Anketom se željelo ispitati stavove učenika o shvaćanju koncepta održive mode
Gotovo 62 % učenika 7.a, 8. b i 8.c (u anketiranju je sudjelovalo 55 učenika) nikad nije kupovalo već nošenu odjeću. Utvrđeno je to anketom – Brza ili održiva moda – koja je provedena prošli tjedan kao dio istoimenog eTwinning projekta. Cilj anketiranja bio je ispitati stavove učenika o shvaćanju koncepta održive mode. No, iako nisu skloni kupovanju u second hand trgovinama dio odgovora naših učenika potvrđuje da neke njihove navike spadaju u održiva ponašanja. Jedna od takvih navika je da većina anketiranih (67 %) zna pokrpati manju rupu na odjeći, a čak gotovo 71% učenika je izjavilo da njihovi ukućani zbog manjeg oštećenja odjeću neće baciti već je je popraviti.
U održivo ponašanje može se ubrojiti i odgovor da odjeću nose dok je nosiva, a to čini čak 60% učenika te odgovor dijela učenika na pitanje što obično čine kad primijete neki novi trend u odijevanju. Naime, njih 29 % odgovorilo je da ignorira trendove jer imaju vlastiti stil. Ipak, takvih je manjina jer gotovo 24% anketiranih odmah će u trgovinama potražiti trendi odjeću. Trendovi su važni i za još 33 % anketiranih, ali oni će pričekati popuste, a samo 7 posto učenika potražit će nešto slično u second hand trgovinama.
Većina anketiranih nije svjesna utjecaja brze mode na okoliš
No, ova anketa pokazala je i da većina učenika često kupuje odjeću. Njih gotovo 53% neki komad odjeće kupi više puta mjesečno, a njih 7 % kupuje svaki tjedan, ali kad kupuju odjeću nemaju navike provjeravati etikete. Gotovo 42 % anketiranih nikad ne provjerava sastav materijala od kojih je odjeća načinjena niti druge podatke na etiketama (gdje je proizvedena, je li proizvedena od recikliranih materijala…). To što ne provjeravaju etikete moglo bi imati veze i s nepoznavanjem vrsta materijala. Naime, samo pamuk (96 % anketiranih) i vunu (80 % anketiranih) većina učenika prepoznaje kao prirodne materijale. Lan i bambus među prirodne materijale uvrstilo je manje od 50% učenika, a njih 10 % u prirodne materijale uvrstilo je i poliester. Zanimljivo je da čak 29 % anketiranih smatra da se poliester izrađuje od pamuka. Samo 31 % posto učenika znalo je da je nafta bazna sirovina za izradu poliestera.
Anketirani nemaju niti naviku kupovanja lokalnih proizvoda (osim odjeće pitanje se odnosilo i na voće, povrće i druge proizvode), a da to čini često izjavilo je samo 36,4 % anketiranih.
Kroz anketu željelo se doznati i shvaćaju li koliko brza moda utječe na okoliš. Tog utjecaja svjesno je samo 32,7 posto učenika. Također nisu svjesni koliko se puno vode troši u proizvodnji odjeće, niti toga koliko se malo odjeće reciklira.
Ova anketa bit će nam pokazatelj kakve aktivnosti je potrebno provoditi kako bi učenici osvijestili problem brze mode, a i napisima u „Klinčeku“, nastojat ćemo se baviti temama povezanim uz utjecaj brze mode na okoliš i ljudsko zdravlje. /Ema Pacur, 8. c/