Retencije
LONJSKO POLJE – PRIRODNA ZAŠTITA OD POPLAVA
Šafarek: sječa obalne vegetacije i pretvaranje rijeka u ravne kanale pojačavaju poplave
Već nekoliko mjeseci puno se priča o poplavama, a vezano uz njih često se spominjala i riječ retencija. Tu smo riječ zato istražili na internetu i doznali u kakvoj je vezi s Lonjskim poljem i kakvu ulogu retencije imaju u zaštiti od poplava.
Pretražujući internet doznali smo da su retencije „površine koje se koriste za pohranjivanje vode samo u vrijeme poplavnih voda“. Za razliku od akumulacija koje se koriste za skladištenje vode dok je ima u izobilju i s ciljem da se koristi u vrijeme nedostatka vode, retencije, kako to ističe profesor građevinskog fakulteta Neven Kuspilić, služe samo za kraće zadržavanje vode u svrhu zaštite od poplava.
Retencije mogu biti prirodne i umjetne. Pronašli smo podatak da je ove godine započeta izgradnja dviju umjetnih retencija u Zagorju. To su, kako piše krapinski radio, retencije Burnjak i Smiljanova Grba, a od poplava bi trebale štititi stubičko i đurmanečko područje.
Češće se na interentu spominju prirodne retencije. Lonjsko polje jedno je od najčešće spominjanih. Ono zajedno s Odranskim, Mokrim i Ribarskim poljem na čak oko 200.000 hektara prima viškove vode u vrijeme poplava. Ta su retencijska polja osobito važna za zaštitu Zagreba, Siska i Karlovca.
Stručnjaci Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, prema pisanju portala dnevno.hr, ističu, da nasipi i akumulacije ne fukncioniraju u slučaju pristizanja velikih količina vode. Njihov je stav da su prirodne retencije bolje rješenje i da zato „Hrvatska mora čuvati područja poput Kopačkog rita i Lonjskog polja, kao prirodnih sustava obrane od poplava kakvih bi trebalo biti puno više“.
Biolog Goran Šafarek ističe da su revitalizacija (oživljavanje) prirodnih poplavnih i močvarnih područja, te vraćanje rijeka u prirodno stanje „jedino razumno rješenje obrane od poplava“. U tekstu na tportalu.hr, prenose i Šafarekovu izjavu da sječa obalne vegetacije i pretvaranje rijeka u ravne kanale pojačavaju poplave. Kanalizirane rijeke tako postaju brže, a njihova korita ne mogu primiti ogromne količine vode. Prema Šafarekovim riječima, u Europi se sve više ulaže u projekte vraćanja rijeka u prirodne stanje.
Prirodne retencije poput Lonjskog polja ili Kopačkog rita važne su i kao staništa brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. /istražio Nikola Jelak, 8.b ; fotografije preuzete s interneta/