Višnja Huljev Tudor, koordinatorica pokreta FR poziva mlade da uče vještine poput šivanja i pletenja i tako pridonesu održivoj modi
S Višnjom Huljev Tudor, koordinatoricom pokreta Fashion Revolution za Hrvatsku i nekadašnjom dizajnericom modnog branda Manufraktura razgovarali smo kako bismo doznali što to radi Fashion Revolution. Razgovarajući s njom saznali smo i njeno mišljenje o brzoj modi, problemima koje donosi i mogućim rješenjima.
Što je cilj globalnog pokreta „Fashion Revolution“ i otkad postoji?
FASHION REVOLUTION nastao je 2013. nakon velike tragedije koja se desila u tvornici tekstila u Bangladešu. U toj je tragediji poginulo više od 1100 radnika. Osnovale su ga dvije britanske modne dizajnerice, poduzetnice i aktivistice, Orsola de Castro i Carry Somers . Pokret je aktivan u više od 80 zemalja i smatra se jednim od utjecajnijih glasova za promjenu u modnoj industriji. Hrvatska se priključila 2015. Cilj FR je ukazivati na probleme koje postoje u tekstilnoj industriji, podizanje svijesti o pravima radnika i promicanje transparentnosti u lancima opskrbe. Kampanja #WhoMadeMyClothes alat je kojim Fashion Revolution potiče potrošača da pitaju brendove o porijeklu odjeće koju nose (gdje i tko je izradio moju odjeću?). Pokret FR aktivan je cijelu godinu, ali ključni događaj za pokret je Fashion Revolution Week koji se održava svake godine u travnju. U tom tjednu diljem svijeta volonteri, aktivisti, potrošači sudjeluju u radionicama i panelima, šiju, krpaju, raspravljaju, organiziraju modne revije itd. Članovi skupljaju i objavljuju podatke o uvjetima u kojima rade tekstilni radnici i svemu što se zbiva u svijetu modne industrije. Nastojimo potaknuti ljude da razmišljaju o održivosti. Između ostalog i da znaju koliko se prirodnih dobara troši na proizvodnju brze mode. Na primjer za jednu majicu se potroši čak 2700 litara vode, a zna se desiti da je netko baci nakon jednog ili dva nošenja. FR stalo je da se odjeća duže nosi jer nam je održivost važna zbog našeg planeta.
Što je za Vas osobno održiva moda?
Brza moda je ona kojoj je cilj samo profit, ona ne mari za kvalitetu. Bitno je samo proizvesti što više i ostvariti što veću zaradu. Brza moda radi se od jeftinih pretežno umjetnih tkanina poput poliestera koji otpušta puno mikroplastike prilikom pranja. Ona završava u morima, a onda posredno kroz morske organizme i u prehrambenom lancu. Održiva moda zasnovana je na posve suprotnim idejama. Kad mi nedostaje neki komad odjeće ja prvo pregledam ormare da vidim mogu li nešto od postojeće odjeće preurediti. Kad nabavljam odjeću važno mi je od kakvog je materijala izrađena. Volim da je većina toga od prirodnih materijala da se u toj odjeći osjećam dobro i da se zbog kvalitetnog materijala i dobre kvalitete izrade ta odjeća može dugo nositi. U održivoj modi važno je razmišljati i lokalno i nastojati nabavljati odjeću iz naše zajednice jer i tako se sprečavaju neke od posljedica brze mode na prirodu.
Čitali smo da se vrlo malo odjeće reciklira. Je li to točno?
Da, točno je da se vrlo malo odjeće reciklira. Neke procjene govore o svega 1 posto. Problem je u tome što još nije dovoljno razvijena tehnologija za preradu takve odjeće jer danas je većina odjeće od nekih mješavina. Teško je npr. reciklirati nešto što je. 50 posto pamuk, a 50 posto poliester.
Po nekim azijskim rijekama može se znati koja je boja odjeće u trendu te godine
Posljedice brze mode neki osjećaju još više nego mi u Europi?
Neki kontinenti poput Azije i Afrike znatno više osjećaju te posljedice brze mode. Kažu da se po nekim azijskim rijekama zna koja je boja u trendu te godine. Europa manje osjeća posljedice brze mode jer su propisi o zaštiti prirode i oni o radnim uvjetima i plaćama radnika razvijeniji. No, to je tako i zato što su europski modni brandovi zbog manje cijene rada velik dio proizvodnje preselile u zemlje gdje su plaće niže. Tako je njihov profit veći, a manje je i onečišćenje prirode koje nastaje zbog korištenja različitih kemikalija u proizvodnji odjeće ili onog zbog deponiranja tekstilnog otpada. Naime, taj tekstilni otpad također najčešće ne završava u Europi već na siromašnijim zemljama na drugim kontinentima. Kako bi bolje shvatili ovu tematiku preporučam pogledati film “Prava cijena”.
Kako biti lijepo odjeven, a da nismo toliko ovisni o trendovima koje nameće brza moda?
Društvene mreže i drugi mediji danas nameću trendove, a kupovanje odjeće od određenih proizvođača doživljava se kao statusni simbol. Dapače, lijepo može biti odjeven i netko tko ne nosi ono što je u ovom trenu trend napravljen od određenog branda. Biti moderno odjeven, a pritom ne ovisiti o prolaznim trendovima, zahtijeva razmišljanje o vlastitom stilu i ulaganje u kvalitetnu odjeću i čuvanje te odjeće. Danas mladi izgledaju prilično uniformirano. Ja volim kreativnost i to kad netko da neki svoj pečat odijevanju. Preporučila bih mladima da pretraže ormare svojih roditelja, baka i djedova i kombiniraju staro i novo, da sami osmisle svoje kombinacije i pokušaju osvježiti ili preurediti neke komade odjeće. Tako se razvija vlastiti stil odijevanja, istražujući što nam najbolje stoji (boje, krojevi, tkanine).
Što biste još poručili mladima?
Poručila bih i da se razgovara o modi i odijevanju. Također i o konzumerizmu te da uče vještine poput šivanja, pletenja… Ukoliko u vašoj sredini planirate neke zanimljive aktivnosti, možete me obavijestiti pa ću vašu aktivnost staviti na kartu događanja koja se u cijelom svijetu priređuju tijekom Fashion Revolution tjedna. Taj tjedan obilježava se u travnju. Baš travanj izabran je zbog tragedije u Bangladešu koju sam spominjala na početku. Ta se tragedija desila 24. travnja 2013. Ove godine Tjedan modne revolucije održavat će se od 22. 4. – 27. 4. a tema je “Misli globalno, djeluj lokalno” (Think Globally Act Locally)/Eleonora Črnek, Rahela Kemenović, Veronika Višak; foto: S. L./