Nekad četvrto jezero po veličini na svijetu pretvara se u pustinju i mijenja klimu te floru i faunu Uzbekistana
Tekstilna industrija zaslužna je za mnoštvo ekoloških problema. Zagađenje vode i zraka samo su neki od najčešćih problema, a sve masovnija proizvodnja odjeće za posljedicu ima i uništenje Aralskog jezera, nekad četvrtog po veličini jezera u svijetu. To se jezero nekad prostiralo na površini od 68.000 km2 i to u dvije države u Kazahstanu i Uzbekistanu, ali danas je na dijelu jezera, koji se nalazi na teritoriju Uzbekistana, uglavnom pustinja jer 90 posto nekadašnje vodene površine u međuvremenu je nestalo.
Razlog je upravo tekstilna industrija, odnosno njena velika „glad“ za pamukom, biljkom iz koje se proizvodi jedna od mnogobrojnih vrsta tkanina. U proizvodnji pamuka svoju je šansu vidjela država Uzbekistan. Kako pamuku treba puno vode državna vlast je 60-tih godina 20. stoljeća odlučila vodu iz rijeka Sir-Darje i Amu-Darje preusmjeriti na pamučna polja, a bez pritoka je razina vode u jezeru počela padati.
Uzbekistan postao drugi proizvođač pamuka na svijetu
Jezero u kojem se 60-tih godina 20. stoljeća godišnje lovilo oko 40.000 tona ribe, danas uglavnom izgleda poput pustinje, a u ponekim njenim dijelovima, kao npr. pored bivšeg lučkog grada Munjaka, mogu se vidjeti zahrđali brodovi. No, osim promjene krajobraza, nestanak jezera utječe i na promjenu klime jer upravo je ta velika vodena površina bila regulator klime. Otkako se jezero pretvorilo u pustinju iz njezine površine u atmosferu kako to piše portal Deutsche Welle – DW u atmosferu odlazi ogromna količina fine soli. Nekad se ta sol nalazila u slanom Aralskom jezeru, a sad uništava floru i faunu te izaziva velike zdravstvene probleme ljudima napadajući bubrege, dišne putove i jetru.
Zbog nestanka jezera, osim ribarstva, odumrla je i poljoprivreda u regijama uz jezero, no Uzbekistan je postao drugi svjetski izvoznik pamuka u svijetu. Prvo mjesto drži Kina, a među vodećim proizvođačima su još Indija, Pakistan, SAD i Brazil. /Zara Slavi, 8. a/