Toaleti

Jučer smo se napokon riješili kemijskih zahoda koje smo koristili gotovo godinu dana, točnije od 25. 10. 2016. Radnici tvrtke od koje su bili iznajmljeni odvezli su ih. Nadamo se ne u neku drugu školu jer sami smo se uvjerili da korištenje takvih zahoda duže vrijeme u školi nije baš ugodno. Pogotovo nam je bilo teško u zimi kad  je bilo jako hladno.

Sad imamo krasne nove zahode. Sve je u njima lijepo i novo kao i u cijelom novo izgrađenom krilu škole. Zato se svi moramo potruditi da ne uništavamo novi prostor, jer ugodno je boraviti u lijepim i urednim prostorima.

No, već je danas, prvog dana korištenja novih zahoda, bilo neprimjerenog ponašanja. Neki su učenici razbacali papire, te je oštećen jedan vodokotlić. Nadamo se da će se brzo doznati tko je počinitelj i da se tako nešto više neće dešavati. /Lorena Benčak, 5.b; foto: S.L./

Ozljeda

Bez ijedne suze u očima Karlo Miklečić, čekao je odlazak liječniku. Naime, naš kolega ozlijedio je ruku igrajući nogomet na školskom igralištu danas  u jutarnjoj smjeni. Mi djevojčice igrale smo košarku kad smo čule kako kolega Emanuel Potlaček viče da je Karlo slomio ruku. U sekundi smo se svi okupili oko Karla i otišli obavijestiti ravnatelja.

Sve to vrijeme Karlo je bio hrabar, a svi mi prepali smo se  više od njega. Dok ovo pišemo još nije potvrđeno radi li se o prijelomu ili mu je samo iskočio zglob. No, u svakom slučaju Karla je ruka jako boljela, ali je sve vrijeme dok su se oko njega u hodniku okupljali učenici, tješeći ga, Karlo je bio miran i nije plakao. /Lorena Benčak, 5.b; foto: S.L./

Uništavanje društvene imovine

Umjesto da tabla stoji tamo gdje joj je mjesto i upozorava djecu i roditelje kako se treba ponašati na igralištu, ta je tabla danas pronađena u kontejneru. Na samom dnu kontejnera za otpad pronašao ju je ravnatelj Stjepan Lučki, koji je zajedno s djecom pretovarivao otpad iz kontejnera u kamion za odvoz otpada.

-Imovina škole, kao i ljuljačke i ostale igračke na igralištu ovdje su zbog svih i na korist svih, pa i onih koji ne pohađaju školu. Oni koji to ne shvaćaju i uništavaju tu imovinu, mogu za svoje nepodopštine snositi posljedice jer uvijek se nekako dozna tko je počinitelj – upozorava ravnatelj Lučki.

Podsjetimo, igračke za uređenje igrališta donirala je Općina Sveti Petar Orehovec u veljači 2016. /Iva Šantić, 6.c: foto: S.L./

Kršenje ljudskih prava

Žene u Hrvatskoj mogle studirati  tek od 1901., a Sveučilište osnovano 1669.

Učiteljicama je zakonom bila zabranjena udaja. Morale su se posvetiti samo poslu, a udaja bi za njih značila gubitak posla. Srećom to nije odredba današnjeg zakona, već je zakon koji je učiteljicama u Hrvatskoj branio udaju bio na snazi od 1888. do 1914. Taj je zakon donesen za vrijeme bana Khuena Hedervaryja.

Nakon godine 1914. zabrana udaje učiteljicama je ukinuta, ali učiteljice su ipak bile diskriminirane (diskriminirati = osporiti nekom njegova prava; nekoga staviti u podređeni položaj). Naime, rečeno je da se učiteljice mogu sklapati brakove, a u slučaju da se udaju za učitelje ili državne činovnike ne trebaju tražiti dozvolu Kraljevske zemaljske vlade. Zato su se u to vrijeme vrlo često sklapali brakovi među učiteljima.

Ove smo zanimljivosti doznali slušajući emisiju Slobodni stil– Prvog programa Hrvatskoga radija u kojoj je gošća bila Štefka Batinić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja.

Učitelji mogli osnivati obitelj

Batinić je u emisiji istaknula i da odredba o zabrani stvaranja obitelji nije vrijedila za učitelje. Također je spomenula i podatak da je 1891. osnovana prva gimnazija za žene u Hrvatskoj. Osnovana je u Zagrebu, a u nju su mogle ići samo djevojke iz bogatijih obitelji jer je školarina bila gotovo dvostruko veća od školarina u muškim gimnazijama. Iz emisije smo doznali i da su žen se  u Hrvatskoj tek od 1901. mogle upisivati na Sveučilište, a do tada od 1669. kad je osnovano zagrebačko sveučilište, prvo sveučilište u Hrvatskoj, pravo studiranja imali su samo muškarci.

Srećom ovakva kršenje ljudskih prava, poput zabrane udavanja učiteljicama ili zabrane studiranja ženama danas se u Hrvatskoj, ali ni gotovo nigdje u svijetu više ne dešava. Ljudska prava otad su se znatno unaprijedila, a dokument koji je za to najviše zaslužan je Opća deklaracija o ljudskim pravima. U članku 16. Opće deklaracije o ljudskim pravima navodi se da „punoljetni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vjere imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj.“ U istom članku biše i da su „ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vrijeme trajanja i prilikom njegova razvoda“.

Deklaraciju je 10. prosinca 1948. usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda (međunarodne organizacije čiji je zadatak održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka), a potom je na temelju Deklaracije donijet i Međunarodni zakon o ljudskim pravima. Odredbe Deklaracije o ljudskim pravima ugrađene su danas i u Ustave svih demokratskih zemalja tako da bi spomenuta kršenja prava žena danas bila u suprotnosti sa zakonom.

Ipak, valja napomenuti da su i krajem 19. te početkom 20. stoljeća, učitelji i učiteljice bili su izjednačeni u nečemu. Izjednačeni su bili u plaćama za rad u školama, a za to je zaslužan je zakon o školstvu bana Ivana Mažuranića iz 1874. Važno je istaknuti da je tek od tog Mažuranićevog zakona iz 1874. u Hrvatskoj škola postala obavezna. Obavezno je bilo četverorazredna škola, a obavezna je postala za sve bez obzira na stalež, narodnost, vjeru i spol, a nastavni jezik bio je hrvatski. /Iva Šantić, 6.c; fotografije preuzete s interneta/

Zanimljive radijske emisije potražite putem radija na zahtjev

Emisiju „Slobodni stil“ emitiranu 5. 9. u 16.05, čiji smo vam tek dio sadržaja prepričali, u cijelosti možete poslušati na poveznici http://radio.hrt.hr/ep/slobodni-stil-prve-skole/223330/ Na Hrvatskom radiju mogu se poslušati i brojne druge zanimljive. Ukoliko propustite njihova emitiranja uživo to možete učiniti tako da na neku od internetskih tražilica upišete – radio na zahtjev. Zatim je potrebno upisati ime emisije i preuzet je iz arhive u svoje računalo.

Deklaracija o ljudskim pravima kaže da su sva ljudska bića imaju ista prava

U Deklaraciji o ljudskim pravima kaže se i “da se sva ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava”. U Deklaraciji su navedena i osnovna socijalna, građanska, politička ekonomska i kulturna prava. Više o tome koja su to sve prava koja pripadaju svim ljudima po rođenju može se vidjeti u Deklaraciji na poveznici http://www.ohchr.org/EN/UDHR/Documents/UDHR_Translations/src1.pdf