Home Blog Page 132

Kino je spas od bure

0

Revija

Zadatak nam je pogledati 92 filma

Rađa se u Senju, ženi se u Rijeci, a umire u Trstu. Da je ova izreka točna,  barem oko ovog dijela koji se tiče ženidbe,  shvatili smo u Rijeci  gdje boravimo od srijede na 53. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece. Od dolaska, kad smo išli na kratki razgled Rijeke, bura je bila vrlo aktivna i  spašavale  su nas kapuljače na majicama i jaknama.

Domaćini su nam rekli, da  burina „ženidba“ može potrajati uzastopce i 20-tak dana, zato smo sretni što smo puno u kinu. Tamo ne puše, toplo je i  zabavljamo se gledajući filmove što je i bio razlog našeg dolaska u Rijeku. U prva dva dana  na 5 projekcija pogledali smo ukupno 53 filma, ponajviše kratkih animiranih i igranih. Preostaje nam pogledati još 39 filmova od njih 92 koliko ih je ušlo u konkurenciju od ukupno 194 prijavljena filma.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Mi smo na reviji sudjelovali s filmovima: “Uljez”, “Maturalc” i “Tužibaba”

Filmovi su vrlo različitih tema i pristupa, a od onih koje smo odgledali najviše su nam se svidjeli animirani Ništ me ne zanima, te igrani  Luzer,  Fancy,  Čokolada s čokoladom, Spas  te dokumentarni Život se nastavlja. No, to je mišljenje nas troje.  Možda se još i mi predomislimo jer nismo pogledali sve filmove,  a kakvo je mišljenje  stručnog  žirija znat ćemo u subotu posljednjeg dana Revije.

Svoje sudove donijet će i dječji žiri sastavljen i od djece iz Slovenije, Srbije, Makedonije i Mađarske. Dakle, sve nas čeka još dosta gledanja filmova, ali  i zabave i upoznavanja s gradom Rijekom i okolicom jer danas ćemo na izlet  na Trsat i u Opatiju, a večeras  je za nas organiziran disko na brodu na kojem smo smješteni.

Nismo dosad spomenuli, ali spavamo na botelu „Marina“, to je hostel u velikom brodu koji je nekad plovio po morima širom svijeta. Baš nam je lijepo spavati na brodu, jest da se pomalo ljulja, ali mi djeca, za razliku od nekih odraslih, to baš ne osjetimo.   /Mihaela Šantić, Marko Puškar, Sebastijan Orak; fotografija S.L./

Snimali smo jednominutni film

Osim što smo gledali filmove,  imali smo prilike i učiti o filmu na radionicama. Mi smo izabrali radionicu jednominutnog filma koju je vodio Jura Troje. Bilo je zabavno, a film smo mogli snimati i mobitelom.  Mi smo se odlučili za krimić i snimali smo akcijsku jurnjavu gradom u potrazi za negativcem.

Što se tiče festivalskih nagrada, cjelovit spisak nagrađenih pogledajte na poveznici http://www.hfs.hr/hfs/festivali_784/nagradni_program.aspx#.VhfjLW7Jbcg

pizap.com14444076226841
  Reviju je otvorio gradonačelnik Vojko Obersnel
pizap.com14444067638701
   S naših izleta i razgleda Rijeke
pizap.com14444074641421
  Bili smo smješteni u botelu “Marina”
pizap.com14444078791191
 Marko je bio glasnogovornik u predstavljanju naših filmova

Sedmaši i šestaši bit će nositelji međunarodnog projekta

0
Dva šestaša i 4 sedmašice ugostit će učenike partnerske škole

Projekt ACES

Na natječaju sudjelovalo 266 partnerstva, izabrana 42 među kojima je i naša škola s partnerskom školom iz Pranjana u Srbiji

Mihaela Miklečić, Ana-Marija Nemčić, Sebastijan Orak, Marko Puškar, Mihaela Šantić i Antonela Štimac bit će glavni nositelji projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”, kojeg ćemo provoditi s partnerskom školom “Ivo Andrić” iz Pranjana u Srbiji. Potvrđeno je to 23. rujna na sastanku njihovih roditelja, ravnatelja Stjepana Lučkog i koordinatorice projekta Stojanke Lesički.

Navedeni projekt dio je mreže ACES (Akademije škola centralne aceslogo_normal_rgb_hr_for_screenEurope) koju je 2006. osnovala zaklada ERSTE, a mrežom koordiniraju Interkulturalni centar iz Beča u Austriji i VEČELI DOM iz Bratislave u Slovačkoj.

initiative_logobar_erste_iz_vd_eusdrDa ove školske godine uđemo u mrežu ACES-a, i dobijemo financijska sredstava za provođenje projekta, naša se škola “izborila” putem natječaja na kojem je sudjelovalo 266 škola iz 15 zemalja. Sredstva za provođenje projekta u iznosu od 1600 eura, dobila su 42 partnera. Osim naše škole iz Hrvatske su u neka od partnerstva (neka su partnerstva dvočlana, a neka tročlana) uključene još i škole iz : Pule, Kaštel Novog, Virovitice, Zadra, Rešetara, Osijeka, Varaždina, Velike i Đakova.

Kako je ACES ove školske godine za temu projekta predložio solidarnost, mi smo u natječaju izložili ideju solidarnosti sa slijepom djecom. Naša je ideja prihvaćena i s partnerskom školom iz Srbije od listopada započinjemo ostvarivati planirani projekt. Najvažnije aktivnosti našeg projekta bit će snimanje zvučnih knjiga i radijskih igara za slijepe učenike. Planiramo snimiti i dva dokumentarna filma, a predvidjeli smo i brojne radionice i sportske aktivnosti. Neke od aktivnosti odvijati će se u našoj školi,  u Križevcima, Zagrebu i Koprivnici, a dio njih održat će se u Pranjanima i Gornjem Milanovcu u organizacije partnerske škole iz Srbije.

Sudjelujte u nagradnom natječaju za logo projekta

Osim učenika nabrojenih u uvodu teksta, u projektu će u nekima od aktivnostima sudjelovati većina učenika naše škole. Nekoliko učenica 7.b i 6.a već su dio planiranih aktivnosti počele odrađivati pod praznicima. Tada nam je odgovarala tišina u školi, pa smo je iskoristili i snimili veći dio zvučne knjige za koju je u projektu zadužena naša škola.(Više o tome kako je bilo na snimanjima dostupno je na poveznici https://www.klincek.com/?p=6972

U jednoj od aktivnosti zainteresirani mogu sudjelovati već ovih dana. Naime, potrebno je nacrtati logo projekta. Više o nagradnom natječaju za logo projekta dostupno je na poveznici http://os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/?news_id=531#mod_news

O tome kako napredujemo s projektom i koje aktivnosti trenutno provodimo moći će se osim na stranicama Klinčeka, od sredine listopada čitati i na posebnom blogu projekta./Mihaela Šantić, 7.c; fotografije: S.L./

pizap.com14432499758541

U Hrvatskoj najduže štrajkali bolnički liječnici

0
Zagreb, 25.09.2015 - U osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima i znanstvenim institucijama u petak ujutro zapoèinje štrajk kojega su èetiri sindikata obrazovanja i znanosti organizirali tražeæi poveæanje plaæa zaposlenika za èetiri posto. foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Štrajk

Međunarodni praznik rada u spomen na krvavi štrajk u Chichagu

Štrajk koji se od petka (25. rujna) održava u osnovnim i srednjim školama širom Hrvatske, potaknuo nas je da detaljnije istražimo što ustvari podrazumijeva riječ štrajk. U naš je jezik ta riječ došla iz engleskog (strike), a kako to tumači Proleksis eniciklopedija, znači organiziranu kolektivnu obustavu rada radi ostvarenja ekonomskih ili socijalnih zahtjeva radnika poslodavcu. Može biti i „oblik političkog prosvjeda protiv postupaka vlasti ili zakonskih propisa“.štrajk-u-školama

Postoji nekoliko vrsta štrajkova. Bijelim štrajkom naziva se oblik prosvjeda prilikom kojeg se vrlo strogo i doslovno provode propisi. Takve štrajkove najčešće provode državni službenici, carinici ili policija. Kad su  tako u nas 2002. radili carinici, kako to piše na portalu nacional.hr, jedan su automobili na carini pregledavali po pola sata, a kamione po dva sata, zbog čega su na granici bile kilometarske kolone.

Štrajk u Velikoj Britaniji 2014.
Štrajk u Velikoj Britaniji 2011.

Generalni štrajk podrazumijeva opću obustavu rada zaposlenih u svim djelatnostima u nekoj zemlji. Jedan takav u Hrvatskoj je bilo lani 25. veljače, ali samo dvosatni, a povod su mu bile izmjene Zakona o radu.

Postoje i divlji štrajkovi, a to su oni koje nije odobrila sindikalna organizacija. Štrajkovi se u novije doba moraju odvijati u skladu sa zakonima, a uobičajeno je da štrajkove pokreću sindikati (organizacije u koje se udružuju radnici radi zaštite radnički prava), kao mjeru kojom žele utjecati na poslodavca.

Meksiko je prva zemlja koja je u svom Ustavu zajamčila pravo na štrajk, a učinila je to Ustavom iz 1917. Prvi poznati štrajk, prema pisanju Wikipedie, bio je u 12. stoljeću u Egiptu za vrijeme vladavine Ramzesa III. Događanja tijekom štrajka prilikom građevinskih radova detaljno su opisana na papirusu i tako zabilježena za povijest.

Štrajkovi su u prošlosti u nekim zemljama završavali i tragično. Jedan je takav bio i veliki štrajk u Chichagu iz 1886., u spomen na kojeg se svakog prvog svibnja u brojnim zemljama na svijetu obilježava Međunarodni praznik rada. Taj je štrajk započeo 1. svibnja, a u njemu je sudjelovalo preko 40.000 radnika. U napadima policije, tri dana poslije, poginulo je 6 štrajkaša, njih 50 je ranjeno, a 5 radničkih vođa poslije je osuđeno na smrt.  /Mihaela Miklečić; fotografije preuzete s interneta/

Naj štrajkovi

Najduži štrajk u Hrvatskoj bio je u djelatnosti zdravstva. Bolnički liječnici štrajkali su pedeset i osam dana od 18.9. do 14.11. 2013., a u bolnicama su se obavljali samo hitni zahvati. Štrajk je prekinula vlada uvođenjem radne obaveze. (izvor: poslovni.hr )strajk-u-zdravstvu-81049a735a8d98881e0159e5ccd41bf9_view_article

Najmasovniji štrajk u Velikoj Britaniji u posljednjih nekoliko desetljeća bio je 30. 11. 2011. Tada je štrajkalo 2 milijuna ljudi zaposlenih u javnom sektoru. Bile su zatvorene škole, nije se odvozilo smeće… (izvor: vecernji.hr)

Grci često štrajkaku
Grci često štrajkaju

Često se posljednjih godina štrajkalo u Grčkoj, a u susjednoj Italiji ove godine 5. svibnja održan je generalni štrajk učitelja. Štrajk je bio popraćen i mirnim protestnim šetnjama. Najviše se demonstranata skupilo u Rimu, njih čak 25.000. (izvor: radiosarajevo.ba )

Pritiskom prsta na ekran, na zid “stižu” alkari

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Grad Gospe i alke

U muzeju i alkarska povorka u prirodnoj veličini

Ne u Sinju se nismo kupali, kao što su neke od nas filmašica mislile, zamjenivši taj grad sa Senjom. Sinj, nema tvrđavu Nehaj, more i buru po kojoj je Senj jako poznat, ali ima Gospu Sinjsku i alku, vitešku igru o kojoj smo, boraveći u Sinju na Smotri hrvatskoga školskog filma, puno toga saznali prilikom posjeta nedavno otvorenom Muzeju Sinjske alke.

J. Funtak i prijateljice iz škole Strahoninec
J. Funtak i prijateljice iz škole Strahoninec

U muzeju, otvorenom 8. kolovoza, sve još miriši po novom. Gledajući, u prekrasnoj dvorani s ogromnim kino platnom, film o nastanku alke, doznali smo da se alka održava u spomen na pobjedu Sinjana nad Turcima. Slavna bitka započela je 23. srpnja 1715., a završila pobjedom Sinjana noću između 14. i 15. kolovoza. Vjerovali su da je za pobjedu zaslužna i nebeska pomoć, pa su kao spomen na slavnu Gospinu pobjedu otpočeli „trčati“ vitešku igru alku. Ove godine održala se 300. alka, tradicionalna igra na konjima, kojom se ponose stanovnici Sinja.

U već spomenutom Muzeju smještenom u sklopu Alkarskih dvora, u zgradi nekadašnjih mletačkih kvartira tj. vojarne za smještaj konjice, vidjeli smo replike raskošne odjeće alkara, alkarsko oružje i svu drugu opremu koju alkari koriste tijekom natjecanja. Osim u vitrinama alkarsku opremu može se vidjeti i na alkarskoj povorci u prirodnoj

M. Miklečić, A.M. Nemčić i A. Štimac
M. Miklečić, A.M. Nemčić i A. Štimac

veličini, ali i zidovima u digitalnoj formi. Projicirati ih možete sami dodirom prsta na zaslone nekog od brojnih ekrana postavljenih u prostorima muzeja. Na jednom od njih tako se može pogledati tko je bio pobjednik alke koje godine.

Alkarska povorka
Alkarska povorka

U ovom interaktivnom muzeju može se čuti i zvukove alke, a na slušalicama na različitim jezicima može se poslušati o povijesti alke. Iz zidova se mogu izvući pločice na kojima su objašnjeni neki manje poznati izrazi vezani uz alku. Da nije nahrupila druga grupa filmaša, u Muzeju za čije je uređenje utrošeno 25 milijuna kuna, rado bismo se zadržali duže jer doista se ima što vidjeti.

Iz priče naših vodiča doznali smo detalje o čuvenoj slici Gospe sinjske. Tu je sliku nacrtao nepoznati talijanski slikar u 16. stoljeću, a slavna je postala otkako su je svećenici iz Rame 1692. prenijeli u Sinj i sagradili samostan. Kako su slavnu pobjedu iz 1715.  pripisivali Gospi, u zahvalu su sakupili novac i u Veneciji dali iskovati zlatnu krunu i križ kojom su 1716. ukrasili sliku.


Dječju alka trči se na nogama
Mali alkar
Mali alkar

Osim čuvene Alke u kojoj se natječu odrasli alkari, postoji i alka za djecu. Zove se Vučkovića dječja alka, a u njoj sudjeluju alkari mlađi od 10 godina.

Ta se alka održava u zaseoku Vučkovići, a u njoj mogu nastupiti samo djeca prezimena Vučković. Ova se alka održava u spomen na u spomen na Vučkoviće ( fra Pavla, Božu, Tadiju i Zeca) koji su se istakli u čuvenoj sinjskoj bitci 1715. Mali alkari ne trče na konjima, već na nogama.

pizap.com14430242910561pizap.com14430250940601

Policajci, zvijezda i princeza

0
Učiteljica Dubrakva Kos i prvašići

Upoznajte prvašiće

Već nekoliko godina u našoj školi nismo imali tako veliki prvi razred. Razrednica im je učiteljica Dubravka Kos. Njoj je to 6 generacija prvašića otkako radi, a u ovoj je generaciji učit će i petoro učenika čijoj je braći i sestrama bila učiteljica prethodnih godina.

Policajci
Policajci

Kako biste bolje upoznali naše najmlađe kolege fotografirali smo svakog od njih. Usput smo ih pitali što bi željeli biti kad odrastu i doznali da bi najviše njih, čak osmero, željeli biti policajci.

Što bi još željeli biti naši najmlađi kolege pročitajte ispod fotografije svakog od njih. /Klaudije Mažar, 7.b; fotografije: K.M/

Ban Marta - policajka
Ban Marta – policajka
Benčak Marko - mehaničar
         Benčak Marko – mehaničar
Bošnjak Amadea - policajka
Bošnjak Amadea – policajka
Đurenec Alen - pilot
Đurenec Alen – pilot
Hrandek Lea- košarkašica
Hrandek Lea- košarkašica
Ivšak Marko - policajac
Ivšak Marko – policajac
Koretić Antonela - veterinarka
Koretić Antonela – veterinarka
Kos Karla - učiteljica engleskog
Kos Karla – učiteljica engleskog
Košutić Fran - policajac
Košutić Fran – policajac
Mikec Antonijo - policajac
Mikec Antonijo – policajac
Orak Adrijan - policajac
                                                             Orak Adrijan – policajac
Plavec sonja- policajka
Plavec sonja- policajka
Puškar Valerija - košarkašica
Puškar Valerija – košarkašica
Senko Ana- učiteljica
Senko Ana – učiteljica
Senko Marija - zvijezda
Senko Marija – zvijezda
Salvi Tea - učiteljica njemačkog
Slavi Tea – učiteljica   njemačkog
Tremski Ivan - motorist kroser
Tremski Ivan – motorist kroser
Tremski Lovro - vatrogasac
Tremski Lovro – vatrogasac
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Tremski Martin – nogometaš
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Trušček Lana – policajka

60 milijuna ljudi napustilo domove zbog ratova

0

Međunarodni dan mira

Zabrinjava što u ukupnom broju izbjeglica djece ima više od pola

Prolazeći u petak (18. 9.) kroz Zagreb vidjeli smo desetak autobusa punih izbjeglica, kojih je, kako nas informiraju mediji, u Hrvatsku posljednjih nekoliko dana ušlo na tisuće. No, izbjeglice koje prolaze kroz Hrvatsku samo su tek mali dio od ukupno 60 milijuna ljudi, koji su zbog ratnih skukoba bili prisiljeni napustiti svoje domove. Njih gotovo 20 milijuna spas je potražilo izvan svoje države, a preostali su raseljeni unutar vlasite države.

Prije 10 godina broj raseljenih bio je znatno manji i iznosio je 37,5 milijuna. Prema podacima UNHCR-a (Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice), samo je u 2014. godini zbog ratnih sukoba raseljeno je 13,9 milijuna osoba, a UNHCR ističe da je posebno zabrinjavajuće “što su preko pola svjetskih izbjeglica djeca”.

4
        Tebela prikazuje porast broja izbjeglica u posljednjih 10 godina

Te smo podatake doznali pretražujući informacije vezane uz današnji Međunarodni dan mira. Uz taj dan, čije su obilježavanje  Ujedinjeni narodi potaknuli u cilju “jačanja ideala mira”,  još nekoliko zabrinjavajućih podataka.

migranti-izbeglice-makedonija-ap-mainU svijetu je prošle godine bilo 42 ratna žarišta, što je za 13 manje nego 2010. No, iako je ratnih žarišta manje, znatno se povećao broj žrtava i lani je, kako to piše na web stranici Večernjeg lista, poginulo oko 180.000 tisuća ili oko 500 ljudi dnevno, dok je 2010. poginulo “samo” 49.000 tisuća ljudi. Najviše poginulih, čak 82 posto, nastradalo je u ratovima u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji.

U Večernjem smo pronašli i podatak  da su lani ratovi (oružje, vojska…) i sve ono što je kroz ratove uništeno (kuće,tvornice…),  svjetsko gospodarsto stajali nevjerojatnih 14,3 tisuće milijardi dolara ili gotovo 2000 dolara svakog stanovnika u svijetu. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

Naš “Maturalac” među 10 pohvaljenih u Sinju

0
S. Listeš i naše filmašice

Film

Zbog neodgovarajuće opreme za snimanje zvuka, najviše je filmova imalo probleme sa zvukom

Maturalac, igrani film filmske grupe naše škole, uvršten je među deset pohvaljenih na Smotri hrvatskoga školskog filma, održanoj od 16. do 18. rujna u Sinju. Odluku o pohvaljenim filmovima donijelo je povjerenstvo u sastavu Krešimir Mikić (filmolog), Neven Hitrec (filmski redatelj), Istvan Filakovity (filmski redatelj) i Miran Miočić (filmski montažer i profesor).

DVD s pohvaljenim filmovima
DVD s pohvaljenim filmovima

Na Smotri nema nagrada, a u selekciji Smotre bilo je ukupno 40 osnovnoškolskih i 9 srednjoškolskih filmova, koje je povjerenstvo odabralo od preko stotinjak prijavljenih. Valja napomenuti da smo s naša dva filma (uz Maturalac, plasirali smo se i s Tužibabom) bili jedini predstavnici Koprivničko-križevačke županije na ovoj Smotri.

Nastup domaćina
Nastup domaćina

Smotra je održana u sinjskom kinu, a domaćin je bila OŠ Ivana Lovrića Sinj. Domaćini su  na otvaranju Smotre dojmljivo izveli Gluho kolo, čiji veći dio možete poslušati na priloženoj zvučnoj snimci ispod teksta.

Filmove, zbog kojih smo i došli u Sinj, gledali smo na ukupno 5 projekcija. Uz igrane i dokumentarne kojih je bilo najviše, mogli smo vidjeti i nekoliko animiranih i eksperimentalnih filmova. Većini djeci, kako se to čulo na našem razgovoru s povjerenstvom, najviše su se dopali eksperimentalni film Tv prodaja, OŠ „Večeslava Holjevca“ iz Zagreba i igrani Ivanka, OŠ Ivanke Trohar, Fužine. Prvi je parodija na tv reklame, a drugi na život uz tv sapunice i gledajući ih baš smo se dobro nasmijali.

Osim u filmovima uživali smo i u druženjima te u razgledu grada. Sinjani  su bili dobri domaćini, a  omogućili su nam i besplatan posjet nedavno otvorenom Muzeju Sinjske alke. O našoj šetnji muzejom i ponešto o gradu Sinju potražite uskoro u rubrici Predstavljamo. /Mihaela Miklečić,7.b; fotografije:S.L./

U hotelu Alkar
Filmašice hotelu Alkar

HPA nam poklonila 15 računala

0
A. Nemčić i G. Jelak
A. Nemčić i G. Jelak

Donacije

Sredstva za informatičku opremu dobili smo i od Općine i Županije

Sve naše učionice od početka ove školske godine opremljene su računalima i to zahvaljujući donaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i zalaganju Dragutina Matojića, oca blizanaca Karla i Luke, učenika 7.b razreda.

Hrvatska poljoprivredna agencija poklonila nam je 15 otpisanih računala i monitora, kojima se oni više nisu koristili, a škola je iz vlastitih sredstava nabavila 15 tipkovinica i isto toliko računalnih miševa.

Naš učitelj informatike Darko Višak preko praznika pregledao je sva računala i instalirao im operativne sustave. Po jedno računalo dobile su sve učionice u MŠ, a po 2 računala dobila je knjižnica i PŠ Fodrovec.

No, osim za ovih 15 računala, naša škola od ove školske godine „bogatija“ je i za nešto posve nove informatičke opreme. Nabavljen je novi LCD projektor, te 2 nova prijenosna računala i jedno stolno računalo. Sredstva za projektor donirala je Općina Sveti Petar Orehovec, a prijenosna i stolno računalo nabavljeni su zahvaljujući sredstvima iz proračuna Koprivničko-križevačke županije namijenjenim za nabavu informatičke opreme. /Klaudije Mažar, 7. b ; fotografija: Mihaela Miklečić, 7.b/

Kofere pakiramo i zbog “Uljeza”

0
Filmske smotre

KOFERE PAKIRAMO I ZBOG “ULJEZA”

do Orehovec prema Stražincu 3 la-110412
Šuma u Stražincu prije 3 godine

Na Hrvatskoj smotri hrvatskog školskolskog filma od sutra pa do petka (18. 9.),  našu će filmsku grupu predstavljati četiri sedmašice: Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić, Ana-Marija Nemčić i Antonela Štimac.

Put u Sinj izborili smo dvama igranim filmovima Tužibabom i Maturalcem, koje ste već imali prilike vidjeti na stranicama Klinčeka. No, kofere ćemo uskoro pakirati i zbog Uljeza, filma kakvog naša filmska grupa dosad nije radila.

Film traje svega jednu minutu i 20 sekundi, a govori o problemu ilegalnih odlagališta otpada po našim šumama. Film smo prijavili u otvorenu kategoriju obzirom da taj film ima neke karakteristike eksperimentalnog filma. Ovaj je film, zajedno s već spomenutim igranim filmovima, uvršten u selekciju 53. Revije filmskog stvaralaštva djece koja će se održati u Rijeci od 30. 9. do 3. listopada.

Na priloženoj poveznici pogledajte Uljez i razmislite zašto smo u nekim kadrovima odlučili izostaviti zvuk. /Jasmina Funtak, fotografija iz filma /

Bivši orehovečkih đaci upisivali i privatne srednje škole

0

Upisi u srednje škole

BIVŠI OREHOVEČKI ĐACI UPISIVALI I PRIVATNE SREDNJE ŠKOLE

Četiri učenice odlučile se za medicinske škole

header_image_bigSvega 7 naših bivših osmaša, od njih ukupno 43, upisalo se u Gospodarsku školu u Križevcima. Otkako od 2009. pratimo kuda su se upisali naši bivši učenici to je najmanji broj upisanih u ovu školu, koja se redovito sa Srednjom školom “Ivan Seljanec” izmjenjivala na vrhu  liste  poželjnih škola među našim bivšim učenicima. No, za Srednju školu “Ivan Seljanec”, nije pao interes. Ta je škola ove godine na prvom mjestu po broju upisanih. U nju se upisalo 19 učenika, isto kao i lani kad je ta škola dijelila prvo mjesto po broju upisanih s Gospodarskom školom.

Sa 6  našihučenika na trećem mjestu po broju upisanih je križevačka Gimnazija, a ostatak ekipe rasporedio se u još 8 različitih škola u Zagrebu, Koprivnici i Maruševcu. Što se smjerova tiče, osmaši su se upisali u 20 različitih smjerova, a najviše, njih 8, izabralo je opću gimnaziju. Drugo mjesto s po 5 upisanih učenika dijele smjerovi za računalne tehničare i komercijaliste, a na trećem je mjestu smjer za medicinske sestre s 4 upisane učenice. Upisi_skole

U fitofarmaceute i kuhare upisalo se po 3 učenika, po 2 učenika opredijelila su se za poljoprivredene tehničare, a u preostale smjerove upisao se samo po 1 učenik. Od četverogodišnjih smjerova to su: matematička gimnazija, likovna umjetnost i dizajn, tehničar nutricionist, a od trogodišnjih naši su učenici izabrali slijedeće: prodavač, pekar, poljoprivredni gospodarstvenik, konobar, krojač, zidar, autoelektričar, mehaničar poljoprivredne mehanizacije i strojobravar.

 

Čak 33 učenika upislo školu prvog izbora

Valja spomenuti da je većina učenika dobro procijenila svoje mogućnosti upisa u pojedine škole te se čak 33 učenika upisalo u školu, prvog izbora, njih 5 u školu drugog izbora, troje učenika u školu trećeg izbora i  dva učenika u školu četvrtog izbora.

Možemo se pohvaliti i nizom visokih plasmana naših učenika u nekim školama, na primjer Ivan Funtak po broju bodova bio je prvi na upisnoj listi usmjerenja za računalne tehničare za strojarstvo. Antonija Kos bila je druga u križevačkoj općoj gimnaziji ( upisivali 45 učenika), a Barbara Kurtanjek, druga u smjeru za nutricioniste u Srednjoj školi Koprivnica.

Vrijedan plasman ostvarila je i naša Veronika Tomak. Ona je bila dvadeseta u Školi za primijenjene umjetnosti i dizajn u Zagrebu, što je veliki uspjeh obzirom da su oni upisivali ukupno 121 učenika, a osim ocjena njihovi su učenici imali i svojevrstan primjeni ispit na kojem se provjeravala  njihova umješnost likovnog izražavanja. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

 

Školarina u Maruševcu 400 kuna mjesečno
Srednja škola s pravom javnosti u Maruševcu
Srednja škola s pravom javnosti u Maruševcu

Prije nekoliko godine jedan se naš učenik upisao u opću gimnaziju u Maruševcu, no ove godine ova je škola pridobila čak 4 naša bivše osmašice. Njih 3 opredijelile su se za medicinsku školu, a jedna za opću gimnaziju. Srednja škola u Maruševcu ima status vjerske škole s pravom javnosti. Osnivač joj je Kršćanska adventistička crkva, a otvorena je za sve učenike bez obzira na vjersko ili nacionalno porijeklo.

Mjesečna cijena školarine iznosi 400,00 kuna, a učenike u ovu školu privlači i povoljna cijena smještaja u dom. Naime, od ukupne cijene od 1360,00 kuna roditelji dom plaćaju 730,00 kuna, a ostatak se sufinancira iz državnog proračuna.