Referendum

ZA ONE IZNAD 18

Da bi se održao referendum u roku od 15 dana treba prikupiti više od 370.000 potpisa građana

Posljednjih mjeseci riječ referendum često se spominjala vezano uz Škotsku, Ukrajinu, ali i Hrvatsku. Puno nas je ove ili prošle godine prošlo pokraj nekog štanda s natpisima koji pozivaju na potpis za neko referendumsko pitanje, a ovih dana ponovno imamo priliku vidjeti takve štandove. Zato smo istražili značenje riječi referendum i prvo smo doznali da se mi djeca kraj takvih štandova ne trebamo zaustavljati. To je zato jer je nemamo 18 godina. Kao i izbori i referendum je samo za one punoljetne, doznali smo to kliknuvši na Wikipediju. No, to ne znači da ne trebamo znati što je to referendum i čemu služi.

U Wikipediji piše i da je referendum „oblik izravnog odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu. Birači se na referendumima izjašnjavaju samo sa “za” ili “protiv”.

Postoje referendumi na kojima glasaju birači cijele države, a i oni lokalni na koje su svoj glas pozvani dati samo mještani neke općine ili grada. Puno spominjan referendum u našoj zemlji lani je bio referendum o braku kao zajednici muškarca i žene. To je bio referendum za birače u cijeloj državi, a da bi se održao udruga „U ime obitelji“ prikupila je gotovo 750.000 potpisa. Na stotine tisuća potpisa prikupljeno je i za održavanje referenduma popularno nazvanog referendum o ćirilici. Do održavanja tog referenduma nije došlo jer je Ustavni sud odlučio da bi takvo referendumsko pitanje bilo u suprotnosti s Ustavom.

Škoti ostali u Ujedinjenom kraljevstvu

Kod nas u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve je više inicijativa za provođenje referenduma, ali i upozorenja da pitanje referenduma nije dovoljno uređeno. Ima i zahtjeva za zabranom održavanja referenduma dok se ne donese zakon o referendumu. To, kako piše indeks.hr, predlaže ustavotvorni stručnjak Branko Smerdl. On upozorava da brisanje referendumskog praga u našoj državi posebno važan problem u vezi s referendumom. (Referendumski prag izbrisan je promjenama Ustava 2010.) Zbog nepostojanja praga može se desiti da referendumsko pitanje bude izglasano iako je na referendum izašao mali broj glasača. Naime, prema sadašnjim propisima za prolaz referenduma važno je da „za“ glasa većina birača koji su pristupili glasanju.

Trenutno je u Hrvatskoj aktualna inicijativa za raspisivanje referenduma nazvana “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Hoće li doći do raspisivanja tog referenduma još se ne zna jer inicijatori najprije moraju u roku od 15 dana prikupiti 10% posto potpisa birača, tj. preko 370.000 potpisa.

U Švicarskoj, gdje se referendumi vrlo često održavaju, posljednjih godina i po 4 puta godišnje, za raspisivanje referenduma potrebno je prikupiti samo 50.000 potpisa i to u roku od 90 dana.

Osim referenduma u Hrvatskoj, mediji su često spominjali i one u Ukrajini. Prvo o pripojenju Krima Rusiji, a nedugo nakon toga i o odcjepljenju Donjecka. Škotska je nedavno provela referendum o odcjepljenju od Ujedinjenog Kraljevstva, ali većina birača je svojim glasovima odabrala ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. /istraživala Antonija Kos; fotografije preuzete s interneta/

Švicarska održala najviše referenduma

Od donošenja federalnog Ustava Švicarske 1874. godine, do kraja 20. stoljeća u Švicarskoj je održano je 414 referenduma na državnoj razini. To je dvostruko više nego u svim europskim državama zajedno.

Nakon Švicarske po broju referenduma na razini države slijedi Australija(44), Italija(43), Francuska (22), Irska(18), Egipat (19), Filipini(11), Urugvaj (14) i Novi Zeland (13). /Podaci preuzeti iz teksta Biljane Kostadinov ” Referendum građanske inicijative u Europi: Švicarska, Italija i Hrvatska”/