Održivost podrazumijeva da sadašnje generacije zadovoljavanjem svojih potreba ne bi smjele ugrožavati buduće
U malim zajednicama poput naše posljednjih godina sve nas je manje, zato u ovogodišnjoj glavnoj temi želimo predstaviti pojedince i udruge koje svojim aktivnostima nastoje pridonijeti održivosti zajednica. Uz njih predstavljamo i ljude te aktivnosti koje pridonose okolišnoj održivosti. Većina priloga u glavnoj temi prezentirana je u formi intervjua jer smo na novinarskoj skupini ove školske godine odlučili više pažnje posvetiti intervju kao novinskoj formi.
Mladu geografkinju Magdalenu Makar iz Svetog Ivana Žabna, upoznali smo kao suradnicu ODRAZ-a, udruge koja potiče i pruža potporu provedbi promjena usmjerenih prema održivosti. Ona u ODRAZ-u radi od 2021., a ta udruga postoji već 23 godine i sve to vrijeme provodi brojne aktivnosti u cilju održivog razvoja. Naša sugovornica upoznala nas je s nekim aktivnostima ODRAZ-u, ali nam je navela i loše i dobre prakse lokalnih zajednica vezane uz održivost. Neki dobri primjeri odnose se i na Križevce. U nastavku doznajte o kojim.
Pojam održivost se danas vrlo često upotrebljava. Najviše se vezuje uz ekološku održivost. Možete li nam reći što je po Vašem mišljenju održivost u ekološkom smislu?
Održivost je zapravo sposobnost održavanja ravnoteže u nekom sustavu, dok je održivi razvoj skup smjernica koje vode prema toj održivosti, odnosno prema uspostavljanju ravnoteže. Održivost podrazumijeva da sadašnje generacije zadovoljavanjem svojih potreba ne bi smjele ugrožavati buduće. Glavne sastavnice održivog razvoja su gospodarstvo, društvo i okoliš. Kad govorimo o održivosti u ekološkom smislu ona se ponajprije veže uz očuvanje zraka, vode, zemlje, biljnih i životinjskih vrsta te suzbijanje klimatskih promjena. U Programu održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030. – usvojena je u Ujedinjenim narodima 2015.) uz okolišnu održivost vezana su četiri cilja: čista voda i sanitarni uvjeti, odgovor na klimatske promjene, očuvanje života na Zemlji, očuvanje vodenog svijeta. Dakle, ukoliko želimo živjeti održivo u odnosu na okoliš, na primjer vodu, ne bismo trebali radi nekih naših potreba zagaditi ili na neki drugi način ugroziti vodu jer će voda biti nužna i generacijama iza nas.
ODRAZ se bavi i drugim vrstama održivosti, kojima?
Osim područja ekološke održivosti gdje kroz različite aktivnosti nastojimo poticati građane da razmisle o klimatskim promjenama i što sve utječe na klimatske promjene, kako im se prilagoditi i kako ih ublažiti, najviše se bavimo tzv. društvenom održivošću. Nastojimo pridonijeti razvoju javnih politika koje bi utjecale na to da gradovi i ostale lokalne zajednice budu održivije. Drugačije rečeno nastojimo poticati građane da budu aktivni, da rade za svoju dobrobit. Kroz različite projekte nastojimo potaknuti građane na razumijevanje tema i procesa koji se tiču održivog razvoja. Nastojimo ih osnažiti da se njihov glas čuje, učimo ih da je aktivnost građana važna i da su građani odgovorni za svoju zajednicu. Na primjer, građani mogu utjecati i na to da se promet i način kretanja u njihovom gradu poboljša, a pitanje mobilnosti unutar gradova jedna je od važnih sastavnica održivog razvoja.
Posaditi više nego se posječe – to je primjer održivosti
Kako biste definirali održivost vezano uz lokalne zajednice?
Održiva je zajednica ona koja omogućuje kvalitetan život svim svojim članovima, ali ne ugrožava mogućnosti budućih članova zajednica za kvalitetan život. Održivost neke zajednice temelji se na ranije spomenutim elementima, dakle, društvu, gospodarstvu i okolišu. Da bi neka zajednica bila održiva treba paziti na ravnotežu potrošnje i obnove resursa. Na primjer, ukoliko se sječe šuma da se pošumljava više nego se posječe. Održiva zajednica njeguje i svoje vrijednosti, tradiciju i baštinu i nastoji omogućiti kvalitetan život svim svojim sudionicima.
Na koji način udruga ODRAZ djeluje da bi se uvećala održivost lokalnih zajednica?
Udruga djeluje već 23 godine i provodi doista različite aktivnosti. Jedna od njih je i izdavačka djelatnost. Izdajemo priručnike i publikacije koje mogu pomoći svim dionicima našeg društva. Jedan od naših priručnika zove se “Naša zajednica, naša odgovornost”. U njemu navodimo brojne primjere uspješnog organiziranja zajednica u Hrvatskoj. Djelujemo i kroz projekte. Imali smo projekt popularizacije STEM-a, različite projekte podizanja svijesti o klimatskim promjenama… Provodimo i različita istraživanja vezana uz održivost. Naša je udruga i koordinator Europskog tjedna održive mobilnosti. Organiziramo i edukacije vezane uz održivi razvoj u školama, vrtićima, fakultetima, a i edukacije za predstavnike gradova.
Neuključenost građana u zajednicu je loša praksa koja ne pridonosi održivosti
Na koje ste postignuća ODRAZ-a najponosniji?
Teško je to reći jer je provedeno više od 90 projekata od kad ODRAZ postoji. Kroz edukacije ODRAZ-a prošlo je više od 1000 polaznika, a na radionicama, konferencijama i okruglim stolovima koje je ODRAZ organizirao bilo je više od 14.000 polaznika. Izdali smo 35 publikacija, pripremali smo i edukativne filmove. Godišnje imamo preko 100.000 pregleda naše mrežne stranice i više od 12.000 pratitelja na društvenim mrežama. Široj javnosti smo možda ipak najviše poznati po Europskom tjednu održivog razvoja čiji smo koordinator.
Što su nekakve loše praske u Hrvatskoj koje ne pridonose održivosti?
Neuključenost građana u zajednicu, nedostatak komunikacije između vlasti i građana, to su neki od problema. Ukoliko se odluke donose u užem krugu bez sudjelovanja građana na taj se način može učiniti puno štete i nauštrb održivosti jer građani su ti koji najbolje poznaju sredinu u kojoj žive.
Možete li nam reći neke dobre primjere aktivnosti nekih hrvatskih gradova/općina na uvećanju održivosti u ekološkom smislu?
Vama obližnji Križevci su jedan od dobrih primjera. Potiču uvođenje solarne energije, osnovali su Križevački laboratorij inovacija za klimu KLIK, planiraju postati energetski neovisni grad do 2030. Trenutno provode program “Grad po mjeri mladih” kojem je cilj uključiti mlade u donošenje odluka. Provodi se projekt održivog postupanja s otpadom. Kroz uređivanje pješačkih zona i parkirališta naglasak stavljaju i na održivost u mobilnosti. Križevci imaju i portal “Sudjeluj! Križevci” putem kojeg građani mogu komunicirati s donositeljima odluka i davati svoje prijedloge npr. u vezi trošenja proračuna, predlagati projekte i slično. Otok Krk je također jedan od dobrih primjera jer do 2030. nastoje biti energetski neovisan i održiv otok, a primjer su i dobrog postupanja s otpadom. Varaždin je nabavio električna vozila za svoje komunalno poduzeće, Zagreb radi na proširenju pješačkih zona, a Split na poboljšavanju svoje autobusne mreže. Projekt „Žive ulice“ također je dobar primjer. Tom je projektu cilj kroz zajedništvo poboljšati uvjete života u zajednicama. Podrazumijeva zatvaranje nekih prometnica vikendom radi održavanja različitih manifestacija, ali i neke intervencije na zelenim površinama u stambenim kvartovima kako bi se poboljšali uvjeti života stanara i kako bi imali mjesta za druženje. Neki od gradova koji su provodili taj projekt su Zadar, Poreč, Križevci, Ivanić Grad i Pula. Inicijativa Čisteći medvjedići i slične inicijative građana također su dobar primjer. Ekološkoj održivosti pridonose i mediji i različite udruge. Postoje i neki specijalizirani mediji kao npr. Ekovjesnik. Mreža Pokret otoka pokrenula je portal na kojem je naglasak na samodostatnim otočnim zajednicama. Trenutno im je u fokusu projekt koji ukazuje na potrebu za promjenom načina proizvodnje i korištenja energije s ciljem smanjivanja cijene i negativnog utjecaja na okoliš, a ističu i važnost sudjelovanja otočana u tom procesu.
Kako mladi mogu doprinijeti uvećanju održivosti svojih lokalnih zajednica?
U vašem školskom listu primijetila sam neke članke vezane uz održivost i to je jedan dobar primjer angažiranja mladih, u ovom slučaju mladih novinara. No, i oni koji ne pišu već se samo nastoje informirati o tome što se može učiniti da se uveća održivost i to je neki pozitivan korak koji mogu učiniti mladi. Možete se i pridružiti ili organizirati akcije čišćenja oko škola ili čišćenja šuma. Već i to da zatvorite slavinu kad perete zube i to je jedan vaš prilog održivosti. Možete roditelje i susjede potaknuti na pravilno odvajanje otpada, možete posaditi drvo, možete volontirati… Možda će netko reći da takva mala djela nemaju utjecaja, ali puno takvih malih djela itekako se osjeti i pridonosi promjenama u našim zajednicama. /Iva Beloša, 8. b; foto: arhiva Udruge Odraz/
