Učiteljica Tanja Maltar Okun vodila je radionicu u okviru Erasmus+ projekta „Brza ili održiva moda“
Od kakvih se sve tkanina izrađuju odjevni predmeti, koji se češće koriste u brzoj, a koji u tzv. sporoj modi. To su bile neke od tema na današnjoj radionici koju je u okviru Erasmus+ projekta “Brza ili održiva moda” vodila učiteljica Tanja Maltar Okun za učenike 8. c razreda.
Gledali smo i kratki film o posljedicama brze mode, a učiteljica nam je zadala da na internetu istražimo vrste prirodnih i umjetnih tkanina i zatim odredimo koje nisu dobre za naše zdravlje. Na radionici smo naučili i neke od metode kojima se može provjeriti je li neka tkanina sintetička ili prirodna. Učiteljica Maltar Okun ispričala nam je da stručnjaci autentičnost sastava tkanine ispituju, između ostalog, i izgaranjem materijala. Kad npr. izgara pamuk on ima miris kao kad gori papir i ostavlja vrlo malo praha pepela za razliku od poliestera (umjetni materijal) koji se topi u bijeli gel, a pri gorenju ispušta crni dim.
Mi nismo pokušavali spaljivati krpice koje smo imali na stolovima već smo se poslužili jednom drugom metodom da utvrdimo je li materijal prirodni ili sintetički. Koristili smo se peglom koju smo postavili na visoku temperaturu kakvu mogu podnijeti prirodni materijali poput pamuka i svile. No, kad smo peglu s istom temperaturom stavili na sintetički materijal on se počeo rastapati. Tom metodom i kod kuće možemo provjeriti je li točan sastav tkanine koji piše na etiketi, a njih je vrlo važno provjeravati kad kupujemo odjeću ukoliko nam je stalno da našeg zdravlja.
Naime, na radionici smo naučili da su sintetičke tkanine zaslužne za neugodne mirise naših tijela (jer nisu prozračne kao prirodne), a za posljedice mogu imati i različite infekcije, glavobolje, povraćanje… Zato moramo paziti kakvu odjeću nosimo, pogotovo je to važno za odjeću koja je u direktnom dodiru s kožom, poput rublja. /Ema Pacur, 8. c; foto: S. L./
