Moje nedjelje su drugačije zbog različitih priča moje bake iz njene mladosti. To su sve lijepe i jednostavne priče, samo kad bi ih baka tako i ispričala!
Kada baka priča, svi ukućani je pozorno slušaju, a djed se samo smješka. Ponekad pokoju riječ ubaci i djed, ali tada to ne ispadne kako je baka zamislila. Usred priče se znaju i posvađati jer svaki ima svoju verziju priče.
Nakon prepričavanja baka nas počasti svojim ukusnim kolačićima.
Kada mama i tata shvate da je već kasno i da im je počela serija, brzo krećemo kući. Kod kuće mama i tata razgovaraju o bakinim pričama, a kad ja pitam mamu zašto nam baka sve to priča, ona odgovori : ” Imaš jako maštovitu baku!” /Mihaela Miklečić, 5.b; mentorica: Đurđica Trakoštanec/
Na ovogodišnjoj 25. Školi stvaralaštva tema je bila „Slatkom loncu poklopac“
– Škola u koju se bježi, a ne iz koje se bježi – ta rečenica ukratko najbolje govori o Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“, na kojoj smo od 5. do 12. 4., sudjelovale i mi Klinčekice. Prije 9 godina prvi ju je izrekao bivši polaznik Saša Dugonjić, a sad je vrlo često koriste voditelji i polaznici ove neobične škole u kojoj se uči na posve drugačiji način.
Ove godine stvaralo se na temu „Slatkom loncu poklopac“. Nakon sedam dana timskog rada u 20 radionica iz područja riječi, slike, zvuka i pokreta nastali su brojni maštoviti radovi. Neki od njih ostali su i na zidovima OŠ „Rivarela“ u kojoj se Škola stvaralaštva održava već 25 godina.
Voditelji radionica – B. Čegec, M. Mičanović, V. Matula
Ove godine u Novigradu učilo je i stvaralo tristotinjak učenika i 40 učitelja (hospitanata) i to pod vodstvom duhovitih i simpatičnih voditelja. Neki od njih su i poznate osobe poput glumca Vili Matule i Silvia Vovka, režisera Maria Kovača, književnika Branka Čegeca i Miroslava Mičanovića.
„Happy“ manija u Novigradu
Josip Krunić, voditelj video-dokumentarne radionice
Neke su radionice vodili voditelji nepoznati široj javnosti, ali također izvrsni u svom području djelovanja kao npr. Josip Krunić, voditelj video-dokumentarne radionice iz SKIG-a Gunja, udruge čiji su filmovi nagrađivani na brojnim hrvatskim i inozemnim filmskim smotrama dječjeg stvaralaštva.
Svi oni s nama učenicima i hospitantima radili su na drugačiji način nego u školama. Radilo se kroz igru. Voditelji su bili opušteni i prijateljski raspoloženi, spremni poslušati naše mišljenje. Kad smo imali vremena mogli smo prošteti i po ostalim radionicama i vidjeti što oni rade. Svako večer imali smo prilike gledati zanimljiva predstavljanja pojedinih radionica, a na završnoj svečanosti predstavljena su najzanimljivija ostvarenja stvorena u sedam dana boravka u Novigradu.
Voditelj Srđan Nogić
Ovu obljetničku Školu stvaralaštva svi će pamtiti i po „Happy“ maniji. Naime, čak su dvije radionice (filmska i video-dokumentarna), snimale svoj spot za pjesmu Pharella Williamsa, pa smo se doista naplesali na „Happy“, a još su nam ga puštali i uvečer u disku. Ipak, nama ta pjesma nije „išala na uha“, za razliku od voditelja radijske grupe Srđana Nogića, koji je bio „nesretan“ zbog te pjesme.
Voditelj Staša Čelan osvojio nas je opuštenošću i neposrednošću i pod njegovim vodstvom napravili smo izvrstan spot za pjesmu „Happy“. Plesači su bili polaznici svih radionica, mještani, pa čak i stanovnici umirovljeničkog doma. Bilo je zabavno, a mogli smo naučiti kako nastaje film od ideje do njegove montaže.
Što je „Slopovica“?
A. Kos – ispred plakata kojeg je nacrtala na ulaznim vratima radijske raionice
U radionici koju je vodio Srđan Nogić ili kralj, kako je sam sebe nazivao, baš smo se odlično zabavljali.
Naš radio „Džezva“ poučio je sudionike što je to „Slopovica“. Polaznike smo anketirali kakav okus ima zvuk, snimali smo dojmove polaznika o školi…, a kad nam je ponestalo ideja prošetali smo Novigradom i snimali more, hod, ptice.
Tom smo prilikom naletjeli na gradonačelnika Novigrada Antea Milosa, koji nam je dao izjavu za naš prilog Novigrad i mi. Naše zvučne priloge možete poslušati na poveznici http://www.novigradsko-proljece.com/web/2014/category/radijska-radionica/ u rubrici „Zvukovi Novigradskog proljeća 2014.“
Gulanferi iz video-dokumentarne zaslužni za prijenos uživo
M.Marinkić, M. Holjevac, M. Varga, M. Matić i hospitantica N. Kralj
Voditelj Josip Krunić i njegova desna i lijeva ruka, asistenti Marinko Marinkić i Matija Holjevac, rukovodili su radionicom koja je bila poput prave tvornice. Svi proizvedeni prilozi nisu se čak ni uspjeli prikazati na večernjim druženjima u hotelu i završnoj svečanosti.
Kruna rada ove radionice bio je prijenos uživo završene priredbe iz sportske dvorane u Novigradu, koji je sniman s tri kamere, a realizator Marinko snimateljima je upute davao putem umreženih mobitela. Polaznici radionice Novigrad će pamtiti i po riječi gulanfer (mangup), koju je često koristio voditelj Krunić, a ta je riječ bila inspiracija za prilog „Gulanferijada“.
Ljiljana Ille i Zdravko Horvat predstavljali su Učenički dom i Graditeljsku školu Čakovec
Čakovečka škola upisuje čak 18 različitih zanimanja i nudi smještaj u Učenički dom za samo 630 kuna
Graditeljska škola Čakovec ove će godine upisivati učenike u 18 različitih smjerova, a oni koji se odluče upisati u tu školu mogu računati i na smještaj u Učeničkom domu za samo 630 kuna mjesečno.
Doznali smo to (31.3. 2014.)u školskoj knjižnici na predstavljaju Graditeljske škole Čakovec. Nama osmašima čakovečku školu predstavila je profesorica Ljiljana Ille, zaposlenica te škole u kojoj predaje čak 8 različitih predmeta. O mogućnostima koje pruža Učenički dom govorio nam je Zdravko Horvat, odgajatelj u tom domu već 24 godine.
Sportska dvorana Graditeljske škole Čakovec
Profesorica Ille napomenula je da Graditeljska škola ima 18 smjerova, od čega je 6 četverogodišnjih i čak 12 trogodišnjih. Uz brojana građevinska zanimanja, u Graditeljskoj školi može se školovati za web dizajnere i medijske tehničare, a ta zanimanja zasad imaju tek rijetke škole u Hrvatskoj. Najniži bodovni prag za četverogodišnja usmjerenja, među kojima su još i ona za građevinske, arhitektonske i geodetske tehničare te dizajnere unutrašnje arhitekture i keramike, lani je bio 44 boda.
U ponudi čak 12 trogodišnjih zanimanja
Među trogodišnjim smjerovima velik je izbor. Birati se može između slijedećih smjerova: zidar, tesar, armirač, monter suhe gradnje, keramičar oblagač, podopolagač, rukovatelj smohodnim građevinskim strojevima, instalater grijanja i klimatizacije, vodinstalater, plinoinstalater, stolar i soboslikar- ličilac.
Profesorica Ille spomenula je da su zanimanja armirača, stolara i tesara deficitarna zanimanja, te da njihovi učenici koji su završili neki od tih smjerova nemaju problema s pronalaženjem posla. Kazala nam je i da samo između 5-10% njihovih učenika poslije završetka škole ne upiše fakultet.
Da škola nije namijenjena samo dječacima, rekla nam je naša defektologinja Ljiljana Picig. Ona je također prisustvovala predavanju i otkrila nam da je polazila školu u Čakovcu i živjela u domu, te da joj je školovanje u Čakovcu ostalo u vrlo lijepoj uspomeni.
Učenički dom Graditeljske škole Čakovec
Odgajatelj Horvat istaknuo je da se Učenički dom nalazi u neposrednoj blizini škole i da je moderno uređen. Sobe su trokrevetne, a djevojčice i dječaci u domu su smješteni na odvojenim katovima. Na svakom katu se nalazi dnevni boravak, a dom ima i dobro opremljenu kuhinju s restoranom. U podnožju zgrade nalazi se dvorana i prostor za zabavu (biljar, stolni tenis i dr.) /Katarina Pofuk, 8.c ; fotografije: K.P. i preuzeto s interneta/
UČENICI OGORČENI JER MORAJU BITI BOSI KAD IM NESTANU PAPUČE
Ove dvije različite papuče 31. 3. učenici su primjetili u školskom dvorištu
Ravnatelj: Do problema dolazi jer učenici zaduženi za ormariće nisu dovoljno brižni
-U studenom mi je nestala jedna tenisica, pa sam kući morala ići u papučama. Prijavila sam slučaj razrednici i pedagoginji, ali rezultata nije bilo, drugu tenisicu nisam nikad pronašla. Prošli tjedan nestale su mi i papuče, pa sam cijeli dan u školi morala biti bosa – ispričala nam je Lucija Ocvirek iz 7. a.
– Mama je bila ljuta kad sam joj rekla da mi mora kupiti nove papuče za školu jer mi je jedna papuča nestala. Bilo je to prije tri tjedna, nakon što me dva dana nije bilo u školi- rekla nam je Darija Šok, učenica 8. a razreda.
Najviše problema posljednja tri tjedna
No, Darija i Lucija nisu jedine. U anketi koju smo proveli (27.3. 2014.) ukupno je 78 učenika izjavilo je da je tijekom ovog polugodišta imalo probleme s papučama, a najviše problema zabilježeno je posljednja tri tjedna.
Svoje papuče dio učenika naknadno je ipak uspio pronaći, no kad ih nađu uglavnom više nisu za upotrebu. Na to nas je upozorila petašica Katarina Pacur. – Kad sam pronašla svoje šarene starke bile su potrgane, pa sam ipak morala nabaviti nove – ispričala nam je Katarina i dodala da je ljuti što ponekad u papučama i cipelama nađe koru od banana i otpatke od sendviča.
Ormarić nasuprot kemijskog kabineta
Razgovarajući s učenicima o problemu papuča, neki od učenika potvrdili su nam da su vidjeli starije učenike kako razbacuju papuče i gađaju se s njima. Nerijetko učenici po jednu papuču znaju vidjeti u školskom dvorištu, u koševima za otpatke ili u zahodima. Bilo je i slučajeva da su neki učenici viđeni da ormariće s papučama guraju po hodniku ili da nogama lupaju u vrata ormarića ne bi li ih razvalili.
O problemu papuča raspravljat će se na Učiteljskom vijeću
Na problem smo se požalili i ravnatelju Stjepanu Lučkom. Njegovo je mišljenje da do problema s papučama dolazi jer učenici zaduženi za ormariće nisu dovoljno brižni. – Kad se papuče izvade iz ormarića, zaduženi učenik trebao bi zaključati ormarić, a isto treba učiniti i kad nastava završi i svi pospreme papuče u ormariće. Da se tako čini problema ne bi bilo jer ormariće učenici uglavnom oštete kad ostanu otključani- rekao nam je ravnatelj Lučki. Napomenuo je i da će se o problemu papuča i razvaljivanja ormarića raspravljati na Učiteljskom vijeću.
Domar Ivica Biškup i ravnatelj Stjepan Lučki
Nadamo se da će to biti što prije, jer posljednjih tjedana situacija oko papuča sve je nesnošljivija. Neke učenike koji rade nepodopštine s papučama i ormarićima to očito zabavlja, no zabavno nije roditeljima koji po nekoliko puta u školskoj godini moraju kupovati nove papuče. Zabavno nije ni učenicima koji ostaju bez papuča, a oni su posebno ogorčeni jer moraju biti bosi. Naime, taj dan kad ne mogu pronaći svoje papuče cijeli dan u školi provode bosi, samo u čarapama. /Josipa Ivšak, 7.a; fotografije: Veronika Tomak, Lorena Hubina 7.a/
Ravnatelj:Nekoliko papuča spremljeno u podrumu
Ravnatelj Stjepan Lučki rekao nam je da je nekoliko pari papuča nakon prvog polugodišta spremljeno u podrum jer ih učenici nisu odnijeli kući. Napomenuo je i da ih nitko nije došao tražiti. Rekao nam je i da je jednom obišao sve razrede u potrazi za vlasnikom jedne tenisice, ali nitko se nije javio da je tenisica njegova.
Domar: Svaki tjedan popravim barem 3 razvaljena ormarića
Domar Ivica Biškup, gotovo svaki tjedan popravlja razvaljene ormariće. – U prosjeku popravim barem 3 ormarića tjedno. Češće su potrgani ormarići na katu, a rjeđe u prizemlju gdje su učenici nižih razreda- ispričao nam je domar Biškup.
I Mihael u školi bio bos
Mihael Šok 5.a – Prvi puta papuče su mi nestale lani u studenom. Roditelji su mi kupili nove. Te su papuče nestale u veljači. Nestanak papuča prijavio sam razredniku i taj sam cijeli dan u školi morao biti bos.
Lucija Furmeg 5.c – Nakon što su mi papuče nestale pronašla sam ih u smeću, ali više nisu bile za uporabu jer su bile potrgane. Mama mi je kupila nove, ali se ljutila što ih mora ponovno kupovati.
Fabijan Lončar, Emina Baričević, Ana-Marija Ferenčak i Antonija Kos
Trodnevno duženje u Primoštenu nagrada najboljima u državi u scenskom, literarnom i novinarskom izrazu
Marko mi te volimo i mačak mi te volimo, odjekivalo je dvoranom uz gromoglasni pljesak, nakon nastupa Marka Ugarkovića na završnoj svečanosti LiDraNa u Primoštenu (25.3. 2014). Marko iz Korenice, publiku je oduševio monologom Sanje Pilić „Mjesec ljubavi“ u kojem je pokazao svoj glumački talent i sve nas dobro zabavio imitirajući mačje mjaukanje.
Marko Ugarković
Je li zvijezda rođena, tek će se vidjeti, no među 300-tinjak učenika iz cijele Hrvatske koji su tri dana predstavljali svoje škole na državnom LiDraNu zasigurno će biti i onih koji će nastaviti baviti kulturom jer ih je na to usmjerilo sudjelovanje na LiDraNu. Slično je kazao i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, istaknuvši i da su nekadašnji LiDraNovci postali važne osobe u hrvatskoj kulturi.
Tko zna možda jednog dana i Marko postane slavni glumac, a možda to bude naš Fabijan Lončar ili Saša Biljanović, koji je već snimio i svoj prvi film. Biljanović je naime, glumio šegrta Hlapića u filmu Silvija Petranovića, a u Primoštenu je mnoge osvojio svojom izvedbom pjesme Josipa Pupačića „More“.
No, na LiDraNu nisu bili samo učenici talentirani za glumu, već i oni koji se bave literarnim i novinarskim izrazom. Na završnoj svečanosti imali smo prilike vidjeti neke od najzanimljivijih literanih i novinarskih radova, školskih listova i radio emisija.
Dojmila nas se emisija o Romima
I mi smo na LiDraNu sudjelovali s radio emisijom. Naša emisija “Djeca i reklame” bila jedna od ukupno 7 odabranih, a na državno su se nakon nekoliko godina pauze plasirale i dvije radio igre. Sve su emisije i radio igre bile vrlo zanimljive, a najviše nas je dojmila “Između mene i tebe” . Tu su emisiju pripremili učenici iz OŠ Mursko Središće, a tema emisije su predrasude prema Romima.
Antonija i Ana-Marija s Adrijanom Tomašić, Ladom Martinac- Kralj i Srđanom Nogićem – članovima povjerenstva za radijske emisije
Sve emisije slušali smo za okruglim stolom, a nakon slušanja u vrlo opuštenoj atmosferi primjedbe i pohvale iznosili su članovi povjerenstva, a mogli smo to činiti i svi mi. Iako nam se činilo da će biti naporno odslušati svih 9 emisija, preživjele smo i naučile mnogo toga novog.
I na kraju malo statistike. Tijekom 3 dana LiDraNa (od 23. do 25. 3.) u hotelu Zora u Primoštenu bilo nas je oko 300. Na pozornici je zveden 41 pojedinačni scenski nastup i 21 dramska predstava. Predstavilo se 15 školskih listova, 9 radio emisija, 15 novinarskih i 30 literarnih radova. /Antonija Kos; fotografije: S.L./
Fabijanov treći Lidrano
Našem Fabijanu Lončaru ovo je bio treći uzastopni nastup na državnom LiDraNu.
Ovaj puta predstavio se s Baladama Petrice Kerempuha. Mentorica mu je kao i prethodna dva puta bila učiteljica Emina Baričivić.
Na LiDraNu zabavno i uvečer
Saša Biljanović – glavni junak filma “Šegrt Hlapić”
U večernjim druženjima imali smo prilike upoznati simpatičnog Sašu Biljanovića, glavnog junaka filma “Šegrt Hlapić”, kao i mnoge druge sudionike LiDraNa.
Bilo se je lako upoznavati se jer su svi bili opušteni, pa smo stekle prijatelje iz cijele zemlje.
Učenici prvog i drugog razreda Područne škole Fodrovec prvog dana proljeća (21.3.) bili su na kratkom izletu.
Okupili smo se ispred škole i zajedno s učiteljicama Marijom Kajganić, Lidijom Marinković, čistačicom Darinkom Biljan i kuharicom Anitom Ivanić krenuli prema obližnjim brežuljcima. Tu smo posjetili klijet našeg prijatelja iz razreda Mihaela Miklečića. Tamo smo vidjeli livadu, polje, voćnjak i vinograd. Dobro smo ih proučili i zaključili što se događa s biljkama u proljeće i što ljudi rade. Prošetali smo se i do najviše uzvisine naše najbliže okolice, Huma.
To nije bio samo izlet nego i škola u prirodi, jer se o prirodi najviše može naučiti baš u prirodi. /Matea Marenčić, 2.r. i Juraj Mekovec, 2.r. ; fotografije: Lidija Marinković/
Prva vijest Matee i Juraja
Učenici drugog razreda PŠ Fodrovec nedavno su na satu obrađivali vijest. Učiteljica Lidija Marinković izabrala je, i poslala nam je najuspješniji uradak. Prva vijest Matee i Juraja, svakako je zaslužila da se objavi.
Pohvaljujemo naše nove suradnike i pozivamo ih da nam se javljaju i dalje s novim vijestima iz PŠ Fodrovec. /Uredništvo/
“Selfie” A.M.F za vrijeme šminkanja, a u studiju smo zaboravili na fotografiranje
Kad su nas šminkali osjećale smo se poput filmskih zvijezda
Gostovanje u emisiji „Svaki dan, dobar dan“ (snimana 31. 1.) koju vodi Bruno Šimleša, za nas tri „Klinčekice“ (Veroniku Puškar, Luciju Hrg i autoricu teksta), bilo je nezaboravno iskustvo već od samog dolaska u Zagreb, gdje nas je na kolodvoru dočekao službeni automobil HRT-a. Unatoč tome što je simpatični vozač stalno pričao, trema je rasla kako smo se približavali zgradi televizije gdje nas je dočekala scenaristica emisije, križevčanka Silvija Novosel.
Nakon upoznavanja i kratkih napomena o onom što nas očekuje scenaristica nas je odvela vizažistici na šminkanje. To je bio doista nezaboravan doživljaj. Osjećale smo se poput filmskih zvijezda. No, kratko je trajalo jer je vizažistica vrlo iskusna i brzo nas je dotjerala za nastup pred kamerama.
Kad smo stupile u studijo, zbunile su nas sve one silne kamere, jer bilo ih je doista puno, a najdojmljivija je bila jedna na ogromnom kranu. U studiju je osim kamermana, bilo i pet – šest drugih ljudi, zaduženih za emisiju, a scenaristica i urednica, pratile su snimanje iz druge prostorije i bile u stalnoj vezi s voditeljem Šimlešom. Primijetile smo da su mu povremeno i sugerirale što treba ponoviti i kako najaviti sugovornike.
Simpatični voditelj Šimleša
Voditelj Bruno Šimleša
Zanimljivo je bilo promatrati i redatelja i njegovog pomoćnika koji su započinjali pljesak, a potom ga je nastavljala publika. Naime, u toj je emisiji prisutna i publika za cijelog trajanja snimanja emisije. Sve smo to primjetile jer se razgovor s nama snimao posljednji, pa smo imale vremena pogledati i nastup preostalih sugovornika. To nam je ipak malo ublažilo tremu kao i simpatični voditelj Šimleša koji nas je opustio svojom jednostavnošću i neposrednošću.
U emisiji na temu „Mijenjam svijet“, uz nas gosti su bili dva člana filmske družine Studija kreativnih idjea Gunja, djevojka koja je prije četiri godine predvodila Facebook prosvjede protiv mature, i tri gimnazijalke, organizatorice tribine o ljudskim pravima gay osoba. Mi smo govorile o problemu nedostatka dvorane u našoj školi i našem filmu „Tjelesni u betonskom hodniku već 49 godina“ zbog kojeg smo pozvani u emisiju.
Unatoč tremi snimanje je prošlo bez ponavljanja, a što smo rekle mi i ostali gosti u emisiji možete pogledati ukoliko kliknete na slijedeću poveznicu http://www.hrt.hr/enz/svaki-dan-dobar-dan/ i potom u u gornjem desnom potražite emisiju „Mijenjam svijet“ emitiranu 24. veljače na Drugom programu HRT-a. /Ana-Marija Ferenčak; fotografija: A.M.F./
Jesu li mladi pasivni
Jesu li mladi pasivni? Zanima li ih društvo u kojem žive? Naši gosti usudili su se dignuti glas i ukazati na nepravdu oko sebe. Film koji su snimila djeca iz Gunje o dječaku i njegovom ocu koji su živjeli u olupini staroga auta pokrenuo je odrasle. I pitanja o državnoj maturi koja je 2008. napisala jedna srednjoškolka, a zbog njih su učenici izašli na ulice, pokrenula su odrasle.
A može li i film učenika osnovne škole, o nastavi tjelesnog odgoja koju u 21. stoljeću imaju na betonskom hodniku, pokrenuti odrasle, posramiti i natjerati ih da pametnije troše novac? /Tekst najave emisije preuzet s webstranice HRT-a/
Emil i detektivi POBJEDNICA KVIZA – EMANUELA KORETIĆ
Emanuela Koretić
Emanuela Koretić pobijedila je , a Marko Puškar i Sebastijan Orak zauzeli su drugo i treće mjesto, u kvizu na temu „Emil i detektivi“. Kviz za četvrtaše bio je u školskoj knjižnici, a sudjelovali su svi učenici, njih 14.
Nakon završetka kviza i podjele slatkih nagrada najboljima, ostalo nam je malo vremena i za razgovor o knjizi. U razgovoru je rečeno da je ovaj detektivski dječji roman zanimljiv i da se iz njega, između ostalog, moglo naučiti kako se treba ponašati prema novcu. /Helena Kralj, 4. razred; fotografija: S.L./
Oduševio nas mjuzikl čija se radnja dešava na, ovih dana, često spominjanom Krimu
Krim ovih dana puni sve medije zbog mogućeg rata, a mi smo o tom polotuku imali prilike ponešto saznati i iz sasvim drugog izvora, iz mjuzikla „Jalta, Jalta“ kojeg smo nedavno (19. veljače), gledali u zagrebačkom kazalištu „Komedija“.
Mjuzikl je ime dobio po mjestu na Krimu, gdje se 1945. održavala mirovna konferencija, na kojoj su predsjednici SAD, SSSR-a i Velike Britanije, te vojni i civilni stručnjaci donijeli odluku o izgledu svijeta poslije Drugog svjetskog rata. Dok su na mirovnoj konferenciji Churchil, Staljin i Roosevelt imali glavne uloge, u mjuziklu su glavni njihovi sobari Rus Griša, Englez Stanley i Amerikanac Larry.
Komični zapleti
Oni, kao i njihovi šefovi dijele svijet, a najviše problema nastaje zbog podjele “zelene livade”, malog dijela svijeta negdje na Antartici. U njihovu sukobu pokušava ih izmiriti sobarica Nina. Nakon brojnih peripetija “zelena livada” ipak neće biti podjeljenja i trojica sukobljenih dogovaraju se da će svi jednog dana zajedno otići na “zelenu livadu”.
Predstava nas je oduševila. Svidjela nam se zbog zanimljive radnje, komičnih zapleta, dojmljivih pjesama te simbolične poruke o svijetu kao zelenoj i mirisnoj livadi iz sna. Nije stoga čudno da se na našim školskim hodnicima otad često čuje kako netko pjevuši neki song iz predstave. Zanimljivo je napomenuti da je jedna oduševljena učenica predstavu odmah drugih dan išla još jednom gledati. To je, u pratnji svoje rođakinje, učinila naša kolegica Magdalena Bedovec, a doznali smo da je obožavateljica “Jalte, Jalte” i naša učiteljica Brankica Raguž. Ona je ovaj mjuzikl gledala čak četiri puta.
Ukoliko učiteljica Ivana Šiković, uskoro ponovno organizira odlazak u “Komediju”, preporučamo vam da se svakako pridružite, garantirano ćete uživati. /Veronika Puškar, 8.c; fotografije preuzete s interneta/
Prva verzija „Jalte, Jalte“ izvođena čak 23 godine
Mjuzikl „Jalta,Jalta“ najizvođeniji je mjuzikl u Hrvatskoj. Od 1971., kad je prvi put postavljen, do 1994., izveden je čak 534 puta. Nova verzija mjuzikla postavljna je 2010. godine i ponovno je doživjela veliki uspjeh. Redatelj i stare i nove verzije mjuzikla je Vlado Štefančić, autor muzike je Alfi Kabiljo, a libreto je napisao Milan Grgić.
Nekada se ulogom Nine u mjuziklu proslavila glumica Sanda Langerhoz, a u novoj verziji Ninu glume operna pjevačica Sandra Bagarić i glumica Renata Sabljak.
Fabijan Lončar – ide na državni LiDraNo- mentorica mu je Emina Baričević
Na državni LiDraNo pozvani Fabijan Lončar i radijska emisija
Nikola Jelak – 5. mjesto na županijskom iz biologije – mentor Tanja Maltar-Okun
Na županijskim natjecanjima u znanju najuspješniji predstavnici naše škole bili su Antonija Kos, 7.a i Nikola Jelak, 7.b. Oni su se plasirali na peto mjesto na natjecanju iz povijesti (Antonija) i biologije (Nikola). Na županijskim natjecanjima imali smo još predstavnike na natjecanju iz hrvatskog jezika (Ivana Jelak, 8.b – 9. mjesto), fizike (Ivana Jelak – 13. mjesto), kemije (Ivan Funtak. 7.b – 7. mjesto).
Na županijsku smotru LiDraNo plasirao se Leonardo Ferenčak, 5. a (samostalni scenski nastup), a na državni LiDraNo pozvani su Fabijan Lončar, 8.c (samostalni scenski nastup), te radijska emisija “Djeca i reklame”, koju će predstavljati Ana-Marija Ferenčak 8.a, i Antonija Kos, 7.a.
Antonija Kos- 5. mjesto na županijskom iz povijesti – mentor Darko Kožar
Zapažene rezultate na županijskim sportskim natjecanjima postigli su predstavnici našeg sportskog kluba “Mladost”. Plasiravši se u svojim kategorijama na druga mjesta u županiji, najuspješnije su bile ekipe dječaka iz futsala i badmintona. Treća mjesta osvojile su djevojčice u košarci i stolnom tenisu, dok su se dječaci u stolnom tenisu plasirali na četvrto mjesto. /Mihaela Ivanek 5. c; fotografije: M.I./
