Dron

Službeno se zovu bespilotne letjelice, a danas se najčešće koriste za različite vrste snimanja iz zraka

Mogu biti mali poput kovanice ili veliki kao avioni, no bespilotnim letjelicama, kako je službeno ime za dronove, zajedničko je to što je njihov let u potpunosti isprogramiran. Za razliku od nekadašnjih letjelica, kojima su od poletanja do slijetanja sa zemlje upravljali ljudi s daljinjskim upravljačem u rukama, let drona može se izvesti i bez uplitanja čovjeka tokom leta. Sad već ima i aplikacija koje to mogu odraditi, a manje dronove, kako to piše večernji.hr, mogu napraviti poznavatelji informatike i tehnike i u svojim garažama.

Kako su dronovi opremljeni kamerama, danas se najšće upotrebljavaju za različita snimanja iz zraka, no njihove su mogućnosti vrlo široke. Nažalost,  vojska ih već koristi za bombardiranja unaprijed određenih ciljeva, a pretražujući po internetu pronašli smo da  ljudi dronove već koriste i za različite vrste dostave. Neki su se njima okušali u dostavi cd-a i cvijeća, ali smo čitali da je bilo i slučajeva dostave droge u neke američke zatvore.

Prema pisanju portala cool.club, navodno dostavu putem dronova već preko godinu dana testira i Amazon, najveći servis za prodaju putem interneta. Dronove u poljoprivredi već koristi i hrvatski Agrokor, a vecernji.hr piše da se Agrokor priprema i za korištenje dronova u nekim drugim djelatnostima. Tko zna možda će dronovi za koju godinu postati konkurencija pošti u dostavi paketa, a zasad se puno koriste u nadzoru slabije dostupnih i opasnih terena, mapiranju i poljoprivredi. Telegram.hr piše da se dronovi za profesionalna snimanja mogu  nabaviti već i za za 3000 kuna, a oni minijaturni mogu se kupiti već iza 300-tinjak kuna.

Da dronovi mogu biti opasni i kad ne nose bombe, pokazalo se nedavno na skijalištu na talijanskom skijalištu Madonna di Campiglio, kad se snimajući stazu dron umalo srušio na austrijskog skijaša Marcela Hirschera. (Kako je to izgledalo pogledajte u videu na poveznici ispod teksta.) U Hrvatskoj i nekim drugim zemljama  zato je već zakonom propisano postupanje s dronovima.

Prema pisanju Večernjeg lista, u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji, privatno se može posjedovati i upravljati dronom koji nije teži od nekoliko kilograma i to samo izvan naseljenih mjesta, na visini od stotinjak metara, a dron u svakom trenutku leta mora biti u vidokrugu vlasnika. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

Sustav AUDS otkriva dron na 8 kilometara

Kako se razvija tehnologija dronova, tako se paralelno razvijaju i sustavi koji mogu otkriti, pratiti i omesti rad dronova. Na portalu večernji.hr pronašli smo informaciju da su britanski inžinjeri nedavno uspostavili obrambeni sistem AUDS. Taj sistem mini i mikro dronove može otkriti na udaljenosti od 8 kilometara i zaustaviti ih u letu za manje od 15 sekundi.