Home Blog Page 130

Zbog Khoot kviza navijalo se kao na utakmicama

0
K. Mažar nakon točnog odgovora

Čitalački klub

Mihaela Miklečić pobjednica prvog online kviza u 7.b, a Helena Kralj u 6.a

Navijalo se i pljeskalo kao na nekakvoj utakmici. Takva je atmosfera nekidan (6. 11.) bila u 7. b razredu, no nije bila utakmica već su sedmaši po prvi puta kviz na temu pročitane knjige igrali putem interaktivnog web alata Kahoot.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kako se nakon svakog odgovora na ekranu projektora vidi tko vodi, a sami natjecatelji na svojim računalima, odmah nakon što kliknu na neki od ponuđenih odgovora vide jesu li odgovorili krivo ili točno, to je stalno podgrijavalo navijačku atmosferu. Na različite načine, ovisno o tome jeli im na zaslonu računa pisalo da je odgovor točan ili netočan oglašavali su se i igrači, pa su se stalno izmjenjivali uzdasi razočaranih i povici onih koji su odgovorili točno.

Mihaela Ivanek iz 7.c
Mihaela Ivanek iz 7.c

Kahoot kviz je igralo troje učenika iz 7.b Jasmina Funtak, Klaudije Mažar, Mihaela Miklečić, a jedina predstavnica 7. c bila je hrabra Mihaela Ivanek. Ona je vodila na početku kviza, a onda je vodstvo preuzela Mihaela Miklečić. Ona je i najbrže klikala odgovore, pa je obzirom da se sustav bodovanja temelji i na vremenu unutar kojeg se točno odgovori, Mihaela na kraju kviza imala najviše bodova i pobijedila. No, precizan sustav povratnih informacija koji omogućava ovaj interaktivni alat na kraju je pokazao da su Mihaela i Jasmina odgovorile točno na isti broj pitanja.

U usmenom dijelu kviza prvo mjesto dijele tri učenika

Da su igrači savjesno pročitali knjigu „Djevojčica iz Afganistana“ pokazalo je i daljnje usmeno natjecanje za koje su se odlučili Jasmina, Klaudije i Mihaela. Kako su u usmenom dijelu kviza svi bili izvrsni, odlučeno je da u tom dijelu kviza sve troje dijele prvo mjesto i svi su nagrađeni s 2 čokolade.

Pobjednica Mihaela Miklečić
Pobjednica Mihaela Miklečić

Kahoot kviz je dan prije (5. 11.) održan i u 6. a razredu. Njihov kviz bio je na temu knjige „Petlja“ autora Pavla Pavličića. U tom je kvizu pobijedila učenica Helena Kralj, a sudjelovali su još i Emanuela Koretić, Karlo Perpolec, Mihael Srbljinović i Tea Benko.

Tijekom narednih mjeseci prema planu Čitateljskog kluba „Online“ i u ostalim razredima održavat će se Kahoot kvizovi na temu pročitanih knjiga. /Antonela Štimac, 7.b; fotografije: S.L./

Dojmovi igrača

Mihaela Ivanek: Volim čitati i igrati kvizove, a ovaj je bio vrlo zabavan i dinamičan.

Mihaela Miklečić: Kviz mi se svidio jer zahtijeva brzinu i spretnost u odgovaranju. Kad je kviz počeo nisam bila sigurna što treba učiniti i zeznula jer sam mislila da brzina nije važna. Zbog toga sam bila zadnja na tablici, a Mihaela Ivanek prva. Kako se igra bližila kraju tako sam se i ja  penjala. Puno mi je značilo navijanje i izvikivanje mog imena. Bila sam baš sretna što sam pobijedila.

Igrači iz 6. a razreda E. Koretić, K. Prepolec, T. Benko, M. Srbljinović, H. Kralj
Igrači iz 6. a razreda
E. Koretić, K. Prepolec, T. Benko, M. Srbljinović, H. Kralj
U donjem redu igrači: M. Mikleči, J. Funtak, K. Mažar, M. Ivanek
U donjem redu igrači: M. Mikleči, J. Funtak, K. Mažar, M. Ivanek

Film o Antoneli Štimac

0
Antonela Štimac
Projekt

FILM O ANTONELI ŠTIMAC

Antonela Štimac
Antonela Štimac

Pogledajte još jedan iz niza filmova o učenicima uključenih u projekt „I tvoj glas može biti dio rješenja“. Ovaj puta predstavljamo Antonelu Štimac, učenicu 7.b.

Film je dostupan i na stranici projekta na poveznici https://acesvoice.wordpress.com/ /Uredništvo/

Koprivko junak 7 slikovnica

0
Branimir Dolenec s učenicima trećeg i prvog razreda

Književni susret

 

Dolenec 2-la-051115Slikovnice o Koprivku predstavio nam je jučer (5.11.), njihov autor Branimir Dolenec.

Pričao nam je kako je glavni lik Koprivko upoznao djevojčicu Dunju na Renesansnom festivalu u Koprivnici.

Koprivku Dunju nacrtala je Elena Bošnjak
Koprivkovu prijateljicu Dunju nacrtala je Elena Bošnjak

Doznali smo i kako je Koprivko upao u crnu rupu i došao u budućnost. Na tom zanimljivom satu Dolenec nam je Dunju i Koprivka, junake njegovih 7 slikovnica, nacrtao i na ploču.

Ispričao nam je kako se planira i crtani film o Koprivku, a pokazao nam je i plišane igračke Dunje i Koprivka.

Predstavio nam je i slikovnicu o vrapčiću za koju je tekst napisala Dubravka Volenec, a on ju je ilustrirao. Na književnom susretu bili su svi učenici nižih razreda. /Helena Kemenović, Elena Bošnjak 4. razred/

Branimir Dolenec s učenicima trećeg i prvog razreda

Novi prostor Gradske knjižnice tri puta je veći od starog

0
Uz Mjesec knjige u Gradskoj knjiznici postavili su izložbu glagoljice

Preseljenje

U novom prostoru lift za osobe s invaliditetom, Kutić za slijepe i slabovidne i induktivna petlja za gluhe i nagluhe osobe

Čak tri puta veći je novi prostor Gradske knjižnice „Franjo Marković“ i prostire se na 1400 metara četvornih. Novi se prostor nalazi se na Trgu svetog Florijana 14, između hotela Kalnik i Doma zdravlja, a u njegovo je uređenje, uloženo oko 9 milijuna kuna. Doznali smo to od Marjane-Janeš Žulj, ravnateljice Gradske knjižnice s kojom smo, u povodu Mjeseca knjige, razgovarali o promjenama u knjižnici nakon njenog preseljenja 24. travnja ove godine.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Dječji odjel

Otad je nešto drugačije i na Dječjem odjelu, gdje su sada smještene samo knjige za dob djece do 6. razreda, a one za sedmaše, osmaše i srednjoškolce smještene su u međukatu u sklopu Kutića za mlade. No, nije to jedina novost. U novom prostoru knjižnica je omogućila pristup na kat osobama s invaliditetom i to rampom i dizalom.

Lift u Gradskoj knjižnici
Lift u Gradskoj knjižnici

Taktilne slikovnice

Slijepe i slabovidne osobe dobile su prostor opremljen taktilnim slikovnicama, knjigama na brajici, zvučnim i knjigama s uvećanim tiskom, računalom i povećalom. Za njih je napravljena i posebna signalizacija koja vodi izvana do Kutića za slijepe i slabovidne. Nije se zaboravilo ni na gluhe i nagluhe osobe. Oni su dobili induktivnu petlja. To je pomagalo smješteno u prizemlju na informativnom pultu, a omogućava da osobe koje nose slušni aparat bolje čuju.

Novi prostor ima i multimedijalnu dvoranu s malom pozornicom i 80 sjedećih mjesta u kojoj članovi svakog utorka mogu doći pogledati igrane filmove, a radnim subotama su projekcije igranih i animiranih filmova za djecu.

Sve navedene i još neke nespomenute promjene na Odjelu za odrasle i Stručno znanstvenom odjelu Gradske knjižnice, korisnicima bi trebale omogućiti još bolju dostupnost fondu od ukupno 80.000 svezaka knjiga, 40-ak naslova periodike, oko 1000 jedinica didaktičkih pomagala i igračaka te oko 5000 jedinica AV-građe. /Mihaela Miklečić,7.b; fotografije: S.L./

pizap.com14464012916701

Knjižnica u Križevcima još od davne 1838.

Križevci knjižnicu imaju još od 1838., kad je osnovana „Ilirska čitaonica“. Godine 1861. mijenja naziv u Narodna čitaona, a od 1911. zove se Hrvatska čitaonica. Nakon Drugog svjetskog rata djeluje u sastavu Kluba kulturno-prosvjetnih radnika, a od 1956. je samostalna ustanova pod nazivom Gradska knjižnica i čitaonica Križevci. Godine 1961. pripojena je Narodnom sveučilištu Križevci, a samostalna je ponovno od 1999. godine. Ime književnika i filozofa Franje Markovića nosi od 1989. godine.

Pletenice – frizura starih Egipćana i Grka, opet moderne

0

In  frizure

A. Štimac, K. , A.M. Nemčić, J. Funtak
A. Štimac, D. Franjčević, K. Fagnjen , A.M. Nemčić, J. Funtak

U Rimskom carstvu proglašavane su „vražijim djelom“, a ugled ima vraća kraljica Elizabeta I. u 16. stoljeću

pizap.com14464040926071Kad je pet učenica iz 7. b,  neki dan došlo s  valovima po raspuštenoj kosi, njihova je frizura bila primijećena. Pitali smo ih i doznali da su se dogovorile da će doći s istom frizurom, a osim Ana-Marije Nemčić, sve su je načinile tako da su isplele sitne pletenice i spavale s njima preko noći.  Akcija petorke iz 7.b  potaknula nas je  da pišemo o pletenicama, u posljednje vrijeme vrlo pouplarnoj frizuri, koje su,  kako to piše portal budi.in,  popularizirale i poznate glumice  Jennifer Aniston,  Diane Kruger, Vanessa Hudgens, Blake Lively, Rita Ora, i Nicole Kidman.

No, pletenice, su ustvari, praktična i popularna frizura već više od 5000 godina, piše budi.in, u kratkom članku o pletenicama kroz povijest.  Na tom smo portalu doznali i da su pletenice nekad nosili  Egipćani i Grci. Ponekad kao modni dodatak i znak prestiža, ali nekad su njima prikrivali i ćelavast, a njihove pletenice nisu uvijek bile od prave kose.  Od prvog stoljeća nove ere pletenice su u Rimskom carstvu proglašavane  „vražjim djelom“ i postaju simbol prostitutki, a ugled im vraća kraljica Elizabeta I.  u 16 stoljeću, koja je zbog manjka vlastite kose pokrenula modu nošenja crvenih pletenica. Od 18. stoljeća, pa sve do danas pletenice u Engleskoj postaju dio uniforme pravnika i sudaca.

Pletenica “mljekarica”

pletenice-glamurozne-i-prakticne-frizure-54752-611x408-201310141319 Pletenice su  kroz  prošla stoljeća bile popularne i u našoj zemlji, a karakteristično je da su mlade i neudane djevojke nosile pletenice položene na prsa ili leđa, a udane žene su ih podizale oko glave u različite oblike i ponekad su takvim frizurama dodavale još različite umetke.

Frizura s pletenicama oko glave, bila je zaštitni znak, od 2005. do 2010. moćne ukrajinske političarke Julije Timošenko. Takvu pletenicu, koju na modnim blogovima, još nazivaju pletenica „mljekarica“, u našoj se školi rjetko viđa, ali se zato jednu pletenicu položenu na leđa ili po

Julija Timošenko
Julija Timošenko

dvije položene na prsa u školi dosta često može vidjeti.  Među onima koje su češće znale dolaziti u školu s takvim pletenicima,  viđali smo Barbaru Ban, Jasminu Funtak, Ana-Mariju Nemčić. Mihaelu Šantić…. One su ponekad viđane i s pletenicom tipa „riblja kost“.

Stručnjaci za frizure, na portalu savjetnica.com (vidi na http://www.savjetnica.com/savjeti/pletenice-frizura/ ),  pišu da pletenice pristaju svakoj vrsti kose, bila ona kovrčava, ravna, tanka ili gusta. Jedini je uvjet da kosa bude što duža.

Pletenica je praktična frizura, a ovisno o izboru vrste pletenica  može izgledati glamurozno (zanosno) i biti pogodna i za izlaske, pa i vjenčanja. /Mihaela Ivanek, 7.c; fotografije: Mihaela Miklečić i preuzeto s itnerneta/

M. Šantić
Mihaela  Šantić

Različiti stilovi pletenica: 1. riblja kost, 2. uvrnuta, 3. kraljica Viktorija-frizura tipična za sredinu 19.stoljeća 4. Karolina Kurkova 5. Diane Kruger
Različiti stilovi pletenica:
1. riblja kost, 2. uvrnuta, 3. kraljica Viktorija-frizura tipična za sredinu 19.stoljeća
4. Karolina Kurkova 5. Diane Kruger

Monteri iz Austrije i Njemačke rade završene radove na bioplinari u Gregurovcu

0
J. Futnak, F. Hoić, M. Miklečić - pred bioplinarom

Energija

Otpočeli radovi i na bioplinari u Orehovcu, a kad oba postrojenja otpočnu proizvodnju osiguravat će dovoljno električne energije za cijeli potkalnički kraj

Kad su novinari Klinčeka prvi puta u prosincu 2013. pisali o bioplinari u Gregurovcu, sve je još bilo u začetku, tek se kretalo sa zemljanim radovima na tom objektu u kojeg će se zajedno s opremom uložiti 7,8 milijuna  eura. No, nedavno (23. 10.), zatekli smo posve drugačiju sliku. Na nekadašnjem zemljištu hmeljarnika „izrasle“ su ogromne zgrade kružnog oblika, a na njima i oko njih rade brojni radnici. O tome u kojoj je fazi izgradnja bioplinare razgovarali smo s Franjom Hoićem, diretkorom tvrtke BIOplinara organica Kalnik.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Što se sve napravilo na ovom gradilištu otkako smo vas prvi puta posjetili?
Tada smo otpočinjali sa zemljanim radovima, a sada svjedočite završnim radovima na postrojenjima bioplinare koja će proizvoditi električnu energiju koristeći kao sirovinu biomasu i gnojnicu. Bioplinara koju gradimo bit će kapaciteta 2,4 MW (megavat – mjerna jedinica za električnu energiju, iznosi 1000 kW). Završne radove sada izvode stručni monteri iz tvrtki iz Austrije i Njemačke i ukoliko nas posluži vrijeme očekujemo da bi već u siječnju mogli otpočeti s probnim radom naše bioplinare, a u puna proizvodnju trebala bi krenuti u travnju ili svibnju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Što je s planom da se gradi i bioplinara u Orehovcu. Tada, krajem 2013. još nije bilo sve posve izvjesno u pogledu gradnje u Orehovcu?
Sada to više nisu samo planovi. Otkupljeno je zemljište. Prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju i od prije 2 tjedna i tamo su strojevi i počinje se sa izgradnjom. U Orehovcu, na potezu između groblja i mjesta Črnčevca, na površini od 3,5 hektara zemljišta graditi će se bioplinara kapaciteta 1 MW. Ulaganje u ovu bioplinaru iznosi 4,6 milijuna eura.

U međuvremenu ste započeli izgradnju bioplinara i na nekim drugim lokacijama?
Gradimo i bioplinsko postrojenje u Slatini, isto  snage 2,4 MW, a nedavno smo kupili i tvrtku, također u Slatini, sa svom potrebnom dokumentacijom za izgradnju bioplinare kapaciteta 1 MW. To znači da ćemo po završetku izgradnje sva ta četiri bioplinskia postrojenja raspolagati s kapacitetom od ukupno 6,8 MW i biti najveći dobavljači električne energije na području bjelovarskog i virovitičkog HEP-a.

Možete li nam pojasniti koliko električne energije bi mogla proizvoditi ta postrojenja?
Bioelektrana kapaciteta jednog MW godišnje može proizvesti 8 milijuna kilovatsati struje, a bioplinare u Gregurovcu i Orehovcu, kad budu u punoj proizvodnji moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom cijelog potkalničkog Prigorja. Drugim riječima, cijelo ovo područje bit će energetski neovisno o drugim izvorima električne energije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Spominjali ste i mogućnost da sirovina za proizvodnju u bioplinari ne bude samo zelena silaža i gnojnica?
U posljednje vrijeme započeli smo s predradnjama koje bi nam trebale omogućiti da nam sirovina bude i kućni otpad organskog porijekla, dakle povrće, voće i ostale hrana koja završava odbačena na odlagalištima. Što se toga tiče u postupku smo ishođenja potrebne dokumentacije, a već smo i potpisali ugovor s inozemnom tvrtkom koja ima tehnologiju za takvu preradu i oni bi trebali montirati takvo postrojenje pored postrojenja bioplinare u Gregurovcu.

U prošlom razgovoru rekli ste nam da farmeri još nisu pokazali znatniji interes da vam dovoze gnojnicu koja bi također bila sirovina za preradu u bioplin?
U međuvremenu smo s nekoliko velikih farmi potpisali ugovore i dogovorili isporuku gnojnice, a vjerujem da će interes uskoro biti još veći kad svima postane jasno što sve uvjetuje nitratna direktivna, koja na snagu stupa 2017. Naime nitratnom direktivom propisana su pravila za zbrinjavanje gnojnice, ali i brojne posljedice za one koji se neće pridržavati pravila direktive.

Nacrt upravne zgrade
Nacrt upravne zgrade

U Gregurovcu se ovih dana otvara i novo gradilište?
Obzirom na to da ćemo imati bioplinska postrojenja na nekoliko lokacija, odlučili smo da se njima upravlja iz jednog središta, a to će biti ovo u Gregurovcu. Zato krećemo u rekonstrukciju ove upravne zgrade. Nakon što je uredimo iz nje ćemo moći nadzirati rad svih naših bioplinara. Tu će biti i centralna nabava sirovine, sva administracija,  laboratorij te dispečerski centar s 15 monitora i računala, povezanih sa računalima na samim postrojenjima.  Zato ćemo u Gregurovcu zapošljavati 20-tak, uglavnom visoko obrazovanih stručnjaka.

Neke planove ipak ste bili prisiljeni promijeniti?
Planirali smo toplinsku energiju iz bioplinare u Gregurovcu iskoristiti za hidroponski uzgoj rajčice, no, kako uz ovih postojećih 7,5 hektara, nismo uspjeli osigurati još dodatne površine zemljišta, u takvu se proizvodnju ne možemo upustiti. Ipak da bismo pokazali kako se sve može iskoristiti toplinska energija na jednoj manjoj površini, u stakleniku površine oko 1000 metara četvornih, podići ćemo akvaponij. To je kombinirani uzgoj ribe i povrća, pri čemu se ne koristi nikakva kemijska sredstva jer naša je želja da svim našim aktivnostima i ulaganjima u obnovljive izvore energije diljem Hrvatske, budemo usmjereni na očuvanje prirode.

Isto tako naša je želja da naš Sveti Petar Orehovec, na zemljopisnoj karti Hrvatske, ali i u široj regiji, postane jedna od najmoćnijih energetsko neovisnih Općina. /Razgovarale: Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić; fotografije: S.L./

Hrvatska knjižnica za slijepe pomogla nam oko zvučne knjige

0
Naša prva zvučna knjiga

Nulti sat

Izdavanje zvučne knjige Nulti sat autora Siniše Cmrka, jedne od vrlo zahtjevnih aktivnosti u sklopu našeg projekta „ I tvoj glas može biti dio rješenja“, privedena je kraju, a cd s knjigom izgleda bolje nego što smo planirali i to zahvaljujući Hrvatskoj knjižnici za slijepe.

Naime, nakon što je dovršeno snimanje i montiranje zvučne knjige ponudili smo je Hrvatskoj knjižnici za slijepe kako bi je uvrstili u svoj fond. No, uz interes da Nulti sat uvrste u svoj fond, oni su našem projektu odlučili pomoći i tiskanjem  naslova knjige i projekta na printabilne CD-e, koje su nam poklonili zajedno sa kutijama za CD.

S. Frajtag i Ž. Kotur u koprivničkoj knjižnici
S. Frajtag i Ž. Kotur u koprivničkoj knjižnici

Također zahvaljujući ljubaznosti Sanje Frajtag, ravnateljice knjižnice i Željka Kotura, voditelja odjela za izdavanje zvučnih izdanja naša je zvučna knjiga u potpunosti prilagođena za slušanje na Daisy playerima kakve posjeduju slijepe osobe. Osim te, za naš projekt vrlo značajne donacije, Hrvatska knjižnica za slijepe odlučila je ugostiti naše i učenike iz partnerske škole „Ivo Andrić“ iz Pranjana u Srbiji, u vrijeme njihova boravka kod nas. Tom će nam prilikom pokazati svoj prostor, studije u kojima izdaju zvučne knjige te tiskaru u kojoj se tiska na brajici.

Zahvaljujući još jednoj ustanovi uskoro ćemo dobiti i  naljepnice  za kutije CD-a na brajici, no o tome u narednom tekstu. /Mihaela Šantić, 7.c; fogografije: S.L. i preuzeto s interneta/

 

Što je Daisy player?
Daisy player
Daisy player

Daisy player je uređaj koji na kvalitetniji način reproducira digitalizirane zvučne zapise u odnosu na kasetofone i MP3 playere. Uz pomoć njega moguće je kretanje po poglavljima, naslovima, podnaslovima, stranicama, pa čak i rečenicama. Hrvatska knjižnica za slijepe zvučne knjige u Daisy formatu snima od 2011.

Naša prva zvučna knjiga

Pukovnik i satnik pričali nam o Domovinskom ratu

0
Stjepan Hamonajec i učenici

Predavanje

Smatram da redovni putovi prenošenja znanja u pogledu Domovinskog rata nisu dovoljni, pa sam se rado uključio u projekt “Promicanje istine o domovinskom ratu u školama Koprivničko-križevačke županije”- rekao nam je to satnik Stjepan Hamonajec nakon predavanja, koje je (19.10.) održao našim osmašima zajedno sa svojim kolegom pukovnikom Stevom Mladenovićem.

Pukovnik Stevo Mladenović s učenicima 8.b
Pukovnik Stevo Mladenović s učenicima 8.b

Njih dvojica i još nekoliko kolega iz Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH podružnica Koprivničko-križevačke županije već treću godinu obilaze osnovne i srednje škole na području naše Županije.

Na predavanju su osmaši doznali puno detalja o ratnim operacijama u kojima su sudjelovale postrojbe s područja naše Županije, a ponajviše o onima na pakračkom i daruvarskom području. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije: J.F./

Film o Mihaeli Miklečić

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Upoznavanje

U posljednje vrijeme članovi filmske grupe vježbaju kako snimati i montirati kratke dokumentarne filmove. Tema filmova su oni sami. Naime, ti su filmovi namijenjeni upoznavanju s našim partnerima u projektu „I tvoj glas može biti dio rješenja“.

Ovaj prvi kratki film je o učenici Mihaeli Miklečić, a uskoro slijede i filmovi o preostalih pet učenika- domaćina, koji će u prosincu ugostiti učenike iz OŠ „Ivo Andrić“ iz Pranjana. /Uredništvo/

Jasmina i Mihaela gostovale u programu RKC-a

0
Novinar Boris Kralj, J. Funtak i M. Miklečić

Zvučni prilog

Učenice Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić i knjižničarka Stojanka Lesički, posjetile su 20. 10. Radio Koprivnicu. S novinarom Borisom Kraljom, urednikom emisije „Zvon“ razgovarale su o projektu ACES i o aktivnostima filmske i novinarske grupe. Prilog je emitiran 23. i 24. 10. 2015. u emisiji „Zvon“.

Emisija „Zvon“ prati zbivanja u školstvu Koprivničko-križevačke županije i emitira se svaki petak od 13.30, a repriza je subotom od 10.30.  Prilog poslušajte na poveznici ispod teksta. Na početku je špica i najava u trajanju od 1,48 minuta, a nakon toga slijedi razgovor. /Uredništvo/