Na listi je ugroženih životinja od 2002.
Zbog ogromnih nosnica koje joj vise preko usta neki kažu da njen nos liči na surlu, no sajga ili kako je još nazivaju “kozja antilopa” nema nikakve veze sa slonovima. Ona spada u antilope i to u one manje po veličini. Prosječna težina muške jedinke iznosi između 30 – 50 kilograma, dok su ženke su teške od 21 – 40 kilograma. Sajge su visoke od 60 – 80 centimetara, a duljina im je između 108 – 150 centimetara.
Izgled njenog nosa prilagođen je za filtriranje zraka od prašine ljeti i zagrijavanje zraka zimi. Sajge žive u stepama i polustepama centralne Azije i nažalost sve ih je manje. Od 2002. nalazi se na listi kritično ugroženih životinja koju vodi International Union for Conservation of Nature (Međunarodna unija za očuvanje prirode). Razlog što ih je sve manje je neumjereni lov. Ljudi ih love zbog mesa, kože i naročito zbog rogova. U istočnjačkoj medicini ti su rogovi vrlo cijenjeni jer navodno pomažu kod liječenja različitih bolesti. Postoje dvije podvrste sajge – S. t. tatarica i S. t. mongolica. Ova druga podvrsta živi samo na području Mongolije i znatno je više ugrožena. Prema pisanju Wikipedije procjenjuje se da ima još samo 750 jedinki S.T. mongolice. Svjesne ugroženosti sajge, neke zemlje počele su osnivati rezervate kako bi ih spasili. Na internetu smo pronašli podatak da su u Kalmakiji (Rusija), osnovali rezervat “Crne zemlje” upravo radi zaštite sajge. No, sajge nisu ugrožene samo zbog lova već ih je jako puno uginulo zbog bolesti uzrokovane infekcijom bakterije Pasteurella. Na portalu lovac.info pronašli smo podatak da ih je od te bolesti samo u nekoliko tjedana u prvoj polovici 2015. uginulo više od 19.000 tisuća, a u 2010. oko 12.000.
Životni vijek sajgi je između 6 i 10 godina. Njihovo krzno preko ljeta ima boju poput cimeta, a preko zime postaje bijelo. Hrane se travom, lišajevima i grmljem. Ženke okote jedno ili dvoje mladih, a mladunci mogu trčati već nakon nekoliko sati. Njihov prirodni neprijatelj je stepski vuk.
Stručnjaci koji izučavaju način života sajgi uočili su da su sajge jako plašljive životinje i da žive u stadu od 30 do 40 članova te da vrlo brzo trče. Mogu postići brzinu do 80 kilometara na sat. U današnje vrijeme kad farmeri koriste električne ograde kako bi spriječili ovce ili krave da se udalje s pašnjaka, zbog brzine kojom sajge trče, one na vrijeme ne uoče električne ograde te je i to sve češći razlog njihovog ugibanja.
Ovaj članak smo započeli usporedbom sa slonovskom surlom, a završit ćemo ga još s jednom usporedbom sa slonovima. Naime, neki riku sajgi uspoređuju sa slonovskom. Njihova je rika posebno intenzivna u vrijeme sezone parenja, a uočeno je da je zvuk rike niži što je sajga veća. /Tina Višak, 6. b/
P. S. Još jedan video o sajgama dostupan je na sljedećoj poveznici. Poveznica vodi na video Encyclopedie Britannice.