Na Islandu podigli spomenik otopljenom ledenjaku kako bi skrenuli pažnju da su ljudi krivi
Posljedice globalnog zatopljenja odražavaju se i na ledenjacima. Na taj problem sve se češće upozorava kad se govori o klimatskim promjenama, a stanovnici Islanda svoj su prilog dali i izgradnjom spomenika te komemoracijom za Okjokull, prvi potpuno istopljeni ledenjak na tom otoku. To su učinili 2019. kako bi istaknuli značaj opasnosti od nestanka ledenjaka i skrenuli pažnju da su ljudi odgovorni za topljenje ledenjaka. Prema saznanjima znanstvenika Island svake godine izgubi po 11 milijardi tona leda.
Međutim ovaj problem nije ograničen samo na Island, uslijed globalnog zatopljenja ledenjaci se tope u cijelom svijetu.
Ledenjaci u Švicarskoj 2022. izgubili dvostruko više leda nego dotad rekordne 2003.
Večernji list piše da su ledenjaci u Švicarskoj u 2022. izgubili dvostruko više leda nego rekordne 2003. Otapanje je 2022. bilo toliko da je stijena, zatrpana tisuću godina, ponovno izronila na jednom mjestu, a pronađena su tijela i olupina aviona nestalog prije nekoliko desetljeća. U Švicarskoj se nalazi više od polovica alpskih ledenjaka, a ukoliko emisija stakleničkih plinova nastane rasti, predviđa se da će alpski ledenjaci do 2100. izgubiti više od 80 posto svoje sadašnje mase. U Večernjem listu pronašli smo i podatak da je na planini Kilimandžaro, koju nazivaju krovom Afrike, od 1936. nestalo oko 85 posto leda. Topljenje ledenjaka utječe na porast razine mora. U publikaciji “Naš planet, naša budućnost” (izdala ju je EU komisija) naveden je podatak da je razina mora između 1901. i 2010. godine diljem svijeta u prosjeku porasla je za 19 cm. Kada se slana voda upije u tlo ona uništava zalihe pitke vode i tlo, što onemogućava uzgoj usjeva.
U ledenjacima čak dvije trećine ukupnih zaliha slatke vode
Ledenjak Aletsch je najveći ledenjak u Alpama. Dugačak je oko 23 kilometra i prekriva više od 120 kvadratnih kilometara. Godine 1860. bio je 3 kilometra duži i oko 200 metara viši. Od 1980. topljenje se povećava – Izvor: Wikipedia
Porast razine mora uzrokuje poplave na niskim obalama, ali i uništava zalihe pitke vode i tlo, a to onemogućava uzgoj usjeva. Prijeti potapanjem nekih cijelih otoka. Jedan od gradova koji ima probleme zbog porasta razine mora je Venezija u Italiji koja je u 20 stoljeću potonula za 20 cm.
Ledenjaci su nam važni i zato što je u njima zamrznuto čak dvije trećine zaliha slatke vode, a nje je na našem planetu svega 2,5 posto. Ostatak čini morska voda. Na primjeru algi vidljivo je kako topljenje ledenjaka lančano djeluje. Alge žive na donjoj strani leda. Njih jedu plakntoni, a male ribe jednu planktone. Prehrambeni lanac ide dalje do pingivna i morskih lavova. S manje leda u Antarktičkom i Arktičkom moru, ti prehrambeni lanci pucaju.
Različitih posljedica topljenja ledenjaka moglo bi se navesti još mnoštvo, a topljenje ledenjaka i ostale klimatske promjene (količine padalina, toplinske valove, razorne oluje…) imaju samo jedan razlog – porast temperature. Utvrđeno je da je prosječna temperatura na Zemlji bila viša 1,1 °C nego koncem 19. stoljeća. Ukoliko se ostvare katastrofične prognoze da će prosječna temperature na Zemlji do kraja ovog stoljeća porasti za 4°C, pitanje je kako će tek tad izgledati život na Zemlji kad su se tolike promjene desile s porastom od samo 1.1°C. Zato bi trebalo poslušati apele svih onih koji tvrde da su klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu danas, ali i njihove savjete da bi svi ljudi na Zemlji trebali činiti napore da se smanji emisija stakleničkih plinova koji utječu na globalno zatopljenje. U narednom tekstu pisat ćemo koje su to sve ljudske aktivnosti odgovorne za porast stakleničkih plinova. /Barbara Dvečko, 8. a/