Vidljivost

Naš “Klinček” ne čitaju samo naši učenici, zahvaljujući tražilicama čitanost je znatno šira, npr. tekst o Koku pregledan je 5383 puta

Da mediji dostupni na internetu imaju sve više čitatelja, opće je poznata stvar, a da su zahvaljujući internetu  vrlo vidljive i informacije iz malih sredina poput naše škole, uvjerili smo se nekidan kad su nas nazvali s Hrvatske radiotelevizije.

Naime, zahvaljujući internetskoj tražilici  Sunčica Findak, urednica HRT-ove emisije Indeks, „izguglala“ je tekst našeg  Klinčeka  iz rubrike Riječi.

Youtube nas blokirao radi autorskih prava Nicki Minaj

U tom smo tekstu objašnjavali  što su to autorska prava i plagiranje, a nakon što  nas je na to potaknula blokada videa od strane Youtuba koji je naša škola prijavila za natjecanje Virtualni plesni šou.  Pročitavši tekst na Klinčeku, urednica Findak odlučila je da se u našoj školi snimi dio priloga za emisiju Inedks na temu plagiranja.

No, to nije jedini puta da nas je netko zvao zbog nekog napisa u Klinčeku  jer zahvaljujući tražilicama ne čitate ga samo vi koji znate za njegovo postojanje već i brojni drugi, koji do nekog teksta dođu pomoću internetskih tražilica.  Zahvaljujući baš tražilicama koje su zainteresirane preusmjerile na naš školski list kad su ukucali Koko, tekst  pod naslovom “Najuzbudljivije je bilo kad je visio s krova” o Antoniju Paraču, glavnom glumcu iz serijala o filmu Koko,  otvoren je čak 5383 puta.  Taj je tekst rekorder, ali  samo nešto manje, ukupno 5025 puta,  pregledan je tekst  “Ima li pilota u zbornici”.

Tekst o Mikecovoj punk frizuri pregledan 1741 puta

Tekst  o kvizovima u Mjesecu knjige pregledan je  4632 puta.   U srednjoj kategoriji  po čitanosti je   npr. tekst “Hipi stil djece cvijeća” koji je pregledan 2843 puta. Tekst  o pjevaču Endiju pod naslovom “S predrasudama se ne zamaram”  pregledan  je 1753 puta, a tekst o značenju  riječi bulevar 1741 puta.  Tekst “Mikecova  punk frizura Vukojevićava je kreacija”,  pregledan je 1514 puta. Tekst o ombre frizurama 1315 puta i da ne nabrajamo dalje, činjenica je  da je Klinček vidljiv na internetu i da ga se ne čita samo u našoj lokalnoj sredini već  na njega putem tražilica  “navrate” i brojni drugi zainteresirani.

Zahvaljujući  dolasku novinara HRT-a u školu u povodu teksta o plagiranju, usput je snimljen i prilog o problemu nedostatka sportske dvorane, tako će još vidljiviji postati najveći problem naše škole.  Možda ta vidljivost nešto i pomogne jer valja dometnuti da upravo vidljivost medijima i daje moć.

Što su to autorska prava i plagiranje pogledajte u emisiji Indeks od 20. studenog (dio priloga iz naše škole počinje od 11.19 min). Prilog o problemu dvorane  objavljen je u Regionalnom dnevniku od 21. 11. (počinje od 18. minute).     Emisija Indeks  dostupna je  na  slijedećoj poveznici  https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2885714/indeks-20-studenoga-2016  , a  Regionalni dnevnik na  poveznici https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2889437/regionalni-dnevnik-21-studenoga-2015

Da bi emisiju mogli gledati treba se prijaviti unošenjem e-maila i  lozinke. /Klaudije Mažar, 8.b; foto: K.M. i S.L./

U spomen na vukovarskog heroja

Na današnji dan pao je Vukovar. Mnogi hrabri borci izginuli su u bitki  za Vukovar, a za svoj je grad poginuo i čovjek koji se za njega borio svojim glasom. Bio je to Siniša Glavašević,  novinar Radio Vukovara. Na dan pada Vukovara, on je iz vukovarske bolnice poslao svoj posljednji novinarski izvještaj, a dva dana kasnije ubijen je na zloglasnoj Ovčari.

Svoja  „okrutno realna izvješća“, kako to piše Radio Vukovar, među kojima je osobito poznat i jedan pod nazivom „Optužnica”,  slao je iz  okruženog grada iz gotovo nemogućih uvjeta. Redakciju su nekoliko puta selili, pa su jedno vrijeme emitirali iz podruma preko puta dvorca Eltz, a ponekad zbog žestokog granatiranja, odšiljači i oprema bili su instalirani i vani.  Da bi program uspjeli emitirati tadašnjem uredniku Glavaševiću pomagalo je još pet  djelatnika, a ponajviše radijski tehničar, njegov kum Branimir Polovina, Srbin koji je svojim kumom dijelio i ljubav prema Vukovaru.  Njih dvojica zajedno su i ubijeni, a i grobovi im se nalaze jedan pored drugog na zagrebačkom Mirogoju.

Hrabri Glavašević ostavio je neizbrisiv trag u vukovarskoj povijesti ne samo zbog svojih radijskih priloga iz okupiranog Vukovara, već i zbog svojih priča. Nekih se sjećaju samo  djeca iz skloništa u podrumu Kapljice, gdje im je Glavašević, kako piše Radio Vukovar, „pričao priče o sukobu dobra i zla s obavezno sretnim završetkom, tematski potpuno udaljene od rata“.  No, neke  koje su, kako piše Wikipedija,  12. studenog iz vukovarske bolnice faksom poslane u na privatan broj u zagrebačkom predgrađu, ostale  zapisane svjedoče o njegovom spisateljskom daru. Te je priče prva izdala Matica hrvatska 1992.  pod nazivom „Priče  iz Vukovara“ .  Poslije su Glavaševićeve priče izdane na engleskom, njemačkom, a dva su izdanja tiskana i na esperantu.

Za svoje junaštvo odlikovan je  odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom  tek 2011.  /Klaudije Mažar, 8.b; fotografije preuzete s interneta/