Posjetili su i Muzej med dvemi vodami
Učenici koji nikad nisu primili iglu u ruke, imali su priliku to pokušati u socijalnoj zadruzi Humana Nova u Čakovcu, gdje smo učili kako sašiti gumb. Posjetili smo je mi učenici 6. a i 6. b u srijedu (10. 10.) u sklopu naše terenske nastave u pratnji naših razrednica Andree Martinčić i Tijane Mamić. Spomenuta posjeta ujedno je i jedna od planiranih aktivnosti u našem ovogodišnjem Erasmus+ projektu “Brza i održiva moda”
Osim što smo učili kako prišiti gumb, od ostataka materijala pleli smo pletenice koje se mogu iskoristiti kao narukvice ili ogrlice. Korištenje odjeće i tekstilnih materijala koji se više ne koriste te prerada u neki drugi upotrebni predmet važno je načelo poslovanja socijalne zadruga Humana Nova. No, osim što nastoje održivo poslovati, stalo im je do toga da načelo održive mode prenose i mladima. Upravo zato organiziraju radionice za mlade, a zato u sklopu tvornice imaju i second hand trgovinu u kojoj se dobro očuvana rabljena odjeća može naći po vrlo povoljnim cijenama. O njihovom načelu održivog poslovanja, koje podrazumijeva i uključivost i zapošljavanje ljudi s invaliditetom i teško zapošljivih skupina, ispričala nam je djelatnica Karolina Kraljić prije nego što nas je provela kroz cijelu tvornicu.
Osim švelja koje šiju majice, zastave, jakne … u jednom djelu tvornice vidjeli smo kako se od starih krpa izrađuje filc. To je netkani tekstil koji se najčešće koristi u industriji ili u građevini. U građevini ga uglavnom koriste kao izolacijski material. U skladištima smo vidjeli i mnoštvo tekstilnih proizvoda koji građani odlažu u kontejnere za odlaganje tekstila. Upravo od tog prikupljenog tekstila nastaje filc, a od nekih se odjevnih predmeta zaposlenici izrađuju šlape, torbe…
Sva tri sadržaja naše terenske vezana uz održivost i ekologiju
Zanimljivi posjet Humana Novi nije bio jedini sadržaj naše terenske nastave koji je imao veze s ekologijom i održivošću. Prije naše radionice u Humana Novi posjetili smo Muzej med dvemi vodami u Križovcu, koji je ujedno i sjedište Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Kustos koji nas je upoznao s rijekom Murom, životinjama i biljkama koje žive na području regionalnog parka prirode, između ostalog govorio nam je i o ispiranju zlata na rijeci Muri. Danas tamo više nitko ne ispire zlato, ali u 18. i 19. stoljeću petstotinjak ljudi živjelo je od tog posla. Prije je na području Međimurja puno ljudi živjelo od šuma, no danas je u tom području Hrvatske preostalo svega 15 posto površina pod šumama. U jednoj od tih šuma prije stotinjak godina srušen je i Adam, hrast koji je tada imao petstotinjak godina. U vrijeme rušenja u promjeru je imao više od 2 metra.
Kustos nam je rekao da je šume je na tom području prije 200-tinjak godina počeo šititi grof Feštetić koji je dao izgraditi i brojne lugarnice. U jednoj od lugarnica, uređen je Muzej med dvemi vodami, a nekadašnja lugarnica sad služi kako bi posjetiteljima ukazivala na važnost čuvanja šuma, rijeka i prirode općenito. Da ima sve više interesa za ekološke teme, govori i to što u Muzeju uskoro planiraju i nove sadržaje. U Muzeju su nam pokazali i žutouhu kornjače, vrstu kornjača porijeklom iz Sjeverne Amerike. Rekli su nam i da je u tijeku projekt njihova izlovljavanja jer spadaju među invazivne vrste koje ugrožavaju domaće vrste.
I treći sadržaj naše terenske nastave na neki je način bio povezan uz ekologiju i održivost. Naime, u kinu smo gledali “Twister 2”. Tema filma bio je tornado. Ovaj vrlo napeti film katastrofe podigao nam je adrenalin prije posjete restoranu gdje smo prije povratka kući ručali, a i nabavili zalihe za kod kuće. /Tina Višak, 6. b; foto: S. L./
