Snježne kuće

Dobro napravljeni iglu može podnijeti i udarac velikog bijelog medvjeda

Dok vani vlada zimska idila odlučili smo pisati o igluima. Riječ iglu, na jeziku Inuita, naroda poznatijeg pod nazivom Eskimi, znači kuća od snijega. Te kuće od snijega izgledaju poput polovice lopte, a Eskimima služe kao privremena boravišta kad idu u lov. Grade ih od blokova smrznutog snijega, a vješt graditelj može manji iglu napraviti za manje od 2 sata.

Kad je dobro napravljen, na vrhu iglua može stajati odrastao čovek i on se neće srušiti, a navodno takav čvrsti iglu može podnijeti i udarac velikog bijelog medvjeda.

Za iglu koji u svoju unutrašnjost može primiti dvije osobe treba oko 50 blokova snijega veličine 70x50x30 cm. Nakon što se postave prva dva reda, oblikuju se manji blokovi i formiraju u kupolu, a na vrhu se načini otvor za ventilaciju. Naravno, mogu se graditi i veći iglui.

Nakon izgradnje u iglu se unosi lampa za zagrijavanje i zatvara velikim blokom snijega. To je važno jer se zbog topline cijede zidovi. No, zbog zaobljenosti zidova voda se ne cijedi na pod već snježni zidovi upijaju vodu. Nakon što se zidovi dobro navlaže, iglu se otvara i unutra pušta hladni zrak da bi se na zidovima napravio sloj leda što kući daje čvrstoću.

U tako načinjenom  igluu može se i kuhati i grijati ga lampom. Ukoliko su zidovi iglua debeli oko 75 centimetara, temperatura unutar iglua, bez dodatnog izvora toplote osim ljudskog tijela, može biti i do 15°C.

To je navodno sasvim ugodno obzirom da u krajevima (Arktika Kanade, Grenlanda i Aljaske) gdje Eskime žive temperatura bude ponekad manja i od minus 40 °C.

Ukoliko se unutrašnjost iglua prekrije životinjskim kožama i koristi lampa za zagrijavanje temperature u iglu mogu biti i više. Da bi se smanjio gubitak topline i utjecaj vjetra, na ulazu se gradi hodnik dužine oko 1 metar i ne viši od 80 centimetara. Dok je vani dan u iglu nije potreban dodatan izvor svjetla. /pripremila Mihaela Miklečić, 7.b – izvori: Lukin portal za djecu; gradjevinarstvo.rs/

Eskima danas ima oko 90.000

Eskimi ne vole da ih se zove tim imenom jer to na njihovom jeziku znači čovjek koji jede sirovo meso. Riječi inuit, kako oni sebe nazivaju, na njihovom jeziku znači čovjek.

Eskima danas ima oko 90 tisuća i to najviše na Aljasci i Grenlandu i Kanadi, a nešto malo i u Sibiru. Eskimi su se nekad hranili samo mesom i životinjskim mastima jer nisu imali povrća i voća.