Holografija na pozornice vraća preminule zvijezde

By

-

13. January 2016

DSC_0822 (Large) — Hologramski koncert Michaela Jaskcona u Zadru

Hologram

U Zadru po prvi puta u Hrvatskoj održan hologramski koncert

U Zadru je od Božića do Nove godine iz mora izranjala ukrašena božićna jelka. Tako nešto prvi put se dešavalo u Hrvatskoj i taj su događaj hrlile gledati tisuće ljudi.

Nije se radilo o čudu, već optičkoj iluziji mogućoj zahvaljujući holografiji. To je postupak stvaranja i reproduciranja trodimenzionalnih slika na fotografskoj ploči primjenom lasera.

Enciklopedija hr. piše da se hologram, tj. slika koja se dobiva korištenjem takve tehnike, od dvodimenzionalne fotografske snimke „razlikuje po tome što uz raspored i intenzitet svjetlosnih valova, odraženih od snimanog objekta, bilježi i njihov smjer i fazu“. Zbog toga se stvara dojam prostornosti kao kod pravih predmeta.

Zadrani su otišli i korak dalje i na dočeku Nove godine (2016.) upriličili su i hologramski koncert Michela Jackonsa, ali kako piše zadarski.hr, koncert publiku nije previše oduševio jer se radilo o hologramu nekog Jackonsova imitatora. Takvi hologramski koncerti u svijetu više nisu rijetkost, a 2012. senzacija je bio hologramski koncert preminulog repera Tupaca Shakura. (Insert iz koncerta repera Snoop Dooga s hologramom Tupaca Shakura pogledajte na poveznici ispod teksta.)

Prema pisanju portala nacional.hr, od jeseni prošle godine legendarna američka jazz pjevačica Billie Holiday, na kocertnu pozornicu New Yorka, vraćena je 56. godina nakon smrti u hologramskom obliku.

Vidjet ćemo hoće li za koju godinu hologramski koncerti biti posve uobičajena stvar, no zasad su rijetki jer je holografija skupa tehnika. Koncert u Zadru i pojavljivanje jelke, koštalo je 120.000 kuna.

Osim u umjetnosti, hologrami su danas gotovo svakodnevno prisutni. Može ih se vidjeti na kreditnim karticama, na novčanicama, a u zadnje vrijeme navodno i na odjeći. Takvi hologrami služe kao zaštita protiv krivotvorenja.

Zahvaljujući tehnici holografije, za desetak godina na tržištu bi mogli biti dostupni televizori koji će moći prikazivati 3-D slike. Taj podatak piše na web stranici fer.hr, na kojoj smo pročitali i da se razvija i tehnologija kako bi se hologrami koristili za pohranu podataka. Kad se ta tehnologija usavrši, navodno će npr. cjelokupni fond jedne nacionalne knjižnice moći biti pohranjen na područje veličine kockice šećera. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije preuzete s interenta/

Hologrami u filmskoj industriji

Hologrami se već koriste i u filmskoj industriji. Oni koji su imali prilike gledati serijal „Star Trek“ možda znaju da medicinsko osoblje u Starfleet letjelicama zamjenuje hologram Doctor.

Za primjer korištenja holograma na filmu, na već spomenutoj web stranici fer.hr, uzet je i „Star Wars“ filmski serijal Geogra Lucasa. Jedan od korištenih holograma u tom filmskom serijalu je i Hologram Fun Center, koji Star Wars civilima omogućavao ‘posjet’ egzotičnim lokacijama, mjestima za zabavu ili bilo kojem mjestu koje požele.

Princip holografije otrkiven još 1948.

Princip holografije davne 1948. otkrio je Nobelovom nagradom nagrađen mađarski znanstvenik Dennis Gabor. No, praktična primjena holografije omogućena je tek šezdesetih godina 20. stoljeća otkrićem lasera.

Marko Josipović (16) – najmlađi food bloger

By

klincek

-

12. January 2016

0

Kolači

Najdraže kombinacije su mu čokolada, naranča i banana

Nije neobično da mi djeca volimo kolače, ali je naobično da jedan šesnaestogodišnjak peče kolače i ima svoj blog na kojem objavljuje recepte.

Dečko koji to radi zove se Marko Josipović, i prema tvrdnjama medija najmlađi je food bloger u Hrvatskoj. Josipović je učenik prvog razreda X. gimnazije u Zagrebu, a svoj blog vodi od ožujka 2015.

Priprema kolača počela ga je zanimati još od ranog djetinjstva, kad je pri pečenju kolača pomagao odraslim članovima svoje obitelji. Najdraži su mu kolači u kojima ima čokolade i to u kombinaciji s narančom ili bananom. Osim kolača zna pripravljati kruh i peciva.

Zbog obaveza u školi svoju pripremu kolača prakticira vikendom, kad u kuhinji provodi i po tri sata. Za sebe kaže da je perfekcionist u kuhinji i da voli lijepo ukrasiti kolače, pa je zato na pripremu svoje rođendanske torte potrošio tri sata, a na ukrašavanje čak četiri sata.

Kako želi imati što veći broj pratitelja svog bloga, recepte piše na engleskom. Osim što ima svoj blog, Josipović prati i tuđe, a najčešće idje dobiva s YouTube-a i Pinteresta. Njegove slastice uz rodbinu i prijatelje imali su priliku kušati i posjetitelji svečanog otvorenja Muzeja torture. Za njih je radio kekse ukrašene logom muzeja.

Kakve to sve slasne kolače Josipović peče možete pogledati na njegovom blogu na poveznici http://markobakes.blogspot.hr/ ili na Instagramu na adresi https://www.instagram.com/marko_bakes/

/Pripremila: Karla Ferenčak, 5. a; fotografije preuzete s interneta; izvori podataka; hrt.hr; femina.hr/

Iglu – spas od hladnoće

By

klincek

-

7. January 2016

0

Snježne kuće

Dobro napravljeni iglu može podnijeti i udarac velikog bijelog medvjeda

Dok vani vlada zimska idila odlučili smo pisati o igluima. Riječ iglu, na jeziku Inuita, naroda poznatijeg pod nazivom Eskimi, znači kuća od snijega. Te kuće od snijega izgledaju poput polovice lopte, a Eskimima služe kao privremena boravišta kad idu u lov. Grade ih od blokova smrznutog snijega, a vješt graditelj može manji iglu napraviti za manje od 2 sata.

Kad je dobro napravljen, na vrhu iglua može stajati odrastao čovek i on se neće srušiti, a navodno takav čvrsti iglu može podnijeti i udarac velikog bijelog medvjeda.

Za iglu koji u svoju unutrašnjost može primiti dvije osobe treba oko 50 blokova snijega veličine 70x50x30 cm. Nakon što se postave prva dva reda, oblikuju se manji blokovi i formiraju u kupolu, a na vrhu se načini otvor za ventilaciju. Naravno, mogu se graditi i veći iglui.

Nakon izgradnje u iglu se unosi lampa za zagrijavanje i zatvara velikim blokom snijega. To je važno jer se zbog topline cijede zidovi. No, zbog zaobljenosti zidova voda se ne cijedi na pod već snježni zidovi upijaju vodu. Nakon što se zidovi dobro navlaže, iglu se otvara i unutra pušta hladni zrak da bi se na zidovima napravio sloj leda što kući daje čvrstoću.

U tako načinjenom igluu može se i kuhati i grijati ga lampom. Ukoliko su zidovi iglua debeli oko 75 centimetara, temperatura unutar iglua, bez dodatnog izvora toplote osim ljudskog tijela, može biti i do 15°C.

To je navodno sasvim ugodno obzirom da u krajevima (Arktika Kanade, Grenlanda i Aljaske) gdje Eskime žive temperatura bude ponekad manja i od minus 40 °C.

Ukoliko se unutrašnjost iglua prekrije životinjskim kožama i koristi lampa za zagrijavanje temperature u iglu mogu biti i više. Da bi se smanjio gubitak topline i utjecaj vjetra, na ulazu se gradi hodnik dužine oko 1 metar i ne viši od 80 centimetara. Dok je vani dan u iglu nije potreban dodatan izvor svjetla. /pripremila Mihaela Miklečić, 7.b – izvori: Lukin portal za djecu; gradjevinarstvo.rs/

Eskima danas ima oko 90.000

Eskimi ne vole da ih se zove tim imenom jer to na njihovom jeziku znači čovjek koji jede sirovo meso. Riječi inuit, kako oni sebe nazivaju, na njihovom jeziku znači čovjek.

Eskima danas ima oko 90 tisuća i to najviše na Aljasci i Grenlandu i Kanadi, a nešto malo i u Sibiru. Eskimi su se nekad hranili samo mesom i životinjskim mastima jer nisu imali povrća i voća.

Dronovi mogu svašta pa i dostaviti drogu u zatvor

By

klincek

-

6. January 2016

0

Dron

Službeno se zovu bespilotne letjelice, a danas se najčešće koriste za različite vrste snimanja iz zraka

Mogu biti mali poput kovanice ili veliki kao avioni, no bespilotnim letjelicama, kako je službeno ime za dronove, zajedničko je to što je njihov let u potpunosti isprogramiran. Za razliku od nekadašnjih letjelica, kojima su od poletanja do slijetanja sa zemlje upravljali ljudi s daljinjskim upravljačem u rukama, let drona može se izvesti i bez uplitanja čovjeka tokom leta. Sad već ima i aplikacija koje to mogu odraditi, a manje dronove, kako to piše večernji.hr, mogu napraviti poznavatelji informatike i tehnike i u svojim garažama.

Kako su dronovi opremljeni kamerama, danas se najšće upotrebljavaju za različita snimanja iz zraka, no njihove su mogućnosti vrlo široke. Nažalost, vojska ih već koristi za bombardiranja unaprijed određenih ciljeva, a pretražujući po internetu pronašli smo da ljudi dronove već koriste i za različite vrste dostave. Neki su se njima okušali u dostavi cd-a i cvijeća, ali smo čitali da je bilo i slučajeva dostave droge u neke američke zatvore.

Prema pisanju portala cool.club, navodno dostavu putem dronova već preko godinu dana testira i Amazon, najveći servis za prodaju putem interneta. Dronove u poljoprivredi već koristi i hrvatski Agrokor, a vecernji.hr piše da se Agrokor priprema i za korištenje dronova u nekim drugim djelatnostima. Tko zna možda će dronovi za koju godinu postati konkurencija pošti u dostavi paketa, a zasad se puno koriste u nadzoru slabije dostupnih i opasnih terena, mapiranju i poljoprivredi. Telegram.hr piše da se dronovi za profesionalna snimanja mogu nabaviti već i za za 3000 kuna, a oni minijaturni mogu se kupiti već iza 300-tinjak kuna.

Da dronovi mogu biti opasni i kad ne nose bombe, pokazalo se nedavno na skijalištu na talijanskom skijalištu Madonna di Campiglio, kad se snimajući stazu dron umalo srušio na austrijskog skijaša Marcela Hirschera. (Kako je to izgledalo pogledajte u videu na poveznici ispod teksta.) U Hrvatskoj i nekim drugim zemljama zato je već zakonom propisano postupanje s dronovima.

Prema pisanju Večernjeg lista, u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji, privatno se može posjedovati i upravljati dronom koji nije teži od nekoliko kilograma i to samo izvan naseljenih mjesta, na visini od stotinjak metara, a dron u svakom trenutku leta mora biti u vidokrugu vlasnika. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

Sustav AUDS otkriva dron na 8 kilometara

Kako se razvija tehnologija dronova, tako se paralelno razvijaju i sustavi koji mogu otkriti, pratiti i omesti rad dronova. Na portalu večernji.hr pronašli smo informaciju da su britanski inžinjeri nedavno uspostavili obrambeni sistem AUDS. Taj sistem mini i mikro dronove može otkriti na udaljenosti od 8 kilometara i zaustaviti ih u letu za manje od 15 sekundi.

Prstima se može „čitati“ brzo kao i očima

By

klincek

-

30. December 2015

0

U posjetu Hrvatskoj knjižnici za slijepe

Knjiga „Vlak u snijegu“ na brajici teška je oko 1 kg – što je 3 puta više od knjige tiskane klasičnim crnim tiskom

Tridesetak dekagrama, teška je knjiga „Vlak u snijegu“ s tvrdim koricama. Ista knjiga, tiskana brajicom za potrebe slijepih, teška je oko 1 kilogram. Jedan od razloga za takvu razliku u težini je manji broj znakova u retku. Naime, u redak klasičnog crnog tiska stane 70-80 znakova, a u redak pisan brajicom stane 40 znakova.

**U tiskari s voditeljicom Liduškom Salabom**

Knjige na brajici tiskaju se obično na papiru dužine 30 cm, pa na jednu stranicu stane 26 redaka, odnosno ukupno 1040 znakova. Osim toga papir na kojem se tiskaju knjige na brajici je znatno deblji kako bi se na njemu osjetila ispupčenja, jer slijepe osobe „čitaju“ jagodicama prstiju. Dobro uvježbani „čitači“ brajice na taj način „čitaju“ jednako brzo kao i čitači očima. Sve to doznali smo prilikom posjete Hrvatskoj knjižnici za slijepe (3.12.), od Liduške Salabe, voditeljice Brajične tiskare i knjigovežnice.

Ona nam je pokazala i strojeve koje tiskaju knjige na

brajici i upoznala nas s procesom pripreme knjiga. Od Salabe i njenih kolegica u tiskari doznali smo da računala za slijepe posljednjih godina imaju i brajev redak i govornu jedinicu. Knjige na brajici zato se danas pripremaju znatno jednostavnije nego prije, ali zbog njihove nezgrapnosti i težine sve su traženije zvučne knjige, kojih knjižnica u svom fondu ima i nešto više.

Od ove godine u ponudi i e-knjiga

– Hrvatska knjižnica za slijepe trenutno u fondu ima 3200 zvučnih knjiga i oko 2700 knjiga na brajici – rekla nam je knjižničarka Ljerka Dinjar. Ispričala nam je i da su od ove godine uveli i mogućnost posudbe e-knjige i za takav način posudbe već je prilagođeno 1200 knjiga. No, još uvijek većina knjiga do korisnika dolazi poštom, a do onih na području Zagreba i zagrebačke županije i službenim dostavnim vozilom knjižnice.

Neki članovi dolaze i osobno u knjižnicu, ali ne samo posuditi knjigu već i na večeri poezije i druga događanja u organizaciji knjižnice, koja je ove godine obilježila 50 godišnjicu od osnivanja.
U knjižnici su nam rekli i da imaju oko 2000 članova i to ne samo iz Hrvatske, već i iz inozemstva, pa tako knjige iz Zagreba putuju i u Njemačku, Čile, Izrael… Saznali smo i da članovi knjižnice osim slijepih i slabovidnih mogu biti i osobe s poteškoćama u čitanju i pisanju (tzv. disleksija i disgrafija).
Obilazeći prostor knjižnice vidjeli smo i studio u kojem se snimaju sve popularnije zvučne knjige. Knjige čitaju uglavnom kazališni glumci i spikeri.

Prilikom posjeta knjižnici, mi smo ravnateljici knjižnice Sanji Frajtag uručili zvučnu knjigu „Nulti sat“. Tu knjigu, autora Siniše Cmrka, čitali smo mi – učenici OŠ Sveti Petar Orehovec, a zvučna knjiga je kao i posjet Hrvatskoj knjižnici za slijepe dio našeg ACES projekta „I tvoj glas može biti dio rješenja“. /Ana-Marija Nemčić, 7.b; foto: S.L./

Biblija na brajici teška 36 kilograma

Jedan svezak knjige na brajici težak je oko 1 kilogram, a prema riječima Liduške Salabe, Biblija je tiskana u 36 svezaka. Prilikom našeg obilaska pripremali su knjigu Ranka Marinkovića Kiklop. Ona će na brajici biti izdana u 8 svezaka.

Brajica nastala 1829.

Pismo za slijepe izumio je 1829. Luis Braille. Pismo je po njemu dobilo ime Brailleovo pismo, a kod nas se udomaćio izraz brajica. To se pismo bazira na skupinama od 6 točaka – po tri u dva okomita reda. Neke od točaka u skupini na debljem se papiru ispupče pa je tako za svako slovo stvoren poseban znak, odnosno raspored istaknutih točaka. Njih slijepi „čitaju“ pipajući kažiprstom desne ruke s lijeva na desno. /Izvor – web stranica Hrvatske knjižnice za slijepe/

Čokolada koja svira

By

klincek

-

28. December 2015

0

62408ade8f8570e837a77e56ca2ac2ed — Marin Biškić i njegove čokoladne gramofonske ploče

Gramofonska ploča

**Marin Biškić i njegove čokoladne gramofonske ploče**

Danas glazbu slušamo uglavnom s interneta ili cd-a, a nekad se slušala s gramofonskih ploča koje su se vrtile na gramofonu. Te su ploče bile napravljene od plastike. No, nedavno smo na internetu (na web stranici dnevno.hr), pročitali da Splićanin Marinko Biškić izrađuje gramofonske ploče od čokolade i one doista sviraju.

Biškić, vlasnik tvrtke Luxor, koja proizvodi čokolade Nadalina, tvrdi da njegova čokoladna ploča može svirati na kvalitetnijem gramofonu i do 20 puta, a onda se može pojesti. Kaže i da nije jedini u svijetu koji je napravio takvu ploču, ali je jedini čija ploča svira njegovu glazbu. Naime, Biškić je i glazbenik i ima svoj band „Narodno blago“ i na čokoladanoj gramofonskoj ploči snimljena je pjesma njegovog banda „O, kakva Luna/(Guarda che luna)“.

Ukoliko mislite da vas zezamo, i ne vjerujete nam, pogledajte dva video priloga na kojima možete i poslušati kako zvuči pjesma s čokoladne gramofonske ploče. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografija preuzeta s interneta/

Neobični božićni običaji

By

klincek

-

27. December 2015

0

gavle_christmas_goat_2006 — Božićni jarac u Švedskoj

Jeste li znali?

Božićni jarac
U švedskom gradu Gävle pred Božić pripreme i ukrase veliku skupturu jarca od slame. Jarac je kod njih tradicionalna božićna figura. Taj običaj je započet 60-tih godina 20. stoljeća, a običaj je i da jarac ne „doživi“ Božić jer ga prije spale ili na drugi način unište. (Izvor – studentski.hr)

Božićni krastavac
U Njemačkoj je običaj da se kao posljednji ukras na bor stavi stakleni božićni krastavac. On se stavlja duboko u božićno drvce, a dijete koje ga prvo nađe na božićno jutro na dar dobiva poseban poklon (Izvor – index.hr)

Skrivanje metli
U Norveškoj na Božić je običaj dobro sakriti metle. Razlog je želja da domaćinstvo ne posjete vještice i ukradu metle. (Izvor- bum. magazin)

Držanje za ruke
U Švedskoj je običaj da se prilikom podjele poklona svi prisutni uhvate za ruke i pjevajući igraju kolo oko bora. (Izvor- Lukin portal za djecu i obitelj)

Rolanje na mise
U gradu Caracasu, u Venezueli, običaj velikog broja posjetitelja jutarnjih misa je da od 16. do 24. prosinca u crkvu dolaze na rolama.

Zbog takvih rolera, a često su to i cijele obitelji, ceste su u tom razdoblju zatvorene do 8 ujutro kako bi ljudi mogli sigurno doći do crkvi (Izvor- bljesak.info)

Ukrašavanje paučinom
U Ukrajini božićna drvca često umjesto kuglicama ukrašavaju lažnim paučinama i paucima. Vjeruju da to donosi sreću i blagostanje. Običaj dolazi od legende o siromašnoj obitelji koja nije imala čime okititi bor, pa su bor ujutro našli okićen paučinom koja je na suncu izgledala poput zlatnih niti. (Izvor – studentski.hr)

Čestitaju omaskirani u životinje
U Latviji grupe čestitara po kućama idu pjevati božićne pjesme (koledanje je sličan običaj u Dalmaciji), a čestitari se oblače u kostime životinja (medvjedi, vukovi, konji….)
Latvijici rado primaju takve čestitare jer se vjeruje da svojim kostimima, pjesmom i plesom tjeraju zle duhove. (Izvor – bljesak.info) /Pripremila Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

Prvašići s roditeljima izrađivali božićne čestitke

By

klincek

-

26. December 2015

0

Radionica

Roditeljski sastanci uglavnom su posvećeni informiranju o napretku učenika, no roditeljski održan 21. prosinca u prvom razredu učiteljice Dubravke Kos bio je drugačije vrste.

Roditelji, učenici i učiteljica Kos družili su se izrađujući prigodne božićne čestitke.

– Na radionici je bila opuštena atmosfera i dok smo zajedno radili čestitke, svi smo se imali priliku bolje upoznati – rekla nam je učiteljica Kos.

Dio izrađenih božićnih čestitki izložen je na prigodnom panou u učionici. /Ana-Marija Nemčić, 7.b; foto: Mihael Kos/

U čast Božića

By

klincek

-

25. December 2015

0

Priredba

Bijeli Božić- t – 1

Od ukupno 19 nastupa, njih 9 u naslovu je sadržavalo riječ Božić. Nije to ni čudno, jer završno družnje učenika OŠ Sveti Petar Orehovecu u ovoj kalendarskoj godini bilo je posvećeno Božiću.

Priredba je održana 23.12. u Vatrogasnom dom u Svetom Petru Orehovcu, a uz učenike prisustvovali su joj i brojni roditelji.

Tko je sve nastupio pogledajte u 19 priloženih fotografija. / foto: S.L./

Božićna noć - t - 2 — **Božićna noć – t – 2**

Božićna priča - t - 3 — **Božićna priča – t – 3**

Božićni darovi - t - 4 — **Božićni darovi – t – 4 – Fodrovec**

Božić u duši - t -5 — **Božić u duši – t – 5 – Miholec**

Božićna čestitka - t -7 — **Božićna čestitka – t – 7**

Božićna čestitka - t - 8 — **Božićna čestitka – t – 8**

Dvanest mjeseci doziva Božić - t - 9 — **Dvanest mjeseci doziva Božić – t – 9**

Radujte se narodi - t -10 — **Radujte se narodi – t -10**

U to vrijeme godišta - t - 13 — **U to vrijeme godišta – t – 13**

Što bismo mogli pokloniti Isusu - t - 15 — **Što bismo mogli pokloniti Isusu – t – 15**

Sveta je noć - t -16 — **Sveta je noć – t – 16**

Stiže nam Božoć - t - 17 — **Stiže nam Božić – t – 17**

Pahuljice padaju - t - 18 — **Pahuljice padaju – t – 18**

Superstar - t -19 - Gregurovec — **Superstar – t -19 – Gregurovec**

Informatika pobijedila u natjecanju za najuređeniju učionicu

By

klincek

-

24. December 2015

0

Treci razred kolaz — Učionica trećeg i četvrtog razreda

Božićno ukrašavanje

Originalni snješko glavna atrakcija u informatici rad je učiteljica Okun — **Originalni snješko glavna atrakcija u informatici rad je učiteljice Tanje Maltar Okun**

Ukrašavanje prostora u kojem živimo u božićnom duhu, običaj je koji doprinosi blagdanskoj atmosferi, a ove godine na inicijativu učenice Mihaele Miklečić, u školi je izabrana i najljepše uređena učionica.

Posao izbora odradila je komisija u sastavu Snježana Švagelj, Katica Tremski i Mihael Kos.

Nakon pregleda svih učionica članovi komisije su tajnim glasanjem izabrali pet naljepše uređenih učionica. Po mišljenju komisije rezultat je slijedeći:
5. mjesto – učionica hrvatskog jezika
4. mjesto- učionica male škole
3. mjesto – učionica prvog i drugog razreda
2. mjesto – učionica trećeg i četvrtog razreda
1. mjesto – učionica informatike.

Komisija je obrazložila da je prvo mjesto pripalo učionici informatike zbog najviše detalja koji su povezani u priču, te zbog originalnog snješka izrađenog od plastičnih čašica koji dominira učionicama. Pobjednicima će nakon završetka praznika biti dodjeljena prigodna nagrada.

Na fotografijama pogledajte kako su uređene najljepše učionice. /Uredništvo; foto: S.L./