Home Blog Page 147

Rap u svijet stigao iz Bronxa

0

Glazbeni žanr

RAP U SVIJET STIGAO IZ BRONXA

Grupa Public Enemy
Grupa Public Enemy

Rap je sastavni dio hip-hop kulture, a proslavio ga je i bijelac Eminem

Nastala u crnačkim getima Bronxa (četvrt u New Yorku) sredinom 70-tih godina, rap glazba danas je popularna širom svijetom, a jedan od najpoznatijih rapera posljednjih godina je i bijelac Eminem.

Eminem
Eminem

Ovaj glazbeni žanr, čiji naziv dolazi od riječi rappin’ što znači ritmičko pričanje, dio je hip-hop kulture koja uz ovu glazbu popularizira i breakdence (vrsta plesa) i grafite (umjetnost slikanja sprejevima po zidovima).

U početku su, kako to piše 2pachr.forumotion.com, MC-ijevi (kratica za Master of Ceremony – majstor ceremonije) vokali koji u ritmu repaju, svoje priče izvodili koristeći kao podlogu funk i disco glazbu. Glazbu im je pušta DJ, tj. osoba zadužena za puštanje i miksanje glazbe. Kasnije se prešlo na electro zvukove i ritam koji je nazvan breakbeat.

Pjevaju o “malim” ljudima

Kroz svoje pjesme raperi se često dotiču socijalne tematike i obespravljenih „malih“ ljudi, a na gore spomenutom forumu tvrde i da je ta glazba „pridonijela smanjenu rasizma jer je propagirala život bez predrasuda i govorila da nije bitno koje si boje kože nego da je važno širiti pozitivne vibracije“.

Krajem 80-tih pojavljuje se gangst rap kao podžanr rapa. Tekstovi gangsta najčešće govore o pucnjavi, bandama, uživanju droga i nasilju, zbog čega neki cjelokupni žanr poistovjećuju s nasiljem i drogom. No, rap nastavlja svoj razvoj i od 90-tih „širi krila“ , a u ovom stoljeću po popularnosti prestiže rock glazbu.

Svoj dopirnos popularnosti tog žanra glazbe dali su mnogi poznati raperi. Spoment ćemo samo neke od najznačajnijih: Afrika Baambaata, Run DMC, Public Enemy, Snoop Dogg, Tupac, Mc Hammer, Eminem, 50 Cent…….U posljednje vrijeme u rap žanru probijaju se i žene. Trenutno su „in“ Nicki Minaj, Azealia Banks i M.I.A.

Africa Bambaataa
Africa Bambaataa

Valja napomenuti i da je prvi rap album izdan 1979. Bio je to album „Rappers Delight“ grupe „Sugarhill gang“. Album postaje jako popularan i otad, i oni neskloni „crnoj“ muzici obraćaju pažnju na novi žanr.

U Hrvatskoj se rap glazba razvija od 90-tih godina 20. stoljeća. Prvi je naš raper navodno bio Renato Đošić –Renman, a prva popularnija rap grupa bila je „Tram 11“, čija je pjesma „Hrvatski velikani“ bila prva rap pjesma na top listama. Poznatije hrvatski reperi su: Shorty, Stoka, Nered , General Woo, a u rap bandove svrstavaju i posljednjih godina jako popularan splitski The Beat Fleat (TBF). Vrlo slušan u Hrvatskoj tijekom prošlog desetljeća bio je i Edo-Maajka iz susjedne BIH, koji je nekoliko godina živio i u Hrvatskoj.

M.I.A.
M.I.A.

U narednom tekstu čitajte o  modi rapera i ostalih pripadnika hip-hop kutlure, a zatim o breakdancu. /Nikolina Žugec, 8.a; fotografije preuzete s interenta/

 

 earthEminemovom rekord za Guinnessa

Rap pjesme često imaju veliki broj riječi, a na web stranici avaz.ba,pročitali smo o rekordu koji pjevača Eminema uvodi u Guinnessovu knjigu rekorda. Eminem je u pjesmu od 6 minuta „ugurao“ 1560 riječi. Radi se o pjesmi „Rap Good“.

Za eure i kune

I naši su raperi skloni socijalnoj tematici.
Da bi vam približili kako to čine neki od njih izabrali smo nekoliko stihova.

Edo Maajka
Edo Maajka

“I ja bi na more”
jer mi ruke od zuljeva gore
Za EURE, KUNE ja bi
kod vas dole na Brijune

/Iz pjesme „Draga moja vlado“ Ede Maajke/

 

TBF
TBF

A ja bi samo tija radit, pošteno zaradit
Imat nešto u banci da me ne hrane starci

Život je bijedan, al se ne dan
Nisan gladan ni žedan, krpin se iz tjedna u tjedan
I teško je nama šta bi tili bit ljudi
Parimo nenormalni, ludi
Al smo oni šta se bore kad je najgore
Dio smo faune i flore
Imamo ljubav i more
/ Iz pjesme „Heroji“ TBF-a/

Kruh iz krušne peći

0

Fodrovečki pekari

KRUH IZ KRUŠNE PEĆI

Mali pekari
Mali pekari

Učenici PŠ Fodrovec izvanučioničku nastavu održali kod obitelji svoje kolegice Laure Mikec

Od tijesta za kruh nastale su pletenice, kiflice, srca, pa čak i smajlići kad su se u posjeti kod svoje kolegice Laure Mikec (15. 10.), posla primili učenici PŠ Fodrovec. Brašna su imali ne samo na rukama već i po licima, ali mijesiti im je bilo super, kako nam je to rekla učenica Veronika Biljan. Ona nekad kod kuće mijesi s bakom, a radi to ponekad i većina učenika iz Fodrovca, ali kruh potom uglavnom ispeku u pećnicama.smjesko laksi 2

No, njihovi su jučerašnji kruščići ispečeni u krušnoj peći, a baš je pečenje na tradicionalni način bilo glavni povod posjeta Laurinoj obitelji.  Božica Horvat, Laurina baka, djeci je najprije pokazala kako založiti krušnu peć i umijesiti kruh. Pokazala im je i oko stotinjak godina star pribor koji se nekad u njenoj obitelji koristio pri izradi kruha.Pečenje laksa

Djeca su tako doznala da se dugačka drvena lopatica kojom se kruh stavljao u peć zove loparka. Posuda za prosijavanje brašna je sito, a tijesto se valjalo mlinčenjakom. Mijesilo se u drvenom koritu u kojem se odjednom moglo umijesiti do 6 hljebova teških po 3 do 4 kilogama. Danas Laurini kruh u krušnoj peć peku samo za slavlja, a nekad se to činilo svaki mjesec pa su ispečeni kruh spremali u škrinju i vadili po potrebi. Prije nego što su se udomaćile škrinje potrebna se količina kruha pekla jednom u tjednu.

Trik za uspješno pečenje kruha

Božica Horvat
Božica Horvat

Tradicionalnu krušnu peć sazidali su Horvatovi prije 10 godina.  Uz staru opeku, za gradnju peći na starinski način koristi se još blato i pljeva, kako nam je to rekla baka Božica. Djeci je pokazala i trik za uspješno pečenje kruha. Kako kruh ne bi izgorio treba ga staviti u pravom trenutku, zato se nakon vađenja žara iz peći, dno peći pospe brašnom. Ukoliko brašno brzo pocrni, temperatura u peći je još previsoka i treba pričekati da temperatura padne. Kruh se u krušnoj peći peče oko sat vremena, no zbog polaska autobusa mali pekari nisu dočekali da se kruh izvadi iz peći.

Gostovanje kod Laurinih kao oblik izvanučioničke nastave, učiteljice PŠ Fodrovec organizirale su u povodu Dana kruha i Svjetskog dana hrane. Svjetski dan hrane obilježava se svakog 16. listopada od 1979. godine, a na poticaj članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO).

Prije odlaska Laurinima, učenici su u školi imali kratku priredbu posvećenu kruhu, a počastili su se kolačima i pecivima koje su pripremile njihove majke i bake. Priredbi je prisustvovao i svećenik Krunoslav Detić. /Martina Poljak, 6.b; fotografije: Lidija Marinković/

Učenica sa svećenikom
Svećenik Krunoslav Detić s učenicima Fodrovca

 

warning-2Za domaći kruh treba nam…

Za pravi domaći kruh, bolji od onog iz trgovine u kojem ima svakakvih dodataka, potrebno je samo brašno, voda, sol i kvasac. Baka Božica tu je smjesu mijesila desetak minuta. Pripremljeno tijesto se potom sat vremena dizalo i onda završilo u krušnoj peći. Na sličan način može se napraviti i specijalitet perica. No, nju treba umijesiti s mlijekom. Tijesto se po receptu bake Božice potom puni smjesom sira i griza, te se odozgo premaže vrhnjem.

Poslovice o kruhu

Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača!
Kruha i igara!
Tko tebe kamenom, ti njega kruhom!
Iz “tog” brašna nema kruha!
Ne traži kruha nad pogačom!

 

Lopovluk, vjeroispovijest i punica predsjednika Josipovića

0

Medijske manipulacije

Novinar “Večernjeg lista” potrudio se informirati nas da je osumnjičena spremačica muslimanka

Vijest da je pokradena punica predsjednika Ive Josipovića čuo sam u školi. Točnije, pročitali smo je nedavno u „Večernjem listu“, na satu razredne zajednice. U tekstu je pisalo da je predsjednikovoj punici s bankovne kartice ukradeno oko 20.000 kuna.

Pitate se zašto smo mi to čitali u školi i zašto ja sad o tome pišem. Nikako zato što se radilo o predsjednikovoj punici, niti zato što je ta pljačka po nečemu bila osobita. Nije bilo niti nasilja, novac je u nekoliko navrata podignut s kartice jer je osobi koja je novac podizala bio dostupan i PIN vlasnice kartice. Naš zadatak u školi bio je izreći svoje mišljenje o toj vijesti, točnije odgovoriti pokušava li ta vijest na neki način manipulirati čitateljima.

Nitko nije reagirao

No, da bih pojasnio mišljenje koje sam jedini u razredu izrekao kao odgovor na traženo pitanje, a zato sam još dobio i ovaj zadatak da sve i pismeno obrazložim, prepričati ću vam u potpunosti sadržaj vijesti. Naime, nakon što nam novinar potpisan samo inicijalima I.T. pojasnio način na koji je predsjednikova punica pokradena, dometnuo je i da je krađu izvršila spremačica koju je poslala agencija, a na traženje Tatjane Josipović, predsjednikove supruge.

Novinar u nastavku teksta ne iznosi ime i prezime spremačice, niti njene inicijale, ali potrudio se informirati nas da se radilo o ženi koja navodno nije hrvatska državljanka i muslimanske je vjeroispovijesti. Mene je upravo taj podatak zasmetao i smatram da novinar nije trebao istaknuti njenu vjeroispovijest jer njena vjeroispovijest s krađom nema nikakve veze. Zanima me, bi li novinar istaknuo njenu vjeroispovijest da je ona protestantkinja, katolkinja, židovske ili neke druge vjeroispovijesti. Mislim da je novinar postupio neprofesionalno i da takvo pisanje potiče na predrasude i širi mržnju jer nije lopov netko zato što je ove ili one vjeroispovijesti.

Na nekim satovima u školi su nas učili i da u medijima osim novinara postoje urednici koji određuju što će se objaviti, a što neće. Zato smatram da je i urednik napravio propust dozvolivši da se objavi tako napisana vijest.

Dobio sam zadatak i da provjerim jeli netko reagirao na navedeni tekst. Nažalost nigdje na internetu nisam pronašao niti da je neki drugi medij pisao o tome da je pokradena predsjednikova punica, a niti bilo kakvu reakciju na vijest iz „Večernjeg lista“. Mislim i da je žalosno to što nitko nije reagirao i nadam se da je to ne zato što se svi slažu s načinom pisanja novinara, već stoga što su listajući novine pažnju obratili samo na naslov, a nisu čitali tekst. /Luka Miklečić, 8.b/

“Rainbow Loom” nosi i David Beckham

0

Modni hit

“RAINBOW LOOM” NOSI I DAVID BECKHAM

narukvice laksa

Narukvice od gumica popularne i u našoj školi

“Rianbow Loom” od početka školske godine apsolutni su hit i među učenicima naše škole. Za one koji to još ne znaju “Rainbow Lom” originalni ja naziv za narukvice ispletene od gumica. U Hrvatskoj su jako popularne od ove godine, a 2011. izumio ih je Cheong Choon Ng iz Michigena u Americi. Kako smo to pročitali na stranici detinjarije.com, Cheong, inžinjer porijeklom iz Malezije, na njima se obogatio, a njegova je tvrtka samo tokom 2013. zaradila 44 milijuna dolara.

Cheong Choon Ng
Cheong Choon Ng

Za sve je navodno “kriva” Cheongova kćerka s kojom je 2010. pokušao isplesti narukvicu. Kako pokušaj nije uspio, uz pomoć drvene table i konca za zube napravio je priručni mini-razboj. Godinu dana kasnije usavršio je svoj izum i pokrenuo posao, u početku u dnevnoj sobi. Detinjarije.com pišu i da je Cheong u posao uložio 20.000 dolara. Uskoro je posao prebacio u Kinu, a već za nekoliko mjeseci njegov se izum prodavao u više od 130 trgovačkih lanaca s igračakama širom Amerike. Set s gumicama i alatom za pletenje hit je i na Amazon.com, najpoznatijoj online trgovini.

Haljinu od gumica prodala za 291.000 dolara

No, od raznobojnih gumica može se osim narukvica izraditi i štošta drugo. Razne figurice, torbice, pa čak i haljina. Na stranici jabuka.tv pročitali smo vijest da je samohrana majka Helen Wright iz Walesa (Velika Britanija), napravila haljinu od gumica. Za njenu je izradu potrošila 20.000 gumica i oko 40 sati rada. Podnudila ju je na produju na eBay-u. Zatražila je 85 dolara, a na kraju ju je prodala za čak 291.000 dolara.screen-shot-2014-07-14-at-162404

Neki popularnost tih narukvica koriste i kako bi zaradili preprodajući ih na crno. Pronašli smo podatak da su carinici, u srpnju, na aerodromu “Nikola Tesla” spriječili jedan pokušaj šverca i zaplijenili čak 6.000 paketića gumica. Švercala ih je jedna putnica u prtljazi.

„Rainbow Lomm“ popularne su i među poznatima, pa smo tako na internetu pronašli da ih nose princeza Kate Middelton, nogometš David Beckham, pjevačica Miley Cyrus i brojni drugi.

 Pletenje dobro za motoriku

Mi gumice za izradu narukvica nabavljamo u kineskim trgovinama u Križevcima. Paketić od 200 gumica raznih boja zajedno sa heklicom i paketićem kopči za narukvicu košta 8 kuna, a za jednu tanku narukvicu, potrebno je oko 20-25 gumica. Puno djevojčica iz naše škole naučilo je izrađivati narukvice, a pod odmorom smo uočili da su tehniku savladali i neki dječaci. Klaudije Mažar jedan je od dječaka koji su usavršili tehniku pletenja. Kažu da je ova vrsta zabave dobra za razvoj motorike i kretivnosti, pa ako još niste krenuli u avanturu pletenja na Youtubu potražite neki od tutorijala za izradu ovih popularnih narukvica. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije: S.L.; preuzeto s interenta/

Bivši naj učenik želi studirati logopediju

0

Gimnazijalac

BIVŠI NAJ UČENIK ŽELI STUDIRATI LOGOPEDIJU

Mirko Horvat laksa
Mirko Horvat

Cijenim učitelje koji dobro objašnjavaju

Mirko Horvat, naj učenik po izboru učitelja prije tri godine, sad je učenik 3. razreda prirodoslovno matematičkog smjera Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog u Križevcima. Narastao je i promijenio frizuru, ali ostao je jednako pedantan kao i u vrijeme osnovne škole, a sve je tip-top, kao da ste u apoteci, i u njegovoj kući gdje smo ga posjetili i s njim napravili blic intervju o svemu pomalo.

 

MCB-Blog-Psihologija
1

1. U osnovnoj školi najdraži predmet bila mi je kemija, a u gimnaziji su mi naj psihologija i biologija.

2. Najdrazi učitelji u osnovnoj bili su mi učiteljice Nataša Šmid i Ana Pengov, te razrednica Karolina Tomekovec.

preuzmi
5

3. Rado se sjećam odlaska na državno iz “Projekta građanin“.

4. Sada sam vrlo dobar učenik. U gimnaziji se mora učiti više nego u osnovnoj školi gdje se većina toga može zapamtiti u školi.

5. Hamlet mi je najdraža knjiga koju sam pročitao otkako sam u Gimnaziji.

6. Cijenim učitelje koji dobro objašnjavaju i ocjenjuju realno, a nije mi drago kad imaju ljubimce i za njih vrijede drugačiji kriteriji.

7. U školu u Križevce putujem busom s još dosta bivših učenika iz Orehovca.

8. U sadašnjem razredu najviše se družim s Hogarom Mergonom.

Gardaland
9

9. Jedva čekam maturalac i volio bih da to bude Španjolska. Super smo se proveli lani na izletu s razedom u Gardaland.

 

10
10

10. Volio bih studirati logopediju. To je moj prvi izbor, a drugi je Učiteljski fakultet.

11. Neko vrijeme sam u gimnaziji trenirao atletiku. Sad samo povremeno igram nogomet na igralištu u blizini kuće.

12. Omiljeni nogometni klubovi su mi Dinamo i Barcelona.

13. Messi mi je najdraži nogometaš.

Messi
12

14. Najbolja prijateljica još od djetinjstva mi je Tihana Crnčić. Ona sad  pohađa Hotelijersko-turističku školu u Zagrebu.

15. Volim da je uredno u prostoru u kojem boravim. Povremeno pomažem u kućanskim poslovima, a najradije usisavam prašinu.

16. Izlazim svaku drugu subotu. Uglavnom u Latino.

17. Slušam različitu glazbu. Često i turbo folk, pogotova u vrijeme izlaska. Od folk pjevača sad su mi fora MC Stojan i MC Yankoo.

18
18

18. Od televizijskih serija povremeno rado pogledam “Lud, zbunjen, normalan”. U seriji mi je nadraži lik Izet kojeg glumi Mustafa Nadarević. Njega sam  upoznao za posjeta našoj školi u Orehovcu i još čuvam njegov potpis.

19. Zelena mi je najdraža boja.

20. Omiljena društvena mreža mi je Facebook. Stavljanje statusa i selfija više mi nije zanimljivo. /Lorena Hubina, surađivala Ivana Vrbančić, 8.a; fotografije S.L. i preuzete s interenta/

Ana-Marija i Nikola na Reviji

0

Film

ANA-MARIJA I NIKOLA NA REVIJI

Naši učenici Ana-Marija Nemčić, 6. b  i Nikola Jelak, 8.b  od 25. do 28. rujna bili su na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece gdje su predstavljali naš dokumentarni film “Potkalnički konjari”.

Poslušajte zvučni zapis koji su snimili na Reviji. /Uredništvo/

https://soundcloud.com/user415408116/52-revija-filmskog-stvaralastva-djece

 

Ana-Marija s članovima dječjeg žirija iz Srbije
Ana-Marija s članovima dječjeg žirija iz Srbije

Ana-Marija i Nikola s učenicima OŠ Bartola Kašića
Ana-Marija i Nikola s učenicima OŠ Bartola Kašića

Ana-Marija i Nikola u Varaždinu
Ana-Marija i Nikola u Varaždinu

Ana-Marija i Mara Marković
Ana-Marija i Mara Marković

Pogledajte „Tužibabu“

0

Igrani film

POGLEDAJTE “TUŽIBABU”

Ivan Višak - glumi glavni lik Luku
Ivan Višak – glumi glavni lik Luku

 

Filmska grupa tijekom rujna snimila je svoj prvi igrani film. Ideja za film „Tužibaba“ nastala je na radionici UNICEF-a održanoj u svibnju u Zagrebu. UNICEF nam je donirao i financijska sredstva za snimanje filma u iznosu od 3.000 kuna. Ukoliko uspijemo nabaviti još nešto novca, možemo razmišljati o nabavi opreme za rad filmske grupe. Zasad škola ne posjeduje ništa od potrebne opreme.

Članovi filmske zahvaljuju se učiteljicama Sofiji Vukalović i Marini Golec, te članici KUD-a “Prigorec” Ivki Petric na sudjelovanju u filmu. Također zahvala svim učenicima 8.b, a posebno glavnim glumcima Ivanu Višaku i Karli Senko.

Film možete pogledati klikom na slijedećoj   poveznici.

Kratki sadržaj filma

U novoj školskoj godini osmašica Maja opaža promjene kod svog prijatelja Luke Perića. Za razliku od ostalih učenika u razredu koji u školi ne žele pričati o problemima u odnosu s Lukom jer ne žele biti tužibabe, Maja odluči reći razrednici što primjećuje kod svog prijatelja.

Razrednica i sama opaža da se do prošle godine odličan učenik Luka jako promijenio. U posljednje vrijeme počeo je vraćati i potpuno prazne testove. Nakon razgovora s Majom, učiteljica odluči posjetiti Lukine roditelje i već pred njihovom kućom doznaje zbog čega se Luka tako drastično promijenio. /S.L.- mentor filmske grupe/

Ivka Petric i Sofija Vukalović- prizor sa snimanja
Karla Senko (Maja) – prizor sa snimanja

Ivan Funtak, Karla Senko i Ivan Višak na snimanju u Stražincu
Snimatelj Ivan Funtak snima prizor u Stražincu

 

Sofija Vukalović i Ivka Petric - prizor sa snimanja
Sofija Vukalović i Ivka Petric – prizor sa snimanja

Domagoj Blagaj - glumi Petra
Domagoj Blagaj – glumi Petra

Sandučić u predvorju čeka stare baterije

0

Recikliranje

SANDUČIĆ U PREDVORJU ČEKA STARE BATERIJE

Karla Senko i Sara Orak
Karla Senko i Sara Orak

Građanski odgoj na satu fizike učitelja Tomislava Hanžekovića

U sandučiću za stare baterije smještenom u predvorju škole povremeno se mogu vidjeti papirići, a baterije učenici stavljaju tek rijetko. Na satu građanskog obrazovanja posvećenom temi održivog razvoja, a koji se odvijao (25. rujna) u sklopu sata fizike učitelja Tomislava Hanžekovića, na to su razredne kolege upozorile Sara Orak i Karla Senko predstavljajući svoje istraživanje o problemu otpadnih baterija.

Da je baterije važno odlagati na za to određena mjesta,  istaknule su Sara i Karla i na plakatu. Naime, iz baterija može doći do istjecanja opasnih tvari, a time i do ugrožavanja prirode te zdravlja ljudi i životinja. Osobito opasni sastojci baterija su teški metali živa, kadmij i olovo. Olovo npr. vrlo štetno djeluje na na jetru, bubrege i živčani sustav.
Baterije laksa 2Zbog opasnosti za ljudsko zdravlje zbrinjavanjem baterija bavi se i Zakon o otpadu, a detaljno uputstva o postupanju s baterijama donesena su Pravilnikom o gospodarenju otpadnih baterija i akumulatora. Njime je, između ostalog, propisano i da su trgovine koje prodaju uređaje čiji su baterije sastavni dio, dužne od kupaca preuzimati stare baterije te ih prosljeđivati tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem baterija ili akumulatora. Jedna od takvih tvrtki je i križevački „Friš“, gdje će završiti i baterije iz našeg školskog sandučića.

Tvrtke koje se bave zbrinjavanjem baterija iz njih će izdvojiti sastojke koje se mogu ponovno iskoristiti te će se tako uštedjeti, ali i smanjiti količina otpada. Zato od kuće donesite stare baterije i stavite ih u sandučić u predvorju škole. On je tu kako bi baterije završile na pravom mjestu, a ne u prirodi. /Sara Orak, Karla Senko 8.b; fotografije: S.L./

Jeste li znali?

… prema procjeni nekih američkih znanstvenika, kupuje se otprilike 2 milijarde baterija dnevno. Istovremeno ih se
baca oko 1,5 milijardi
… da prosječna porodica u svijetu, godišnje potroši 21 bateriju
… da se recikliranje malih baterija iz domaćinstva ne vrši u Hrvatskoj već ih se mora izvesti u zemlje
koje se bave oporabom malih baterija
… samo jedna cinčana baterija može zagaditi od 5-30 m3 vode, jedna kadmijska baterija može zagaditi od 3000-15 000 m3

 

Za one iznad 18

0

Referendum

ZA ONE IZNAD 18

REFERENDUM

Da bi se održao referendum u roku od 15 dana treba prikupiti više od 370.000 potpisa građana

Posljednjih mjeseci riječ referendum često se spominjala vezano uz Škotsku, Ukrajinu, ali i Hrvatsku. Puno nas je ove ili prošle godine prošlo pokraj nekog štanda s natpisima koji pozivaju na potpis za neko referendumsko pitanje, a ovih dana ponovno imamo priliku vidjeti takve štandove. Zato smo istražili značenje riječi referendum i prvo smo doznali da se mi djeca kraj takvih štandova ne trebamo zaustavljati. To je zato jer je nemamo 18 godina. Kao i izbori i referendum je samo za one punoljetne, doznali smo to kliknuvši na Wikipediju. No, to ne znači da ne trebamo znati što je to referendum i čemu služi.

U Wikipediji piše i da je referendum „oblik izravnog odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu. Birači se na referendumima izjašnjavaju samo sa “za” ili “protiv”.

Hrvatska se osamostalila nakon referenduma iz 1991.
Hrvatska se osamostalila nakon referenduma iz 1991.

Postoje referendumi na kojima glasaju birači cijele države, a i oni lokalni na koje su svoj glas pozvani dati samo mještani neke općine ili grada. Puno spominjan referendum u našoj zemlji lani je bio referendum o braku kao zajednici muškarca i žene. To je bio referendum za birače u cijeloj državi, a da bi se održao udruga „U ime obitelji“ prikupila je gotovo 750.000 potpisa. Na stotine tisuća potpisa prikupljeno je i za održavanje referenduma popularno nazvanog referendum o ćirilici. Do održavanja tog referenduma nije došlo jer je Ustavni sud odlučio da bi takvo referendumsko pitanje bilo u suprotnosti s Ustavom.

Škoti ostali u Ujedinjenom kraljevstvu

Kod nas u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve je više inicijativa za provođenje referenduma, ali i upozorenja da pitanje referenduma nije dovoljno uređeno. Ima i zahtjeva za zabranom održavanja referenduma dok se ne donese zakon o referendumu. To, kako piše indeks.hr, predlaže ustavotvorni stručnjak Branko Smerdl. On upozorava da brisanje referendumskog praga u našoj državi posebno važan problem u vezi s referendumom. (Referendumski prag izbrisan je promjenama Ustava 2010.) Zbog nepostojanja praga može se desiti da referendumsko pitanje bude izglasano iako je na referendum izašao mali broj glasača. Naime, prema sadašnjim propisima za prolaz referenduma važno je da „za“ glasa većina birača koji su pristupili glasanju.

Plakat za referendum o izdvajanju Škotske iz UK
Plakat za referendum o izdvajanju Škotske iz UK

Trenutno je u Hrvatskoj aktualna inicijativa za raspisivanje referenduma nazvana “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Hoće li doći do raspisivanja tog referenduma još se ne zna jer inicijatori najprije moraju u roku od 15 dana prikupiti 10% posto potpisa birača, tj. preko 370.000 potpisa.

U Švicarskoj, gdje se referendumi vrlo često održavaju, posljednjih godina i po 4 puta godišnje, za raspisivanje referenduma potrebno je prikupiti samo 50.000 potpisa i to u roku od 90 dana.

Osim referenduma u Hrvatskoj, mediji su često spominjali i one u Ukrajini. Prvo o pripojenju Krima Rusiji, a nedugo nakon toga i o odcjepljenju Donjecka. Škotska je nedavno provela referendum o odcjepljenju od Ujedinjenog Kraljevstva, ali većina birača je svojim glasovima odabrala ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. /istraživala Antonija Kos; fotografije preuzete s interneta/

Švicarska održala najviše referenduma

Od donošenja federalnog Ustava Švicarske 1874. godine, do kraja 20. stoljeća u Švicarskoj je održano je 414 referenduma na državnoj razini. To je dvostruko više nego u svim europskim državama zajedno.

Nakon Švicarske po broju referenduma na razini države slijedi Australija(44), Italija(43), Francuska (22), Irska(18), Egipat (19), Filipini(11), Urugvaj (14) i Novi Zeland (13). /Podaci preuzeti iz teksta Biljane Kostadinov ” Referendum građanske inicijative u Europi: Švicarska, Italija i Hrvatska”/

Ovaj je referendum održan ljetos
Potpisi za održavanje ovog referenduma skupljali su se ljetos. Još nije poznato hoće li se referendum održati

Film „Potkalnički konjari“ uvršten na Reviju HFS-a

0

Novi dokumentarac

FILM “POTKALNIČKI KONJARI” UVRŠTEN NA REVIJU HFS-a

Josip i Marko Plavec

Na snimanje u Zagreb zakasnili zbog vlaka

Dokumentarni film Potkalnički konjari naše filmske grupe uvršten je u natjecateljski program 52. izdanja Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece. Reviju organizira Hrvatski filmski savez, a održat će se od 25. do 28. rujna u Varaždinu i Čakovcu i Ludbregu. Doznali smo to od članica filmske grupe: Ane-Marije Nemčić i Jasmine Funtak. 

Sequence 01.Still001Filmašice su nam ispričale da je film sniman tijekom ožujka i svibnja, a govori o sve većem interesu za konje u potkalničkom kraju. Interes za konje posljednjih su godina posebno potaknule udruge Potkalnički konjari i Udruga uzgajivača toplokrvnih konja, te njen predsjednik Josip Plavec, vlasnik čak 22 konja. Uz Plavca, u filmu su sudjelovali Mateja Šatrak, članica Udruge Potkalnički konjari i njen predsjednik Marijan Helbić.

Tijekom snimanja filma bilo je različitih problema. Jedan od problema bila je velika hladnoća prilikom snimanja pokladne povorke na konjima. Snimateljice su se taj dan pošteno smrzle. – Na nekim snimanjima problem nam je bio jaki vjetar. Neke kadrove smo morali ponavljati zbog lošeg zvuka – kazala je Ana-Marija. Filmašice su nam rekle i da je bilo teško snimati jer su konji stalno u pokretu.- Za razliku od ljudi, konjima ne možeš reći gdje da stanu ili da pogledaju u određenom smjeru – napominje Jasmina.

Problem – nedostatak rezervne baterije

Iako su filmašice uživale promatrajući konje, bilo je i situacija u kojima su se pomalo bojale. Jedna od takvih situacija bila je na imanju Josipa Plavca kad je iz staje poput vihora izletjelo krdo konja. Bilo je i nepredviđenih situacija poput one sa snimanjem u Zagrebu. Vlak iz Križevaca kasnio je taj dan gotovo dva sata. Utvrđeni plan snimanja zato je propao jer je program konjičke straže već započeo. Konjanike su zatekle na Trgu bana Jelačića, te su dalje jurile za njima i bile prisiljene sve snimati iz ruke. Značajan problem kod snimanja je bila i baterija. Naime, kamera kojom se snimalo ima samo jednu bateriju, pa se odjednom ne može snimati duže od sat i pol.

Marijan Hlebić
Marijan Hlebić

Unatoč problemima na snimanjima je bilo poučno i zabavno, slažu se filmašice. Ana-Marija je najviše uživala gledati kako se konji valjaju, a Jasmina kaže da je njoj osobito zabavno bilo na snimanju kod Mateje Šatrak jer je njezin otac pričao razne dogodovštine o konjima.

U snimanju filma sudjelovale su bivše osmašice Ana-Marija Ferenčak, Veronika Puškar i Katarina Pofuk, Ana-Marija Nemčić i Jasmina Funtak (6.b), te Karla Senko (8.b)

Kakav je film što su ga snimale naše filmašice, možete prosuditi sami ukoliko kliknete na poveznicu https://www.youtube.com/watch?v=RjgPHnh8s1c/Karla Fagnjen, 6.b /