Ipak ohrabruju mjere novog predsjednika koji obećava da će prekinuti s krčenjem do 2030.
Zbog svoje sposobnosti upijanja stakleničkih plinova šume su vrlo važan faktor u borbi protiv globalnog zatopljenja, a od svih šuma na svijetu najvažnija je najveća – Amazonska prašuma. Nju nazivaju plućima svijeta i tvrdi se da je zaslužna za oko 20 posto ukupne proizvodnje kisika u svijetu. Amazonska prašuma nalazi se u Južnoj Americi i prostire se na oko 6 milijuna četvornih kilometara na teritoriju čak 9 država. To su: Kolumbija, Peruu, Venecuela, Ekvador, Gvajana, Bolivija, Francuska Gvajana i Brazil gdje se nalazi najveća površina amazonske prašume. Čak 60 posto amazonske prašume nalazi se u Brazilu, odnosno oko 40 posto ukupne površine Brazila pokriveno je prašumom. To je više od ukupne površine Indije (3.287.000 km²) u kojoj živi 1,4 milijarde stanovnika.,
Do 20. st. amazonska prašuma bila je uglavnom netaknuta. Kako navodi Enciklopedija Britanica 1970. godine je oko 4.1 milijuna četvornih kilometara Brazila bilo pokriveno šumama. No, 2016. površina pod šumama smanjila se na 3.3 milijuna četvornih kilometara, odnosno za oko 19 posto. Pronašli smo podatak da se tijekom 80-tih i 90-tih godina 20. st. šumski pokrivač u brazilskom dijelu Amazone smanjivao za 0,4 posto godišnje. Brazilska vlada i razna međunarodna tijela tada su započeli različite aktivnosti zaštite šuma, i između 2008. i 2016. došlo se do smanjenja na otprilike 0,1-0,2 posto površine godišnje.
Samo u prvoj polovici 2019. bilo 75.000 požara u brazilskoj Amazoni
Međutim, od 2019. do 2022. kad je predsjenik Brazila bio Jair Balsonaro, velik zagovornik krčenja prašume došlo je do naglog porasta krčenja prašume. Za svjetsku klimu problem je bio to veći što su velike površine prašume opustošene požarima, uglavnom podmetnutim jer je to jednostavnije nego krčiti šumu. Samo u prvoj polovici 2019. u brazilskoj Amazoni desilo se čak oko 75.000 požara.
Srećom po svjetsku klimu, te oko tri milijuna različitih biljnih i životinjskih vrsta i za oko milijun domorodačkog stanovništva kojima je prašuma dom, Balsonaro više nije predsjednik. Novi predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, ne ide stopama svog prethodnika i on shvaća važnost prašuma. Lula je na vlasti od početka 2023. i otad se krčenje šuma u Brazilu smanjilo 50 posto u odnosu na 2022. Jutarnji list piše da je 2022. nestalo 10.278 četvornih kilometara prašume, a 2023. ukupno 5153 četvornih kilometara. Predsjednik Lula obećava i da će se do 2030. prekinuti s krčenjem prašume.
Hoće li se se njegovo obećanje doista ispuniti tek ćemo vidjeti, ali bilo bi to veliko postignuće i za ublažavanje klimatskih promjena i za bioraznolikost amazonskih prašuma. /Magdalena Ivšak, 8. b/