Na poveznici https://soundcloud.com/user325268223/teen-mame dostupna je radijska emisija Teen mame. Emisiju je novinarska grupa naše škole snimila prošle školske godine i njome se plasirala na Državni LiDraNo.
Kako je tek mali broj učenika i nastavnika imao prilike čuti emisiju, odlučili smo je objaviti u želji da možda nekima posluži na satovima zdravstvenog odgoja kao motivacija za razgovor na temu problema maloljetničkih trudnoća. /Uredništvo/
Učenička zadruga Ključ ove je godine po 2. put sudjelovala na Božićnom sajmu u Križevcima. Sajam se održao u petak 13. prosinca 2013. u prostorima Komunalnog poduzeća Križevci od 10 do 13 sati. Osim naše Zadruge, na Sajmu je izlagalo 15-ak izlagača, uglavnom osnovne i srednje škole te razne udruge.
Naši zadrugari predstavili su se s proizvodima svojih triju sekcija: rukotvorine, cvjećarska sekcija te ukrasno i ljekovito bilje. Najtraženiji proizvodi bile su ukosnice, privjesci i čajevi. Prihod od prodaje Zadruga će iskoristiti za kupnju materijala potrebnog za daljnji rad, ali i za proširenje ponude.
Sajam je bio dosta dobro posjećen, a neki od posjetitelja već su nam postali i stalni kupci jer su nas zapamtili s drugih manifestacija na kojima smo izlagali. /Lidija Marinković PŠ Fodrovec: fotografije L.M./
Pobjedom na međuopćinskom natjecanju u košarci (11. 12.), naša ženska košarkaška ekipa prvi puta u povijesti škole plasirala se na županijsko natjecanje u ženskoj košarci. Uspjeh košarkašica ujedno je i prvi plasman djevojčica na županijsko natjecanje u ovoj školskoj godini.
Igračice kažu da čestitke učitelja, školskih kolega i ravnatelja neće nikad zaboraviti, no, unatoč pobjedi one nisu bile zadovoljne svojom igrom. Rekle su nam da se na početku baš nisu najbolje snašle jer su u sastavu ekipe “Izvora” iz OŠ Ljudevita Modeca, bile djevojčice koje inače treniraju rukomet, te su one grubu igru iz rukometa prenijele i u košarku.
No, nakon početnog šoka takvom igrom od strane protivničke ekipe, naše su se košarkašice, poticane uputama svog mentora Saše Šikića, ipak snašle i pobijedile s rezultatom 23:13.
Isti dan natjecala se i muška rukometna ekipa.
Naši dječaci bili su nadmoćni u prvoj utakmici nad protivnicima iz ŠŠD Reka iz Gornje Rijeke. Njih su pobijedili s 20:5, ali u finalnoj utakmici s učenicima iz križevačke škole Ljudevita Modeca (ŠSD Izvor) izgubili su s 9:17 i završili na drugom mjestu./Katarina Pofuk, 8.c; fotografije: Saša Šikić; krizevci.info/
Sastav košarkaše ekipe djevojčica: Irena Črnec, Katarina Pofuk, Veronika Puškar, Veronika Kušec, Ivana Blagaj, Jelena Matojić, Ivana Jelak, Ana Jelak, Ivana Horvat, Karla Senko, Sara Orak, Karlolina Šok
Sastav rukometne ekipe dječaka: Damjan Kurtanjek, Tomislav Srbljinović, Mihael Mladen, Nikola Ciganović, Mateo Mlinarić, Ivan Mekovec, Nikola Miklečić, Igor Drk, Ivan Benčec, Emanuel Mažar, Ivan Višak, Ivan Funtak, Karlo Črnec, Matija Kurpez
Nakon objave teksta o plavim lizaljkama, koje su po mišljenju učenika naše škole cool, javila nam se učiteljica biologije Tanja Maltar. Po njenom mišljenju lizaljke nisu cool jer organizmu ne daju kvalitetne i potrebne sastojke.
Uz visoki udio šećera problematično je upravo ono zbog čega su djeci te lizaljke cool, a to je plava boja. Boja tih lizaljki dobivena je od umjetnog bojila, a bojila spadaju u aditive, za koje je preporučljivo što manje ih konzumirati jer mogu štetno utjecati na zdravlje.
U nastavku pročitajte što učiteljica Maltar piše o aditivima i njihovom utjecanju na zdravlje.
Aditivi koji se koriste u industrijskoj proizvodnji hrane su tvari određenog kemijskog sastava koje se obično ne konzumiraju i nisu sastojak hrane već se dodaju hrani kod njene pripreme, obrade ili transporta. Zašto? Kako bi hrana postala privlačnija kupcu, proizvodnja bila jeftinija, a dobit veća. Njihovim korištenjem omogućava se i duži rok proizvoda jer sprečavaju razvijanje mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje hrane. Prehrambeni aditivi se na deklaracijamaoznačavaju slovom E i brojem.
Iako je u većini zemalja zakonom propisano obavezno deklariranje svih sastojaka nekog proizvoda, uključujući i aditiva, mnogi proizvođači to ne poštuju. Odluku o aditivima koji se mogu koristiti u prehrani donosi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). U Hrvatskoj propise o aditivima donosi Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi i često ih usklađuje s propisima iz EU. Najnoviji Pravilnik o prehrambenim aditivima je iz 2010.
Svakako valja naglasiti važnost utjecaja aditiva na naše zdravlje, a posebno naše djece koja su još u razvoju. Djeca su premalo upoznata s utjecajem aditiva na zdravlje i bespogovorno ih prihvaćaju i konzumiraju čime tiho narušavaju svoje zdravlje. Konzumacijom aditiva mogu utjecati i na razvoj svoje buduće djece. Naime mnogi aditivi utječu na razvoj mozga, probavni sustav, kožne bolesti, povećavaju kolesterol dok oni najopasniji uzrokuju rak. Popis aditiva i njihov utjecaj obrazložen je niže u tekstu. (Okvirć – Dodaci prehrambenim proizvodima)
Važno je napomenuti da mnogi aditivi nisu znanstveno istraženi te se još ne zna njihov utjecaj na ljudski organizam.
Konzervansi su samo jedna od 20 različitih kategorija aditiva, pa ih potrošači nerijetko poistovjećuju s aditivima misleći da natpis „bez konzervansa“ ujedno označava proizvod bez aditiva. Stoga treba obratiti pažnju i na ono što je tiskano malim slovima-sastav.
Sa svakom količinom prerađene hrane dobivamo i manju ili veću količinu kemikalija koje ulaze u naše tijelo. Iako se aditiv smije dodavati proizvodu jedino ako „..temeljem raspoloživih znanstvenih dokaza, ne ugrožava zdravlje potrošača „ (NN 62/2010), mnogi proizvođači danas ne mare za to. Zato je što bolje konzumirati hranu koju sami pripremamo. Možda hrana koju sami pripremamo „košta” nešto više vremena, ali naše zdravlje i zdravlje naše obitelji nema cijenu!
– Slatka hrana koja se reklamira kao proizvod „bez šećera” sadržava jedno ili više umjetnih sladila, a ona koja se reklamira kao hrana „bez umjetnih sladila”, u pravilu, sadržava šećer!
– Hrana može biti u većoj ili manjoj mjeri prerađena. Primjerice, obični jogurt uglavnom ne sadržava aditive, dok voćni jogurti sadržavaju bojila, arome, zgušnjivač, šećer ili umjetna sladila.
– Polugotovi i gotovi proizvodi koji imaju više sastojaka (npr. polugotova pizza, juhe, umaci…), obično sadržavaju i više aditiva.
– Osvježavajući napitci sadržavaju šećer ili sladila, bojila, konzervanse, arome…
– Proizvodi smanjene energijske vrijednosti, tzv. light proizvodi, često sadržavaju umjetna sladila, emulgatore, stabilizatore…
– Suho meso, slanina, pršut sadržavaju problematične konzervanse iz kojih mogu nastati kancerogeni nitrozamini zbog prženja i pečenja takvih proizvoda!
– Prženi krumpir (pomfrit) i grickalice na osnovi krumpira i žitarica (snack proizvodi) mogu sadržavati neurotoksin akrilamid (otrov za mozak). Čips (Franck) sadrži poznati egzotoksin natrij-glutaminat!
Dodaci koji nisu štetni:
E100, 101, l03, 104,105, 111, 121, 130, 132, 140, 151, 152, 160, 161, 162, 170, 174, 175, 180, 200, 201, 202, 203, 236, 237, 238, 260, 261, 263, 270, 280, 281, 282, 290, 300, 301, 303, 305, 306, 307, 308, 309, 322, 325, 326, 327, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 337, 382, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 408, 410, 411, 413, 414, 420, 421, 422, 440, 471, 472, 473, 474, 475, 480.
Sumnjivi dodaci:
E125, 141, 150, 153, 171, 172, 173, 240, 241, 477.
Opasni dodaci:
E102, 11O, 120, 124
Dodaci štetni za zdravlje:
a) problemi s crijevima: E220, 221, 232, 224
b) problemi s probavom: E338, 339, 340, 341, 45O, 461, 463,465, 466, u pakir. sladoledu E407
c) kožne bolesti: E230,231,232,233
d) uništava vitamin B12: E220
e) povećava kolesterol: E320,321
f) nadražuje živce: E311, 312
g)upala usne šupljine: E330 NAJOPASNIJI DODATAK (uzrukuje rak), nalazimo ga u Schweppesu od limuna, senfu, nekim bezalkoholnim pićima, konzerviranom mesu rakova, u nekim sirevima, gljivama u konzervi itd. …
Dodaci, koji uzrukuju RAK:
E131, 142, 210, 211, 213, 214, 215, 216, 217, 239
E123 je vrlo otrovan te je zabranjen u SAD-u!
Posebnu pažnju obratite na slijedeće proizvode:
E123 i E110 u gumenim bombonima, čokoladnim bombonima, puding sa šlagom u plastičnim čašicama, zaleđena riba , vrhnje za kuhanje, topljeni sirevi za mazanje, puding od vanilije, E102 i E110, u gotovim umacima raznih vrsta.
Osmašice Ana-Marija Ferenčak, Veronika Puškar i Lucija Šantić gostovale su (11. 12.) u programu Radio Križevaca. U polusatnoj emisiji Iz općinskih središta, s voditeljicom Jelenom Ivšić razgovarale su o aktivnostima i projektima naše škole.
Slušatelje, a posebno roditelje učenika naše škole, na kraju emisije pozvale su na Božićnu priredbu koja će se održati 20. prosinca u 16 sati, u Vatrogasnom domu u Fodrovcu. /Jasmina Funtak, 5.b; fotografija:S.L./
Film “Divna stvorenja” (“Beautiful Creatures”) oduševio me više od daleko poznatijeg “Sumraka”, ali izgleda ne samo mene, nego i kritičare “New York Timesa”, koji su taj film nazvali “Zabavnija strana sumraka”.
Prije svega, za razliku od “Sumraka”, nije kao bajka sa sretnim završetkom, već ima više sličnosti sa stvarnim životom. No, kraj filma vam neću otkriti kako vam ne bih upropastila užitak u filmu, jer ni ja ne volim kad mi netko kaže kraj, a niti filmove u kojima se on već na početku može naslutiti.
Lena djevojka s čarobnim moćima
No, ipak pokoja riječ o sadržaju filma da biste znali zašto ga valja gledati. Dakle, glavni likovi ovog filma, koji bismo po žanru mogli svrstati u romatičnu fantastiku, dvoje su mladih kojima poput Romea i Julije, roditelji, a i gotovo cijeli grad brane vezu. Ethan je zvijezda košarkaškog tima jedne srednje škole, a Lena je djevojka s posebnim moćima. Ona npr. može stvoriti kišu, ubrzati rast biljaka….., ali sa 16 godina treba odlučiti hoće li te moći trajno zadržati ili ih odbaciti. Njena majka želi da Lena zadrži moći, ali njoj je ljubav važnija.
Režiser filma je Richard LaGravenese, u nas možda ponajviše poznat po filmu P.S. Volim te. Glavne uloge u filmu tumače Emma Thompson, Emmy Rosuum i Jeremy Irons.
Ovaj uzbudljivi film još je donedavna igrao u zagrebačkim kinima, ali ja sam ga gledala na internetu, pa se snađite poput mene. Garantiram vam dobru zabavu. /Ana-Marija Ferenčak, 8. a; fotografija preuzeta s interenta/
Dolazi nam Nikola
Dođi, dođi Nikola sveti
i noći ove mene se sjeti.
Svako dijete na svijetu posjeti
i moje se seke sjeti.
Čekamo te svi ove noći,
kada ćeš nam kroz prozor doći.
I moj tata je dobar bio,
možda si i za njega neki darak skrio.
Čekamo te, čekamo svi
darove nam donesi ti.
Ema Fiket, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Dječakov oglasnik
Dragi sveti Nikola!
Ja te lijepo molim,
donesi mi čokoladu koju najviše volim.
Bombone i lizalice dvije,
neka se i moj braco slatko nasmije.
A seki može i lutku neku,
plišanog medu ili mekanu deku.
Filip Ifšak, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Pjesmica svetog Nikole
Nikola nam dolazi,
darove nam donosi.
U prozor čizmicu stavi,
doći će Niko pravi.
Dobroj djeci Niko darove nosi,
a zločestoj krampus šibom prkosi.
Ujutro veselju nema kraja,
zbog pune čizme diže se graja.
Patrik Benčak, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Dragi sveti Nikola
Prosinac nam mjesec stiže,
Nikolinje sve je bliže.
Svetog Nikolu djeca vole,
jer obilazi domove i škole.
Dragi, dragi Nikola sveti
ove godine i mene se sjeti.
Niko sveti ide, ide,
a za njim krampus nosi šibe.
On ga stalno prati
pa u kuću s njime svrati.
Zločesta djeca dobit će manje,
jer svoje čizme ne nose na pranje.
Niko, Niko sveti
tvoja te djeca dugo čekaju.
Sva djeca i ove godine
u tvoju dobrotu vjeruju.
Antun Bračun, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Sveti Nikola
Kad selom noćas prođeš,
zaviri u prozor moj.
U čizmicu nalaštenu
ti stavi poklon svoj.
Ne mogu te čekati više,
jer mi oči sklapa san.
Za dar, hvala! I još nešto:
Čestitam ti imendan!
Patricija Fagnjen, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
RECEPT ZA SRETNU OBITELJ Sastojci: 73 kg mame
70 kg sestre Lidije
45 kg mene
70 kg sestre Martine
60 kg sestre Sanje
120 kg Martininog dečka
100 kg Sanjinog muža
25 kg Lea
20 kg Elle
7 kg Patrika
10 pasa
2 mačke
Postupak: U veliku kuću stavim 73 kg smiješne i brižne mame i dodam joj svoje drage i šašave sestre koje mi kupuju poklone.
Tada dodam punu šaku božićnih pjesama. Kad je sve dobro izmiješano, stavim vesele i skakutave klince, Lea, Ellu i Patrika. Potom stavim puno čokolade, kolače, torte i 20 kg veselja. Opet sve izmiješam. Na kraju dodam 120 kg Martininog Vedrana i 100 kg Sanjinog muža Marka, te dvije ogromne fotelje gdje će oni uživati.
Sad, kad je sve dobro promiješano, sve ćemo lijepo ukrasiti s 10 pasa i 2 mačke.Ovako fini recept za sretnu obitelj preporučam svima. /Ana-Marija Nemčić, 5.b; Mentor: Đurđica Trakoštanec/
Ljudska tijela mogu biti sačuvana i tisućama godina ukoliko se konzerviraju postupkom koji se naziva mumificiranje, a takvo dobro očuvano mrtvo tijelo naziva se mumija. To smo smo doznali prilikom posjete Arheološkom muzeju (31.10.), gdje su nam rekli da se takav postupak konzerviranja tijela naziva još i balazamiranje. Tamo smo i vidjeli pravu mumiju.
Ta mumija koju je još u 19. stoljeću, prilikom posjete Egiptu, kupio Mihael Barić, čuvena je po tome što je umotana u laneni povoj s najduljim etruščanskim natpisom na svijetu. Taj stari jezik slabo je poznat, ali se pretpostavlja da natpis sadrži tekst o obrednim propisima starih Etruščana.
U muzeju smo doznali da je mumificiranje bilo osobito popularno kod starih naroda koji su vjerovali da će, ako sačuvaju tijelo živjeti vječno. Najpoznatiji od njih bili su Egipćani, a u Egiptu je i pronađeno najviše starih mumija.
U Arheološkom muzeju naučili smo i da se postupak mumificiranje odvijao tako da se najprije odstranjivalo sve unutrašnje organe, osim srca. Zatim se tijelo ostavljalo u solnoj otopini, a potom bi se u njega utrljavali različiti balzami da se spriječi raspadanje. Tijelo se onda zamatalo u platnene trake, a na lice se stavljala maska s ljudskim likom. U časopisu Drvo znanja pročitali smo da je u 19. stoljeću u Engleskoj hit bilo odmotavanje mumija. Osobito su bila popularna odmotavanja na Kraljevskom kirurškom sveučilištu gdje su iz toga radili prave predstave, a ulaznice su uvijek bile rasprodane.
U Drvu znanja pročitali smo i da je riječ mumija arapskog porijekla, a kod njih je označavala “bitumen, vrstu katrana koji su Arapi upotrebljavali kao dragocjen lijek“. Naime, kad su Arapi otkrili mumije, mislili da su one pokrivene bitumenom. Tek se kasnije otkrilo da se se za mumificiranje koristilo aromatične biljne sokove nekih stabala od kojih se miješanjem dobivala tanka ljepljiva tvar, samo naizgled slična bitumenu./David Đurin, 5.a; fotografija preuzeta s interneta/
Jeste li znali?
… postupak mumificiranja u Egiptu je trajao 70 dana, od čega je 40 dana tijelo bilo u solnoj otopini
… Egipćani svoje mumije opskrbljivali hranom, u slučaju da ogladne u zagrobnom životu
… srce se ostavljalo u mumiji jer ga pokojnik predaje na vagu pred božanskim sudom koji odlučuje je li pravedan i dostojan vječnog života
Učenici i djelatnici matične i područnih škola Bočkovec, Fodrovec, Gregurovec i Miholec sakupili su 1945 kuna za akciju “Solidarnost na djelu”. Ovogodišnja akcija bila je 41. po redu u organizaciju Hrvatskog Crvenog križa. Akcija se organizira u svim društvima Crvenog Križa diljem Hrvatske, a uz novac prikuplja se i hrana te odjeća i obuća kako bi se pomoglo građanima u potrebi.
U našoj školi ovoj humanoj akciji odazivamo se svake godine, a koordinatorica akcije je učiteljica Đurđica Trakoštanec, voditeljica podmladka Crvenog križa u našoj školi. /Klaudije Mažar, 5.b; fotografija: K.M./
