Privid

Prvog dana učeničke razmjene u sklopu ACES projekta “I tvog glas može biti dio rješenja” bili smo u Zagrebu

Ponekad kad idemo na izlete nismo baš oduševljeni posjetima muzejima, no muzej kojeg smo nedavno posjetili u sklopu ACES projeka „I tvoj glas može biti dio rješenja,  mjesto je kojeg bih ponovno željela posjetiti. To je najnoviji zagrebački muzej, otvoren je u srpnju ove godine, a zove se Muzej iluzija.

U njemu smo prvog dana učeničke razmjene (3.12.),  boravili s našim partnerima u projektu, učenicima iz OŠ „ Ivo Andrić“ iz Pranjana u Srbiji. Svi smo bili oduševljeni i još smo dugo nakon izlaska iz Muzeja pričali o izlošcima muzejskog postava.

Meni je najuzbudljivije bilo u kosoj sobi, gdje imate osjećaj kao da ste na brodu koji se ljulja na uzburkanom moru. Oduševile su me i sobe s ogledalima. Različito postavljena ogledala u jednoj od soba pružaju vam iluziju da su tegle s cvijećem na stropu, a čini se kao da ste i sami na stropu. U Muzeju možete provjeriti kako bi izgledali u tanjuru.

Neka ogledala pružaju privid da se u sobi nalazi jako puno osoba iako ih je svega nekoliko, a neka da dvije osobe izgledaju kao jedna. U Muzeju su i iluzije za kojima ćete pružiti ruku misleći kako ćete ih dohvatiti, no kad to pokušate u ruci ne ostaje ništa. Takve

iluzije u Muzeju su nazvali mirage.

Super bile i slike koje zovu hologramima. Npr. kad gledate psa izgleda poput pravog. Bilo je i nekih slika sa zastrašujućim motivima koje nestaju, pa se opet pojave. U Muzeju je i soba u kojoj možete izgledati veći ili manji, a postoji i soba s igračkama zagonetkama u kojoj se nažalost zbog nedostatka vremena nismo imali prilike duže zadržati.

Meni je u Muzeju iluzija bilo ludo i nezaboravno i zato vam preporučam da ga posjetite, nalazi se u u Ilici 72. /Antonela Štimac, 7.b; fotografije S.L./

Predstavljanje zvučne knjige

Predstavljanju prvog završenog uratka projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”, uz autora knjige prisustvovali su i naši prijatelji i iz Pranjana u Srbiji

Djevojčice su dobro čitale, imale su dobru dikciju i intonaciju, a sama knjiga je vrlo napeta i slušala sam je sa zanimanjem – rekla nam je to Melissa Končar, učenica Centra za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek”. S njom smo razgovarali (3. prosinca), nakon druženja kojem su uz desetak slijepih i slabovidnih osnovnoškolaca i srednjoškolaca iz Centra prisustvovali i Siniša Cmrk, autor knjige “Nulti sat”, naši prijatelji iz Pranjana i nas šestoro orehovčana. Tom je druženju povod bio predstavljanje naše zvučne knjige “Nulti sat”, snimljene u sklopu projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”, kojeg  provodimo pod pokroviteljstvom Akademije srednjoeuropskih škola (ACES).

Susret pun smijeha

Mi cure koje smo sudjelovale u snimanju knjige, bile smo ponosne kad nam je Melissa Končar  dala komplimente za naše čitanje. Ponosne smo bile  i tijekom cijelog druženja u Centru “Vinko Bek”, a posebno kad je autor knjige Siniša Cmrk rekao kako je iskreno ganut našom akcijom. Kad je to rekao, glas mu je zadrhtao i zašutio je, a mi smo  taj dirljivi trenutak prekinuli pljeskom. Siniša, kako je rekao da ga zovemo, tada nam je ispričao da je vrlo emotivan i da  su ga u osnovnoj školi ponekad  zvali Sliniša  jer se često znao rasplakati.

Ipak, na ovom druženju  nije bilo suza već samo smijeha, a  za to je zaslužan Siniša koji nam se svima svidio zbog svoje duhovitosti. Naše dojmove dijele i prisutni odrasli na ovom druženju “punom smijeha”, kako je to napisala profesorica Emina Šišić Anđelić,  na web stranici Centra Bek. Dometnula je i ovo “a mi smo uživali sa Sinišom Cmrkom koji je bi baš onakav kakvog ga znamo…urnebesno zabavan!”.  Treba spomenuti da ga oni malo odrasliji od nas,  znaju kao voditelja nekad vrlo popularne televizijske emisije “Turbo Limach Show”.  Iako se sad bavi pisanjem za sebe kaže da će se piscem zvati tek kad publika dobro primi barem tri, četiri njegove knjige, a zasada kad mu je objavljen  tek “Nulti sat” sebe naziva pisateljem.

Stiže nastavak knjige “Nulti sat”

No, na druženju nam je otkrio da priprema  drugi roman, nastavak “Nultog sata” i pozvao nas da  mu pomognemo oko raspleta jednog od problema u knjizi. Naime, u drugom nastavku romana, glavni junak Bunt, kad dođe u posjetu baki u Đelekovec zaljubit će se u jednu Brankicu. – A  što s njegovom curom Martom, kako bi vi to riješili – pitao nas je Cmrk i obećao nam da će u obzir uzeti naše prijedloge. Ukoliko se to desi u knjizi će pisati tko mu je pomogao u osmišljavanju raspleta tog problema.

Nećemo vam otkriti što smo sve mi predlagali, no zato ćemo vam reći da smo ga pitali jeli teško postati pisac. – Svatko od nas ima neki dar. Netko je darovit za matematiku, netko za vezati patiku, netko je darovit za rimu, netko za radit zimnicu s bakom u zimu, netko je darovit za kopat nos, netko dobro cvrkuće ko ptica kos, a netko dobro trči bos – odgovorio nam je prvo u rimi Siniša.

Zatim je dodao da svatko tko želi biti pisac mora imati dar. – Ali dar ne vrijedi ako nisi marljiv kao rudar u rudniku, upornost uobličava dar – rekao je Siniša. Dometnuo je da treba i puno čitati da bi se postalo pisac, a kao svoje uzore spomenuo je Ivu Andrića, a od dječjih pisaca Zvonimira Baloga, Paju Kanižaja i Luku Paljetka. /Mihaela Miklečić, 7.b; foto: S. L./

Rime po narudžbi

Cmrk je rime sipao i po narudžbi, pa je naš diktafon tako zabilježio i slijedeće. Kad je čuo Antonelino ime rekao je – Antonela pored prije svoje sjela, kruli joj u želučiću jer dugo nije jela.

Rimu je u času izmislio i po želji  učenika Andreja  iz Centra “Vinko Bek”.  Andrej je rekao  – zašto od marmelade nije kiša. Cmrk je na to odgovorio –  Zašto od marmelade nije kiša pita se sad mali Siniša. Z ašto moja baka nije viša, zašto moja osoba sad nije tiša, e moj Andrej kad bi ja to  znao ne bi me zvali Sintiša.

Majice projekta za nagrade

Naše druženje u Centru “Vinko Bek” završili smo kratkim kvizom, koji nas je uvjerio da su učenici Centra pažljivo preslušali našu zvučnu knjigu.

Natjecateljice u kvizu:  Melissu Končar, Ivanu Lovasić i Leu Lučić – za uspomenu na kviz i naše zajedničko druženje na kraju susreta darivali smo majicama projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”.