Deforestacija osnažuje efekt staklenika

0
198
Izvor - Freepik

Za eTwinning projekt „Book Pals“ jedan od naših zadataka je i čitanje popularno znanstvenih tekstova. Mi smo čitali publikaciju “Naša planet naša budućnost” koju je pripremila EU komisija. Ta publikacija sadrži mnoštvo podataka o klimatskim promjenama, a nas je inspirirala da u ovom članku objasnimo što je to deforestacija i zašto ima utjecaj na klimatske promjene.

Pojam deforestacija znači smanjivanje udjela šumskog pokrova. U spomenutoj publikaciji pronašli smo podatak da su požari i sječa šuma najčešći oblici deforestacije. Šume se najčešće sijeku kako bi se dobilo plodno tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. No, smanjenje površina pod šumom osim što za posljedicu ima smanjivanje bioraznolikosti doprinosi i povećanju koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi. Naime, šume imaju veliku sposobnost apsorpcije (upijanja) ugljičnog dioksida, plina koji je uz metan, dušikov oksid i vodenu paru zaslužan za stvaranje efekta staklenika.

Iz te smo publikacije doznali i da je efekt staklenika posljednjih desetljeća  sve jači što utječe na povećanje temperature, a posljedica toga su značajne klimatske promjene. Još veće posljedice na promjene klime dešavaju se kad stanovništvo umjesto krčenja šuma odluči požarima ukloniti šumske površine jer požari stvaraju dodatne količine ugljikovog dioksida.

Ilustracija- deforestacija utječe i na bioraznolikost Izvor – Freepik by brgfx

No, posljednjih godina jača svijest o negativnim posljedicama deforestacije. Zato se poduzimaju različite aktivnosti kako bi se spriječila deforestacija. Jedan od značajnih je i program Ujedinjenih Naroda (UN) pod nazivom REDD+ (Smanjenje emisija od krčenja i degradacije šuma plus očuvanje). Taj program, kako piše u publikaciji “Naša planet naša budućnost”   daje društvene i ekonomske poticaje zemljama u razvoju da štite i bolje upravljanju šumskim resursima.  Kroz program REDD+ za zaštitu šuma u Aziji, Africi i Latinskoj Americi uloženo je više od milijardu eura u zaštitu šuma.

U idućem članku pisat ćemo o napretku koji je lani ostvaren u Brazilu gdje je značajno smanjeno krčenje Amazone, najveće prašume na svijetu. /Barbara Dvečko, 8. a/