Najveća vjetroelektrana u svijetu je Gansu u Kini, a najveća naša je VE Senj
Vjetar je jedan od obnovljivih izvora energije koji se stalno obnavljaju pa se mogu iskorištavati bez iscrpljivanja. Posljednjih desetljeća vjetar i ostali obnovljivi izvori energije sve se više potiču jer oni ne zagađuju okoliš poput neobnovljivih izvora energije koji koriste fosilna goriva (nafta, ugljen, zemni plin, treset.) Vjetroelektrane postaju sve popularnije i kod nas i u svijetu, a mi smo za ovaj članak istražili koje su to najveće u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
U svijetu je najveća vjetroelektrana Gansu. Ona se nalazi u pustinjskoj regiji Sjeverozapadne Kine. Ima više od 7000 vjetroturbina. Instalirani kapacitet joj je 7,965 MW, a ona se i dalje širi te se očekuje da će njen kapacitet premašiti 20.000 MW.
U Europi se najveća vjetroelektrana nalazi u sjevernoj Švedskoj. Zove se Markbygden 1101 i proteže se na 450 četvornih kilometara. Kad bude dovršena (predviđa se ove godine) trebala bi imati 1100 vjetroturbina i instalirani kapacitet do 4000 MW.
Hrvatska ne proizvodi dovoljno, 2021. uvezla je 32.5 posto električne energije
U Hrvatskoj je trenutno najveća vjetroelektrana VE Senj čija je instalirana snaga 156 MW, a ima 39 vjetroturbina. Druga po veličini je VE Krš-Pađene čija je instalirana snaga 142 MW, ali ima više vjetroturbina. U toj vjetroelektrani električnu energiju proizvodi 48 vjetroturbina raspoređenih na ukupno 21 kilometar kvadratni.
Uz dvije najveće u Hrvatskoj imamo još 22 vjetroelektrane. Instalirana snaga svih hrvatskih vjetroelektrana je 790 MW, a godišnja proizvodnja 1.788 GWh. Sve te vjetroelektrane proizvode manje od termoelektrane Plomin čija je instalirana snaga 330 MW, a godišnje proizvede oko 2.173 GWh.
Na portalu Bolja energija 24.sata pronašli smo podatak da je najviše električne energije u 2022. proizvedeno u hidroelektranama. One su proizvele 28,4 posto električne energije, a na termoelektrane otpada 18,49 posto. Vjetroelektrane su 2022. proizvele 12,49 posto električne energije što je nešto manje od proizvodnje nuklearna elektrane Krško. Ona je sama u 2022. proizvela 14,42 posto energije, a od sunca nam stiglo svega 79 GWh ili oko 0,43 posto ukupne raspoložive energije. Još jedan važan podatak, kojeg smo pročitali na spomenutom portalu Bolja energija 24.sata, jest da Hrvatska ne proizvodi dovoljno električne energije za svoje potrebe te je 2021. uvezla 32,5 posto električne energije. /Marko Miklečić, 7. a/