Sat na kojem smo obilježili Međunarodni dan volontera motivirao nas je da se okušamo u volontiranju. Razmišljali smo što bi bilo dobro učiniti po tom pitanju, a pošto smo se nalazili u knjižnici ideja je došla sama od sebe. Odlučili smo da naš pokušaj bude usmjeren na aktivnosti kojima bismo pokušali nabaviti nešto knjiga za školsku knjižnicu.
Zašto? Jer smo doznali da je knjižnica prošle školske godine za učenički fond nabavila samo 11 knjiga u vrijednosti 674 kune. U protekle 2 godine knjižnica je za knjige dobila samo 2.165,00 kuna i to od države. Županija, osnivač naše škole, 2010. prestala je s financiranjem školskih knjižnica, a ove školske godine ni od države se ne očekuju nikakva sredstva za knjige. Zato smo dogovorili da pokrenemo akciju za prikupljanje novca za nabavku knjiga.
Dio kolača poklonit ćemo staračkim domaćinstvima
Naša razrednica Lucija Benko prisjetila se svojeg volontiranja na fakultetu te nam je predložila da bi nam jedan od prikladnijih načina bio pečenje kolača. U akciju smo odlučili uključiti i naše roditelje koji će s nama peći kolače i tako pomoći našu humanitarnu akciju.
Kolače koje pripremimo, ponuditi ćemo u školi 20. prosinca. Nadamo se da taj dan nećete svoj džeparac trošiti na lizaljke i grickalice već da ćete doći na naš štand u holu, osladiti se kolačima i dati prilog za nabavku knjiga.
Voljeli bismo da nam se u akciji pripreme kolača pridruže i drugi razredi kako bi dio pripremljenih kolača mogli pokloniti nekolicini staračkih domaćinstvima. Njih posljednji dan škole planiramo obići s gerontodomaćicom Ivančicom Petric. / Lucija Šantić, 8.a; fotografija preuzeta s interneta/
GRADI SE BIOPLINARA U GREGUROVCU, A USKORO I U OREHOVCU
Franjo Hoić i Helena Habijanec
Pogonsko gorivo za prvu bioplinaru u našoj Županiji bit će i gnojnica koja sad često završava u potocima. Po završetku svih faza projekta 2016. godine, zapošljavat će 50-tak ljudi
Zemljište bivšeg hmeljarnika u Gregurovcu posljednjih tjedana postalo je veliko gradilište i više se po ničemu ne primjećuje da je tu još donedavno bio jedini hrvatski hmeljarnik. Bageri i kamioni u stalnom su pokretu kako bi se što prije uredio teren za izgradnju prve bioplinare u našoj Županiji.
Franjo Hoić, većinski vlasnik tvrtke Bioplinara organica Kalnik i buduće bioplinare, nada se da će bioplinsko postrojenje kapaciteta 1 MW (megavat) biti sagrađeno do srpnja iduće godine. – Bit će to tek prva faza projekta, koji bi u potpunosti trebao biti završen 2016. godine, a tada bi ovdje trebalo biti zaposleno 50-tak ljudi – rekao nam je Hoić. Dometnuo je da će u drugoj fazi izgraditi plastenik površine 2 ha, u trećoj fazi planira se izgradnja dodatnog postrojenja od još 1 MW, a ukoliko uz postojećih 7,5 hektara kupe još zemlje u susjedstvu, pokrenut će i proizvodnju algi.
Samo prva faza košta 60 milijuna kuna
Samo prva faza projekta koštat će 60 milijuna kuna, a još gotovo 4 puta toliko trebat će za sve planirano, uključujućujući i drugu bioplinaru koju ova tvrtaka planira graditi u Orehovcu, na potezu između groblja i sela Črnčevca. – Ustvari smo i krenuli s idejom da gradimo u Orehovcu, ali tamo se otegnulo zbog problema sa zemljištem. No, lani u kolovozu i taj je problem riješen, imamo 3 hektara zemljišta i tamo ćemo graditi postrojenje koje će biti sposobno proizvoditi 2 MW električne energije – ustvrdio je Hojić, koji je u ovom projektu zajedno s partnerima iz Rusije i Slovenije.
On je godinama živio u Sloveniji i upravo je tamo stekao iskustva u vezi obnovljivih izvora energije, radeći kao koordinator na izgradnji dviju bioplinara te 150 solarnih elektrana. Zbog toga i tvrdi da su bioplinska postrojenja izuzetno neškodljiva za okoliš. – Ne samo da neće štetiti okolišu, već će bioplinara utjecati na poboljšanje kvalitete vode u našim potocima, jer će uz zelenu silažu pogonsko gorivo za proizvodnju bioplina biti i gonojnica, koja sad često završava u potocima. S nekolicinom stočara već smo dogovorili isporuku gnojnice – kaže Hoić. Dodaje da okolno stanovništvo ne treba očekivati nikakav smrad jer će gnojnica dolaziti u zatvorenim sistemima, a i proizvodnja će se odvijati u strogo kontroliranim uvjetima, dok će tehnološku vodu iz bioplinare zbrinjavati kroz biljni pročistač. Sva proizvodnja organizirat će se tako da se poštiva priroda, a da se to može namjeravaju demonstrirati i zainteresiranim učenicima i studentima koje će pozivati na razgledavanje bioplinare.
Na naše pitanje, hoće li bioplinara biti isplativ posao, Hojić je kazao da hoće i to zato jer će osim električne energije, proizvoditi i prodavati još i povrće (rajčica i jagode), te pelete za ogrjev i kvalitetno organsko gnojivo. Električnu energiju prodavat će HEP-u, a ugovori za isporuku električne energije već su potpisani za razdoblje od 14 godina. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije: H.H.; S.L./
[stextbox id=”info”] Zašto žele proizvoditi alge?
U plitkim bazenima dubine 30-tak centrimetara, želja im je proizvoditi alge jer bi tako smanjili udio silaže potrebne za proizvodnju bioplina. Alge se može „ubirati“ svakodnevno, a za njihov uzgoj potrebna je topla voda koje će kod njih biti u izbilju. Ova će se faza projekta ostvariti ukoliko kupe još zemlje potrebne za izgradnju bazena.[/stextbox]
Nijemci imaju najviše bioplinara
Od Hojića smo doznali da su u proizvodnji električne energije iz bioplina najdalje otišli Njemci. Oni već imaju oko 6.200 bioplinskih postrojenja. U Sloveniji su izgrađene bioplinare kapaciteta 16 MW, a u Hrvatskoj zasad posluju bioplinare kapaciteta 4 MW, a u izgradnji su postrojenja za još 6 MW.
Učili smo o misionarima i onda smo s učiteljicom Anom Kambić dogovorili da ćemo skupljati bilježnice i bojice kako bi ih poklonili djeci koja ne mogu kupiti školski pribor- . Rekla nam je to prvašica Mirna Kovačec, pokazujući nam, zajedno sa svojim prijateljima iz razreda, što su sve od pribora sakupili tokom svoje akcije.
Učiteljica Kambić kaže da su akciju pokrenuli kako bi se kod učenika od malih nogu razvijao osjećaj za pomaganje drugima. /Ana-Marija Nemčić 5. b; fotografija: S.L./
Natječaj otvoren do 31. ožujka, a najbolje radove izabrat će Sanja Pilić i Tito Bilopavlović
Svoju knjigu mogu objaviti i djeca, a ne samo odrasli. Tu mogućnost djeci pruža udruga Centar za neohumanističke studije (CNS) iz Karlovca. Oni djeluju već desetu godinu i organiziraju natječaj „Moja prva knjiga“.
Na taj se natječaj mogu prijaviti svi zainteresirani osnovnoškolci, a na ovogodišnji 9. po redu pristiglo je čak 685 radova djece iz cijele Hrvatske. Na kraju natječaja stručni žiri, čiji su članovi uz volontere CNS-a i poznati književnici Tito Bilopavlović i Sanja Pilić, izabire 10 najboljih slikovnica. Te se slikovnice tiskaju, svaka u nakladi od 300 primjeraka.
Te su nam podatake rekle Mihaela Prišlić i Mateja Šabić-Sablić, volonterke CNS-a koje su u našoj školi (5.12.) održale dvije radionice o izradi slikovnice. Na prvoj radionici sudjelovali su četvrtaši, a na drugoj učenici 6. a. Oni su na radionici započeli raditi svoje slikovnice po uputstvima voditeljica Maje i Mateje, a ukoliko budu željeli moći će ih poslati na natječaj koji je otvoren do 31. ožujka 2014.
Na natječaj se mogu prijaviti i svi ostali učenici koji vole crtati i pisati, a kakava pravila treba zadovoljiti da bi se slikovnica mogla poslati na natječaj može se pogledati na poveznici http://www.youtube.com/watch?v=jT5khTF76Vw, gdje se nalazi animirani tutorijal. /Karla Senko, 7.b; fotografije: K.S. i S.L./
Neke od slikovnica odabranih na natječajuKarla i volonterke CNS-a Mihaela i Matea
Kliknite na poveznicu http://www.youtube.com/watch?v=rqJCqKX-QPU i poslušajte i pogledajte što je to Novigradsko proljeće.
Doznajte što se to radi u Istri 7 dana, tko sve dolazi i još mnoštvo drugih zanimljivosti o ovoj školi kreativnog stvaralaštva koja je ove godine u OŠ Rivarela odražana 24. put zaredom.
Našu su školu na ovogodišnjem Novigradskom proljeću predstavljale učenica Veronika Puškar i knjižničarka Stojanka Lesički, koje su i pripremile prilog o Novigradskom proljeću. /Uredništvo/
Stanuju li u ovoj kući pripadnici srpske nacionalnosti, ili tu žive Hrvati? Kakvi su ovo vjenčići na ogradama pojedinih dvorišta?
To su najčešća pitanja koja su učenici osmih razreda postavljali voditeljici tijekom šetnje Vukovarom (15.11). Hodajući ulicama Vukovara osjetili smo napetost koja je uoči obljetnice vladala u tom gradu. Primijetili smo da su na većini obrta i kuća čiji su vlasnici Hrvati istaknuta obilježja, npr. majice s hrvatskom zastavom u izlogu ili pak zastave na kućama. Najviše nas je zanimalo zašto pojedine kuće na ogradama imaju obješen vjenčić. Voditeljica nam je objasnila da pripadnici srpske nacionalnosti u ovo vrijeme slave blagdan prije Božića, pa je tradicija da objese vjenčić.Šokirala nas je ta uočljiva razlika između nacionalnosti u Vukovaru i zato smo cijelo vrijeme pratili gdje živi pripadnik koje nacionalnosti.
Naše prvo odredište bila je bolnica. Tamo smo pogledali film o jezivoj situaciji u bolnici u vrijeme rata, a potom smo prošetali kroz podrum bolnice prepun lutaka koje su prikazivale nekadašnje pacijente bolnice.
Posve drugačije bilo je u razgledavanju oružja kojeg nam je na zabavan način pokazao jedan vojnik. Govorio nam je i o minskim poljima, a kroz jedno improvizirano minsko polje smo i šetali, ipak s nelagodom iako nije bilo pravo.
Tamna soba koju smo razgledali na Ovčari u nama je pobudila osjećaj poštovanja prema svim poginulima u ratu. U toj su sobi zvijezde za svakog poginulog vojnika na stropu, u sredini je spirala s imenima svih poginulih, a po zidovima su izložene njihove stvari i slike. Dojmilo nas se i Memorijalno groblje gdje smo u znak sućuti položili lampaše i aranžmane u čast poginulih branitelja grada heroja. /Katarina Pufuk, 8.c; fotografije Silvija Ognjan-Podolski/
BIVŠA UČENICA SMOLJANEC IMA PRVU SAMOSTALNU IZLOŽBU
Ana-Marija Smoljanec
Magistrica likovne kulture Ana-Marija Smoljanec, bivša učenica naše škole, svoju prvu samostalnu izložbu održat će u petak 7. prosinca, u 20 sati u križevačkom Klubu kulture. Svoju je izložbu nazvala je Kokoši – ab ovo/od jajeta/ od početka.
Na izložbi će predstaviti 11 slika u kombiniranoj tehnici ugljena i akrila na kartonskoj ljepenci. Slike su nastale tokom 2007. i 2008.
Smoljanec je jučer posjetila našu školu kako bi pozvala svoje bivše učitelje na izložbu. Tom prilikom nam je rekla da ima lijepe uspomene na dane u našoj školi, koju je pohađala od 1992. do 2000. Prisjetila se da su joj likovni predavali učiteljica Mirela Tuk i Darko Višak.
Nakon osnovne škole Smoljanec je završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a potom Studij likovne kulture na Akademiji likovnih umjetnosti. Sada radi kao učiteljica likovnog u OŠ Veliko Trojstvo i Oš Zlatar Bistrica. /Katarina Pofuk, 8. c; fotografije:S.L./
Helena, Mihaela, Lucija i ostali Directioneri zbog svojih idola bili budni do 3 ujutro
Gotovo 8 i pol sati preko interneta Helena Habijanec, Mihaela Galaš i ja pratile smo šou grupe One Direction. Ovaj prijenos uživo grupa One Direction svojim je obožavateljima priuštila 23.11. Bilo je super. Pjevali su svoje hitove, a da nam ne bi dosadili organizirali su i razne kvizove. Obožavatelji su preko Googla mogli slati svoje fotografije i chatati s članovima grupe. Vrhunac je bio predstavljanje novog albuma Midnight Memoris koji je u prodaju pušten 2 dana kasnije.
U Hrvatskoj je prijenos počeo u 19 sati. Bilo je planirano da traje 7 sati, ali su dečki izgleda zaboravili na vrijeme i prijenos je potrajao sat i pol duže od planiranog, tako da su hrvatski Directioneri ostali budni do tri ujutro.
Nije nam to bio nikakav problem jer smo uživali sa svojim idolima. Oni su su: Niall Horan (20), Zayn Malik (20), Liam Payne (20), Harry Styles (19) i Louis Tomlinson (21). Zajedno sviraju od 23. 7. 2010., a za njihovo je okupljanje „kriv“ šou XFactor u čijoj su sedmoj sezoni završili na trećem mjestu. Zanimljivo je da se oni na XFactor nisu prijavili kao grupa, već zasebno, ali im je jedan od sudaca predložio da se udruže. Nakon osvajanja trećeg mjesta, ubrzo potpisuju ugovor sa Syco Recordsom.
Već prvi singl What Makes You Beautiful izdan u rujnu 2011. postaje hit, a prvi album izdan 2 mjeseca kasnije, samo je u prvom tjednu prodan u 138.681 kopiji. Drugi album Up ALL Night izdaju već u ožujku 2012. i njime osvajaju i američke top liste, te postaju prvi britanski sastav u povijesti na vrhu top lista u Americi s debitantskim albumom.
U tri godine koliko sviraju zajedno, prodali su više od 35 milijuna albuma, a na Facebooku imaju 22 milijuna obožavatelja. U posljednjih nekoliko mjeseci odsvirali su 100 koncerata u 20 država. Nedavno su snimili i film This Is US koji se ovaj mjesec počeo prodavati na DVD-u. /Lucija Hrg 8.a; fotografije: Lucija Šantić, 8.a/
Omiljeni Naill
Od svih članova grupe najdraži mi je Naill jer je smiješan. Možda i zato što ima super mišiće, a i voli jesti puno kao i ja. Najbolja pjesma mi je “You and I”. Volim čitati maštarije drugih Directinerki o tome kako bi ih one željele upoznati.
Mikić: Pogrešno je što se medijska kultura još uvijek nalazi u sklopu hrvatskog jezika
U škole bi trebalo uvesti predmet medijska kultura i to kao zaseban. Smatra to Krešimir Mikić, filmolog i predavač na Učiteljskom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti. S Mikićem smo razgovarali u Sinju (20. 9.) gdje je bio jedan od članova Prosudbenog povjerenstva Smotre hrvatskog školskog filma.
– Pogrešno je što se medijska kultura još uvijek nalazi u sklopu hrvatskog jezika, jer nemoguće je poistovjetiti jezik književnosti i jezik medija, a onaj zajednički postotak vrlo je malen – kaže Mikić. Dometnuo je da se o temi medija i mladih otpočelo ove godine intenzivnije razgovarati u Agenciji za odgoj i obrazovanje te u stručnim tijelima Ministartva znanosti, obrazovanja i sporta, a na tu temu priprema se i rasprava u Saboru.
Priprema se specijalistički studij medijske kulture
Prema Mikićevim riječima brojne su ankete pokazale da s medijskom kulturom u školama ne stojimo dobro i da je nužno što prije riješiti taj problem. Osim uvođenja medijske kulture kao zasebnog predmeta Mikić se zalaže i za formiranje studija koji bi školovali kadrove osposobljenje za poučavanje medijske kulture. Istaknuo je da su u toku predradnje za formiranje modula medijske kulture na Učiteljskom fakultetu. U sklopu tog modula učitelji bi kroz pet godina slušali dvadesetak predmeta iz područja medijske kulture.
Osim toga priprema se i specijalistički studij iz područja medijske kulture, gdje bi se dodatno mogli školovati oni koji su već završili neki nastavnički studij, a radi se i na osnivanju Centra za medijsku kultura pri Učiteljskom fakultetu. – To će biti mjesto gdje će svaki nastavnik koji se bavi medijskom kulturom moći dobiti pomoć, od informacija, literature, seminara. Bit će tu izdavačka djelatnost i igraonice gdje će roditelji, kao što djecu vode na ples i razne aktivnosti, moći svoju djecu dovesti na poduku o medijima – pojasnio nam je Mikić, /Veronika Puškar, 8.c; fotografija: S.L./
Plave lizaljke jako su popularne u našoj školi. Od njih jezik i zubi poplave. U početku lizanja jako su kisele.
Ima više boja tih lizaljki koje nabavljamo u dućanu pored škole, ali najzanimljivije su nam plave jer jako je cool kad imaš plavi jezik. Mene su lizaljke privukle upravo zbog te plave boje.
Odrasli kažu da baš nisu zdrave i da je bolje da umjesto lizaljke pojedemo jabuku. Ja baš nisam neki ljubitelj jabuka i draže su mi lizaljke. /Patricija Hlebić,5.b/
