Sve ih je manje
UMJESTO U BARAMA, GUSKE U ZATVORIMA, POLICIJI I PUBOVIMA
- Luka Furmeg
Sintetička punila zamjenila meko, bijelo perje
Jeste li znali da se današnji dan (29. rujan) u svijetu obilježava kao Dan gusaka. Doduše nigdje nismo uspjeli pronaći objašnjenje tko je bio incijator obilježavanja tog dana i koji je bio konkretan povod, no, pretpostavljamo da bi posvećivanje dana guskama moglo biti vezano uz činjenicu da ih je sve manje.
Takva je barem situacija u našem kraju. Prema, riječima, Miljenka Štimca, oca naših učenika Antonele i Sandija, gusaka je sve manje u orehovečkom kraju. – U našem Gušćerovcu, još svega 3 domaćinstva imaju guske. Posljedica je to isušivanje bara i močvarnih područja, a baš močvarna područja najviše pogoduju uzgoju gusaka, a i interes za kvalitetno guščje meso i jetru daleko je manji nego prije – reko nam je Štimac, dodavši da su mještanke Guščerovca nekad masovno išle u Zagreb prodavati guske.
Štimac je bio inicijator pripremanja jela od guske u povodu Antunova. Posjetitelji su, kako tvrdi, bili puni riječi hvale za pripremljene guščje delicije, no nakon tih degustacija nije se proširio uzgoj gusaka u našem kraju, na što se organizacijom tih degustacija željelo utjecati.
Gotovo nitko više ne čeha perje
Znatno manje nego prije koristi se i guščje perje. Nekad je baš perje guske bilo najkvalitetnije punilo za jastuke i tople zimske jakne, a danas su sintetička punjenja zamijenila mekano, pahuljasto perje koje je garantiralo toplinu jakne, mekoću i udobnost jastuka. Zato više gotovo nitko ni ne čeha perje, što je nekad bila aktivnost uz koju su se zimi okupljale žene, družeći se i pomažući jedna drugoj.
Moja baka Katarina, kaže da je problem i to što su preostale bare i potoci često puni gnojnice, a takvi također nisu poželjno mjesto za guske.
No, navodno su poželjna mjesta za guske postali barovi, zatvori i policijske stanice. Tako barem piše na nekim internetskim portalima. U članaku na stranici www. bijeljina.org, pronašli smo zanimljivost da u jednom zatvoru u Brazilu guske upozoravaju čuvare na uzbunu ili tuču među zatvorenicima jer dižu veliku buku krilima i glasom kad osjete pokrete stranaca.
Prema pisanju t-portala, karakterističnu nasrtljivost gusaka iskoristili su Kinezi. U pokrajini Xingiang na sjeverozapadu Kine, guske pomažu policiji u čuvanju reda i mira. Portal www. banjaluka.com izvješćuje o neobičnom gusanu Jacku. On sa svojim vlasnicima svaku večer posjećuje lokalni pub u engleskom gradiću Market Draytonu jer voli piti pivo. /Nikolina Ranilović, 7. b, foto: Matej Furmeg, 8.b/
Jeste li znali?
….da domaća guska može doživjeti čak 30 godina
…. da se mlade guščiće još naziva i žugići
…..da se za glasanje gusana kaže gusak siče, za gusku da gače, dok guščići žužore
…..da je čuvenu izreku „Ne srljajte kao guske u maglu!“ izrekao čuveni HSS-ov političar Stjepan Radić u svom govoru 1918. U tom je govoru izrazio svoje protivljenje centralističkom načinu ujedinjavanja južnoslavenskih zemalja.
…. da se mjesto Guščerovec nekad zvalo Kuščerovec. Prema riječima Miljenka Štimca, ime sela izvedeno je od prezimena prvog vlasnika dvorca u Guščerovcu, vlastelina Kustyera. Nakon drugog svjetskog rata, zbog velikog broja guska, selo dobiva ime Guščerovec.
…. da izraz šopati znači toviti gusku na način da joj se kukuruz ili druga hrana stavlja direktno u kljun. To se obično radi u jesen prije klanja, kako bi guske što više dobile na težini.
…da se izreka „Debeloj guski vrat mazati“, koristi kad želimo naglasiti da ne treba pomagati nekome tko već ima puno.