Kloniranje
Nagađalo se da su već uspješno klonirani i ljudi, no to nikad nije potkrijepljeno materijalnim dokazima
Najpoznatija ovca na svijetu zove se Dolly, a slavna je postala jer je bila prvi sisavac nastao procesom nespolnog razmnožavanja nazvanog kloniranje.
Umjesto jajne stanice korištena je odrasla somatska stanice. (Somatske stanice su sve stanice u tijelu osim spolnih.) Potomci takvog načina razmnožavanja nazivaju se klonovi.
Da bi nastala ovca Dolly, znanstvenici, iz škotskog Instituta Roslin, najprije su uzeli jednu stanicu iz mliječne žlijezde odrasle ovce i njenu jezgru ubacili u neoplođenu jajnu stanicu druge ovce. Iz te je neoplođene jajne stanice odstranjen DNK (molekula odgovorna za prenošenje nasljednih osobina). Potom su takav zametak usadili u maternicu treće ovce, tzv. surogat majke. Na taj način ovca Dolly postala je genetski slična prvoj ovci.
Dolly je klonirana 1997. i iako je pojam kloniranja otad odjeknuo u javnosti, Dolly nije prvi klon. Prema navodima Wikipedije prvi je klon bio punoglavac kojeg je 1962. stvorio britanski znastvenik Joh Gurdon, a otad se počeo i koristiti pojam kloniranje. Hrvatska enciklopedija piše da je prvi klonirani sisavac bio bijeli miš, a kloniran je 1995.
Klonirali konja, devu….
Nakon Dolly, koja je na svijet došla 1997., znanstvenicima je uspjelo klonirati još nekoliko životinjskih vrsta. Na engleskom izdanju Wikipedije pobrojene su ukupno 23 vrste kloniranih životinja.
Na internet stranicama na hrvatskom jeziku pronašli smo podatke da je mačka prvi puta uspješno klonirana 2002., u Americi. Konj je kloniran 2003., u Italiji, a pas 2005., u Južnoj Koreji. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2009., klonirali su devu, a kašmirska koza 2012., klonirana je u Indiji.
Talijanski ginekolog tvrdio da je klonirao čovjeka
Nagađalo se da su već klonirani i ljudi. Da mu je uspjelo klonirati ljude i to još 2000. godine hvalio se talijanski ginekolog Severino Antinori. Na portalu indeks.hr, pronašli smo i podatak da je 2002. američka tvrtka Clonaid, u vlasništvu sekte Raëlijanaca, tvrdila je da je kod njih rođena klonirana beba. Međutim za njihove, ni za tvrdnje talijanskog ginekologa, nije bilo materijalnih dokaza te se i dalje smatra da kloniranje čovjeka još nije nikom uspjelo.
Eksperimentiranje s kloniranjem ljudi osuđuju mnogi, između ostalih i UN (Ujedinjeni narodi). U zemljama na području Europe takvo je eksperimentiranje zabranjeno zakonom. No, drugačija vrsta kloniranja, ona u terapeutske svrhe ne doživljava takve osude i sve se više razvija.
U Europi je prva, među nizom zemalja koje su odobrile terapeutsko kloniranje, bila Velika Britanija. Prema pisanju Radio Vatikana, u Velikoj Britaniji vlasti su 2005. odobrile kloniranje u terpeustske svrhe. Terapeustsko kloniranje ima za cilj stvoriti određeno tkivo ili organ kako bi nadomjestili bolesno tkivo ili organ. /Nikolina Žugec, 8.a; fotografije preuzete s interenta/
Za kloniranje svog psa platili 893.000 kuna
Otpočela su i kloniranja životinja po narudžbama. Prema pisanju portala 24. sata, prva komercijalno klonirana životinja bila je mačka vlasnice iz SAD-a. Vlasnicu je to koštalo 288.000 kuna, a 2012. bračni par, također iz SAD-a potrošio je 893.000 kuna za kloniranje svog kućnog ljubimca zlatnog retrivera.
Na poveznici http://www.tlc.com/tv-shows/other-shows/videos/i-cloned-my-pet-the-return-of-sir-lancelot.htm#mkcpgn=snag1 pogledajte video u kojem američki bračni par objašnjava zašto je dao klonirati psa.
