjiga. – Nakon čitanja knjiga imali smo zadatak ispuniti dnevnik čitanja. Trebali smo napisati ime autora i knjige, što nam se svidjelo, ocijeniti ju i promijeniti njen kraj. Meni je većina knjiga bila vrlo zanimljiva te sam ih ocjenjivala s ocjenom 4 ili 5. Najviše mi se svidjela knjiga Wonka. To je ustvari priča o Wonkinim djetinjstvu i kako je on osnovao tvornicu čokolade.  Knjiga je vrlo napeta i zabavna, a glavni junak Wonka svidio mi se zato što je vrlo maštovit – rekla nam je Eleonora. Dometnula je  da je u danu nekad znala pročitati i po 100 stranica  te da su neke od knjiga imale i po 300 stranica.

– Meni je čitanje zabavan način provođenja vremena – kazala nam je Eleonora te je pozvala učenike razredne nastave da se naredno ljeto uključe u Olimpijadu čitanja. Razgovarajući s njom doznali smo i da je za nagradu dobila knjigu “Tetka probisvijetka”, autora Davida Walliamsa te diplomu, medalju, olovku, privjesak i platnenu vrećicu. /Rahela Kemenović, foto: Elizabeta Črnek/

Učenik Josip Vranetić, uvijek pojede cijelu porciju hrane u školskoj kuhinji

0
Josip Vranetić, učenik PŠ Fodrovec

Josip Vranetić je učenik trećeg razreda PŠ Fodrovec. Drag je kolegama i kolegicama iz razreda te učiteljici, a i kuharici. Njoj je posebno drag jer cijeni njezin rad. Prema riječima učiteljice Kristine Dubravec, Josip jedini uvijek sve pojede i predložio je da se makne kanta za otpatke. On misli da bi to potaknulo učenike da sve pojedu.

Iako uvijek sve pojede, nasmijani Josip rekao nam je da mu je najdraže jelo grah te je pozvao i ostale učenike da ne bacaju hranu. /Veronika Višak, 5. b/

Filantrop ne mora samo darivati novac

0
Izvor - Pexels - photo by RDNE Stock project

Bill Gates, bivši generalni direktor tvrtke Microsofta, najveći je filnatrop na svijetu. On je u dobrotvorne svrhe poklonio čak 79 milijardi dolara. Drugi je 93 godišnji investitor Warren Buffet koji je darovao  31,2 milijardi dolara. George Soros, američki investitor mađarskog porijekla darovao je 32 milijarde dolara, a indijski investitor Azim Premji, donirao je 21 milijardu dolara. Ipak, najveći filantrop svih vremena nije nitko od nabrojenih već je to Indijac Jamsetji Tata. On je umro još davne 1904., no tijekom svog života 102 milijarde dolara.

I u Hrvatskoj ima dosta filantropa, ali nema baš preciznih podataka o njihovim donacijama. No, na portalu Filantropija.hr pronašli smo  podatak da je Milan Grozić, 82 godišnji umirovljenik iz naselja Vranja kod Lupoglava donirao je zdravstvu Istarske i Primorsko goranske županije čak 86.700 eura ušteđevine. Na spomenutom portalu pretpostavljaju da je to možda i najveća pojedinačna donacija koju je jedan umirovljenik namijenio hrvatskom zdravstvu.

Sjetite se filantropije kad ugledate bakicu koja s teškom torbom ulazi u vlak

Izvor – Pexsels – photo by RDNE Stock project

Navedene podatke istražili smo povodom današnjeg (1. 10.) Dana filantropije koji se u Hrvatskoj obilježava po deveti put. No, filantropija ili drugim riječima  čovjekoljublje, odnosno ponašanje kojemu su poticaj humanitarne pobude, nije samo darivanje novca. Filantrop je i svaki onaj tko učini neki praktični napor na dobro drugih.  Sjetite se toga kad vas netko zatraži da volontirate u svojoj zajednici ili kad vidite neku bakicu koja s teškom torbom ulazi u vlak ili tramvaj. Pomognite joj, možda će i vama jednog dana trebati pomoć nekog filantropa.

U Križevcima je po svojim filantropskim aktivnostima već niz godina poznata Zaklada za lokalni razvoj i solidarnost Volim Križevce koja stipendira studente i učenike s područja Križevaca. /Viktorija Marija Blagaj, 7. b/

Na radionici o održivosti učili i o brzoj modi

0
Radionica o održivosti u 6. a

Da svatko, pa čak i mi djeca, može pridonijeti da naš planet bude manje zagađen, da živimo ekonomičnije i u boljem društvu učili smo na radionici “Održivost što je  to i zašto je važna?” Radionica za nas učenika 6. b održana je u četvrtak 26. 9, a za učenike 6. a 23. 9.

S knjižničarkom, Stojankom Lesički koja je vodila radionicu, razgovarali smo o različitim primjerima ekološke, ekonomske i društvene održivosti. Poseban naglasak bio je na održivom ponašanju prema odjeći jer tekstilna industrija jedan je od najvećih zagađivača i u prosjeku ima četvrti najveći utjecaj na okoliš i klimatske promjene.

Naučili smo i da je održivi razvoj onaj koji zadovoljava potrebe u sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Radovi nas učenika iz 6. a i 6. b dostupni su ispod teksta, a ovdje ćemo samo još dodati da će se naši radovi uskoro moći vidjeti i na izložbi u školskom hodniku, a u Klinčeku ćete moći čitati još dosta napisa na temu održivosti i brze mode. /Tina Višak, foto: S. L./

Održivu modu furaj, planetu čuvaj – crtić 8. a 

0
Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica radionice i učenici 8. a

Jeste li kada razmišljali koliko odjeće kupujete, a onda je jednom ili dva puta odjenete? Mi smo o tome počeli razmišljati za vrijeme radionice koju je za nas učenike 8. a u petak (27. 9.) održala Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica Škole animiranog filma Čakovec (ŠAF Čakovec). Ona nas je učila kako se priprema animirani film u tehnici stop animacije, a naši likovi bili su etikete.

Zašto baš etikete voditeljica Bijelić Ljubić, obrazložila nam je na početku radionice. – Jesam li od onih koji previše kupuju, odlučila sam to sama sebe osvijestiti te sam počela skupljati etikete. Kad sam ih prikupila preko 300 dobila sam ideju da počnem osvještavati i druge. Kako sa bavim animiranim filmom, sinula mi je ideja da to može biti moj alat i tako sam počela organizirati radionice “Teta Etiketa” – kazala je Bijelić Ljubić. Pripremajući scenarij za razgovarali smo i o tome što se može učiniti s odjećom koju više ne nosimo, ali i o tome kako etiketama ne treba povećavati količinu otpada.  U našem filmu one su postale glumci, a pokazali smo i da mogu poslužiti kao  straničnici (bookmark) i njima možemo označiti gdje smo prestali čitati neku knjigu.

Da bi naše etikete postali likovi, malo smo ih doradili, neke su dobile noge, neke ruke, nekima smo dodali oči, a nekima kosu. Bila je to vrlo zanimljiva faza radionice u kojoj smo pokazali svoju kreativnost. Kreativni smo morali biti i prilikom pisanja poruka o tome kako se održivije ponašati prema odjeći, a nešto novo za nas je bilo animiranje. U tom smo procesu fotografirali naše etikete i pomicali ih po podlozi kako bi se dobio efekt kretanja. Sve u svemu, ovo je bila zanimljiva radionica koja je nas potaknula na razmišljanje o količini etiketa i količini odjeće koju kupujemo. Pogledajte naš film, možda na slična razmišljanja potakne i vas. /Lorena Črnek, 8. a/

Za novi Erasmus+ projekt dodijeljeno nam 28.211,00 EUR

0

Brza i održiva moda bit će teme  našeg ovogodišnje Erasmus+ projekta. Cilj projekta jest  ukazati na to da je je masovna proizvodnja odjeće značajna opasnost za naš planet, a ona proizvedena od jeftinih sintetičkih materijala i za  naše zdravlje. Tijekom projekta učenici će imati priliku učiti o vrstama prirodnih i umjetnih materijala, o etiketama na odjeći i njihovoj važnosti te o mogućnostima održivijeg postupanja s odjećom.

Da bismo ostvarili ciljeve projekta planirane se brojne aktivnosti. Započet ćemo s anketom o razumijevanju pojma brze i održive mode, radionicama o tome što je održivost općenito, planirana je i radionica na kojoj će učenici učiti o razlikama između prirodnih i sintetičkih materijala. Šestaši će posjeti tvrtku Humana nova koja se bavi recikliranjem odjeće, a planirane su i radionice na kojima će učenici učiti kako sašiti gumb ili nešto zakrpati.

Na radionici recikliranja učenici će  neki odjevni predmet koji  više ne upotrebljavaju “pretvoriti” u neki drugi upotrebni predmet, a jedan osmi razred imat će priliku sudjelovati na  radionici “Teta etiketa”. U školi će biti organizirana   razmjena odjeće, a učenici će imati prilike razgovarati i  s dizajnerom  održive mode.

Neke od činjenica o brzoj i održivoj modi učenici će doznati i na mobilnostima u Francusku (3. 11. – 9. 11. 2024.) i Italiju (11. – 17. 5. 2025.), a neki će učenici imati priliku sudjelovati i u eTwinning projektu kojem će na engleskom jeziku surađivati s vršnjacima iz još 5 škola. Tema njihove suradnje također će biti brza i održiva moda.

Neki od konkretnih materijalnih rezultata projekta bit će animirani film u kojem glavnu ulogu imaju etikete odjevnih predmeta, kratki dokumentarni film te radijska emisija i novinarski članci s temama o brzoj i održivoj modi.

Sastavni dio ovogodišnjeg Erasmus+ projekta bit će i četiri mobilnosti učitelja. Oni će imati priliku pohađati neki od strukturiranih tečajeva koji se bave nekom od tema koje bi mogle doprinijeti ostvarivanju školskog Erasmus+ plana. Za provođenje ovogodišnjeg projekta Agencija za mobilnost odobrila nam je 28.211,00 EUR. /Preuzeto s mrežne stranice projekta mrežne stranice projekta/

Nastavili smo s čitanjem  mališanima DV Mali Petar

0

Mališani iz grupa Bubamare i Leptirići  Dječjeg vrtića Mali Petar bilo su vrlo sretni kad smo im u ponedjeljak došli čitati, a svoje zadovoljstvo, na kraju susreta, iskazali su nam brojnim zagrljajima.

Bio je to naš prvi susret ove školske godine, a naše posjete nastavit ćemo svaka dva tjedna kao što smo to učinili i prošle godine. U našoj školi i u vrtiću zaključili su da je ovo aktivnost koju treba nastaviti jer koristi i nama učenicima i mališanima.

U pratnji naše knjižničarke Stojanke Lesički, koja nas priprema za ove susrete, prvi posjet odradile smo Nika Slavi, učenica 6. a i ja, Elena Hubina, učenica 8. a. Čitale smo im slikovnicu “Kako nastaje oblak? “. Moram priznati da smo i mi iz te slikovnice naučile nešto o oblacima, a bila je to još jedna nova prilika da vježbamo izražajno čitanje i učimo kako komunicirati s djecom i održavamo njihovu pažnju dobro postavljenim pitanjima.

Ja bih  voljela  ponoviti iskustvo čitanja u vrtiću, a nadam se da će i ove godine biti puno mojih kolegica i kolega zainteresiranih da budu volonteri i posjete mališane u vrtiću i čitaju im. /Elena Hubina, 8. a; foto: S. L./

Započeli radovi na postavljanju ograde oko igrališta

0

Naš marljivi trojac: Marijan Kos, Zlatko Gajski i Marijan Tremski prošli petak  započeli su betonirati postolja za stupove buduće ograde oko školskog igrališta. U međuvremenu žica za ogradu je na pocinčavanju i ukoliko ne bude kiše možda bi ograda mogla biti gotova u roku od mjesec dana.

Naši djelatnici: Zlatko Gajski, Marijan Kos, Marijan Tremski te Antun Petric, direktor Općinskog komunalnog poduzeća

To će razveseliti naše kolege nogometaše, osobito bivšeg učenika Luku Harču, čija je to ideja bila. Podsjetimo, on je to predložio na sjednici Vijeća učenika, rekavši da im lopta odlazi na polje i na cestu i da je to opasno za igrače.

S Harčinom inicijativom upoznat je ravnatelj Stjepan Lučki pa zatim načelnik općine Franjo Poljak. Općina je na prijedlog VU  odlučila financirati izgradnju ograde, a zahvaljujući našim spretnim djelatnicima ograda će biti  jeftinija nego što se očekivalo. Koliko je točno Općina donirala doznat ćemo na prigodnoj svečanosti po završetku radova. /Tihana Miklečić, 7.b; foto: S. L./

Svi prvašići učiteljice Marine Golec imaju kućne ljubimce

0

U novoj generaciji učiteljice Marine Golec 10 je prvašića. Svi imaju neke kućne ljubimce i rado su govorili o njima. Upoznajte ih. / Eleonara Črnek, 5. b; foto: S. L./

Ilona Benčak – moj ljubimac je mačak Floit. Mali je i sladak, ima bijelo sive mrlje.

Mateo Črnek – imam bijelo sivu mačku. Zove se Luna.

Alberto Franjčević – moj ljubmac je pas Lili. Volim se igrati s njom. Uglavnom joj bacam lopticu, a ona lovi.

Larisa Kemenović – imam mace Riki i Točkicu i velikog crnog psa Kikija.

Leon Košutić – moj pas je veliki i svijetlo smeđe boje. Zove se Riki.

Mia Mikec – moj  pas zove se Zuma. Velik je i krzno mu je bijele boje.

Lana Pasariček – imam mačku Sivku i dva psa. Zovu se Medo i Đina.

Iva Siladi – moji ljubimci su psi. Zovu se Bela i Bleki.

Jan Trušček – imam i mačke i pse.  Mačke  su  Duško, Pero i Čupko, a psi se zovu Roki i Loa.

Lovro Višak – moje mačke  nemaju imena, a psi se zovu  Dona, Đurđa i Max.