Analizu sam napravila za odjeću koju sam kupila u prosincu
Staklenički plinovi koji imaju veliki utjecaj na klimatske promjene nastaju i kupovinom odjeće. No, da najprije podsjetimo što su staklenički plinovi. To su vodena para, ugljični dioksid, metan i dušik oksid. Oni nastaju prirodnim aktivnostima i “izmiješani u sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko zemlje. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30°C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.” Staklenički plinovi su dakle korisni, ali dok ih ima do određene mjere tj. dok ne dođe do pretjeranog zagrijavanja.
Proizvodnja svakog komada odjeće ima svoj ugljični otisak. Ugljični otisak je pojam je koji se upotrebljava za procjenjivanje učinka aktivnosti, osobe ili zemlje na klimatske promjene. Ugljični otisak još je veći ukoliko kupimo odjeću koja dolazi iz udaljenih zemalja jer ugljični otisak nastaje i prijevozom robe. Youth.europa.eu pronašli smo podatke o ugljičnom otisku za pojedina prijevozna sredstva. Pri letu zrakoplovom ispušta se 285 g ugljika po kilometru, pri vožnji automobilom 104 g, a pri vožnji vlakom 14 g. Zato stručnjaci koji se bave problemima ugljičnog otiska preporučuju da što više kupujemo proizvode lokalnih proizvođača.
Kako sam nedavno za eTwinning projekt “Fast vs sustainable fashion” bilježila koju sam sve odjeću kupila u prosincu 2024. dobila sam zadatak izračunati koliko bi moj ugljični otisak bio manji da sam te komade odjeće kupila u Hrvatskoj. Kupila sam 6 odjevnih predmeta, a oni su proizvedeni u Vijetnamu (3 komada) u Bangladešu (2 komada) i u Kini (1 komad). Izračun sam izvršila prema tablici koju nam je ustupila Udruga DOOR (Društvo za oblikovanje održivog razvoja). Kad sam završila izračun ispalo je da sam kupovinom ovih odjevnih predmeta “zaradila” 66 bodova, a da su proizvedeni u Hrvatskoj to bi bilo samo 12 bodova. Dakle, moj bi ugljični otisak bio 5,5 puta manji da je 6 kupljenih odjevnih predmeta proizvedeno u Hrvatskoj.
Stručnjaci preporučuju također i da svoj ugljični otisak, što se odjeće tiče, možemo smanjiti i kupovinom rabljene odjeće, a kako to možemo učiniti pisat ćemo uskoro. /Petra Hrgovan, 8. a, foto: P. H./
